Srbija samo trenutno nije atraktivno mesto za poslovanje, ali je perspektiva odlična, kaže Herbert Stepic, predsednik Rajfajzen internešnel (Raiffeisen International), koja je vlasnik Rajfajzen banke u Srbiji, kao i banaka u centralnoj i istočnoj Evropi. Stepic u intervjuu za B92 govori o perspektivama tržišta u Srbiji, mogućem riziku poslovanja i razvoju bankarskog sektora kod nas.
Srbija je veoma atraktivno tržište i ja uvek otvoreno govorim o tome. Naravno postoje i problemi. Trenutno se centralna banka i guverner bore da obuzdaju inflaciju i deficit tekućeg računa, ali dugoročna perspektiva Srbije je fenomenalna. Posebno zbog toga što imate kvalifikovane i stručne kadrove na tržištu, i ja mislim da je to najveće blago Srbije.
Šta bi, u ekonomskom smislu, Srbiji značilo potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije Evropskoj uniji omogućilo bi povratak staranih investitora u srpsku ekonomiju. Ako predsednik Srbije Boris Tadić potpiše sporazum sa EU to bi bila jasna demonstracija da srbija želi da igra aktivnu ulogu u Evropi.
Koliko na vaše odluke o poslovanju u Srbiji utiču naše trenutne političke prilike?
U veoma maloj meri. Rajfajzen banka je nepolitička institucija u svim zemljama u kojima posluje i nema nikakvog uticaja na političke prilike. Međutim, svesni smo da političke okolnosti imaju uticaj i na poslovanje naše banke. Ako se smanje strane direktne investicije normalno je da to ima negativan uticaj i na ekonomiju. A mi rastemo sa razvijanjem ekonomije.
Koliko banke košta rizik poslovanja u Srbiji? Da li je moguće napraviti paralelu sa zemljama regiona?
Mi imamo podatke o riziku u svim zemljama u kojim poslujemo. Ovde je rizik veći za oko 20 odsto, nego u razvijenim zemljama. Srbija trenutno nije baš dobro mesto za poslovanje, iako mislim da je naša banka poslednjih godina bila veoma uspešna. S druge strane, moramo da investiramo mnogo kapitala da bi ispunili sve zahteve centralne banke.
U susednim državama imamo mnogo veći prinos na kapital. Ipak, u dugoročnoj perspektivi imamo veliko poverenje da će budući razvoj doneti dobre rezultate, tako da ne brinemo posebno o tome. Međutim, stanovništvo u Centralnoj i Istočnoj Evropi je veoma ažurno prilikom vraćanja novca, negde čak i bolje nego u razvijenim zemljama.
Tržište Srbije, u bankarskom smislu, je još veoma mlado i ljudi su nepoverljivi. Prema vašim procenama koliko još novca građani drže "pod dušekom i u slamaricama"?
Nažalost, nemamo jasne brojke. To je i priroda skrivenog novca. Naši ljudi rade na tome, prema nekim procenama u jugoistočnoj Evropi ima još 15 do 20 odsto od ukupne štednje skrivenog novca. Kada smo počeli da radimo u Srbiji od sredine septembra do decembra od stanovništva smo sakupili više od 90 miliona evra štednje!
Imajući u vidu rigorozne mere naše centralne banke, prinosi na kapital su manji nego u drugim zemljama. Da li se vaši akcionari bune zbog toga?
Naši akcionari gledaju naš kompletan rezutat. Povrat kapitala u Srbiji nije visok i zbog toga niste atraktivno tržište, ali ove mere centralne banke su potrebne da bi se obuzdala inflacija. Ali dok centralna banka čuje naš glas, ne potpuno da prate naše preporuke, i dok se nalazimo na pola puta siguran sam da će i dalja saradnja biti dobra.
Kako ocenjujete skori ulazak Moskovske banke na tržište Srbije?
Po mom mišljenju to ne bi bila mudra odluka. Srbija i onako već ima previše banaka. Bilo bi bolje da postojeće banke poprave svoje ponude i poboljšaju usluge. Vaše tržište je još mlado, i kako bi svaka banka uspela da obezbedi za sebe parče kolača mnoge će početi da povećavaju kamate na štednju i smanjuju na kredite. To dovodi do nestabilnosti u bankarskom sistemu. Mislim da je pametnije i mudrije za građane da centralna banka natera postojeće da poprave svoje trnutne usluge.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Litvanski poslanici su juče usvojili amandmane koji će olakšati velikim lokalnim i zapadnim proizvođačima, da brže i lakše grade fabrike u toj baltičkoj zemlji, prenosi javni servis LRT.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Prva grupa od šest višenamenskih borbenih aviona Rafalia, stigla je danas u Hrvatsku, a dočeku je prisustvovao državni vrh, predsednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus tvrdi da Rusija proizvodi više oružja nego što joj je potrebno da nastavi svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Narodna Skupština Republike Srbije, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Udruženje poslovnih žena Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, svečano su obeležili Međunarodni dan devojčica u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija.
Vojska SAD započela je izgradnju privremenog pomorskog pristaništa na obali Gaze preko kojeg bi trebalo da stiže pomoć u Pojas Gaze,za koje se očekuje da će biti spremno za rad u maju, saopštio je danas Pentagon.
Ukrajinski ministar poljoprivrede Mikola Solski danas je podneo ostavku dok se suočava s krivičnom optužbom za umešanost u nezakonito sticanje državnog zemljišta u vrednosti od više od 7 miliona dolara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države ostaju strateški partner i da će Ukrajina raditi sa svakim predsednikom koga izabere američki narod.
Pred američkim Vrhovnim sudom okončano je usmeno iznošenje argumenata o imunitetu bivšeg predsednika Donalda Trampa od krivičnog gonjenja zbog nastojanja da poništi poraz na predsedničkim izborima 2020.
Komentari 9
Pogledaj komentare