Gigantski damperi i svemirski prizori: B92.net na terenu gde će moći da se kopa ceo milenijum

Površinski kop Novo Cerovo uskoro će postati prvi eko-rudnik u Srbiji, najavila je kompanija Ziđin Koper Srbija (Serbia Zijin Copper).

Fokus

Izvor: B92/Ana Ristoviæ

Subota, 12.06.2021.

09:11

Gigantski damperi i svemirski prizori: B92.net na terenu gde će moći da se kopa ceo milenijum
Damper na kopu Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristoviæ

Novo Cerovo jedna je od lokacija na kojima radi ova kompanija. Sem nje, ogranak Bor Koper (Bor Copper) čine površinski kopovi Veliki Krivelj i Majdanpek, rudnik Jama, te TIR topionica bakra.

Glavni proizvod kineske kompanije na tom području je katodni bakar, ali proizvode se i značajne količine zlata i srebra. Više o tome koliko će ovih ruda biti iskopano u narednom periodu pročitajte u posebnom tekstu.
Kop Novo Cerovo: Niko ne bi rekao da je ovde bilo jalovište; Foto: Ana Ristoviæ
Kada se kroči na pomenuto Novo Cerovo, teško je poverovati da je teren doskora potpuno drugačije izgledao.

"Ove godine počelo se sa zaravnanjem terena i ozelenjavanjem. Jedno neplanirano odlagalište jalovine pošumljeno je pre dva meseca, a na još jednom takvom već je zasejana trava koja još nije izrasla", objasnili su predstavnici kompanije novinarima.
Kop Novo Cerovo: Površina koja èeka da ozeleni; Foto: Ana Ristoviæ
Ukupna rekultivacija zemljišta koštaće oko 500.000 dolara.

Tu se, naravno, ne završavaju krupni planovi kompanije.

"Rudnik Novo Cerovo je od prošle godine ponovo počeo sa eksploatacijom rude, a cilj je da se prerađuje 10.000 tona vlažne rude na dan", kaže Vidoje Adamović, zamenik rukovodioca ogranka RBB i rukovodilac rudnika Veliki Krivelj.
Istovar na Novom Cerovu; Foto: Ana Ristoviæ
Pitali smo rudare kako se odvija sam proces eksploatacije.

"Naš zadatak je da rudu otkopamo na površinskom kopu Novo Cerovo, usitnimo je i transportujemo do flotacije Veliki Krivelj gde se vrši koncentracija rude", pojašnjava Dragan Perić, rukovodilac fabrike drobljenja i mlevenja rudnika Novo Cerovo.
Materijal ide na drobljenje; Foto: Ana Ristoviæ
Da bi se stvorila jasnija slika o tome koliko je sve na ovom terenu masivno, veliko, teško i obimno, valja napomenuti da je kapacitet tog postrojenja oko čak 400 tona rude na sat.
Fabrika u kojoj se drobi i melje; Foto: Ana Ristoviæ
Ipak, najveću pažnju privlači površina nalik na jezerce prelepe boje - na prvi pogled budi želju da se okupate na takvom mestu.

Međutim, kako dalje priča naš sagovornik, "jezerce" služi za zgušnjavanje rude.

"Gotov proizvod mlevenja odlazi u taj zgušnjivač, gde se vrši dodatno zgušnjavanje i takva mešavina se onda pumpama transportuje 11 kilometara u flotaciju Veliki Krivelj", pojašnjava Perić.
Zgušnjivaè na Novom Cerovu; Foto: Ana Ristoviæ
Potencijale ovog kopa prepoznaju mnogi mladi stručnjaci.

Inženjer geologije zaposlen na Novom Cerovu, David Odalović, u Bor se preselio iz Beograda - priznajmo, to je potez na koji se ne bi baš tako rado odlučio svaki prestoničanin. Kaže da je zadovoljan uslovima rada, ali i vazduhom, za koji tvrdi da je bolji nego u glavnom gradu.

Ziđin otkrio kada će građani Bora početi da udišu zdrav vazduh

"Radni dan mi počinje u 7 ujutru, spremamo se i idemo na teren, gde uzimamo uzorke koje testiramo na bakar. Nakon toga odvajamo rudu od jalovine, crtamo karte, usmeravamo proizvodnju, pomažemo rudarskim inženjerima", navodi Odalović.
Mlade kolege: David Odaloviæ i Stevan Stojadinoviæ; Foto: Ana Ristoviæ
Njegov kolega, rudarski inženjer Stevan Stojadinović, rodom iz Boljevca, zaposlio se ovde pre godinu dana.

"I nisam pogrešio, to je bila prava odluka u mom životu", tvrdi Stevan, čiji deda se nakratko takođe bavio rudarskim poslom i time verovatno utabao put karijere svog unuka.
Novo Cerovo; Foto: Ana Ristoviæ
Nedaleko od Novog Cerova nalazi se već pomenuti Veliki krivelj. Takođe površinski kop, neverovatnog izgleda.

Bojom i reljefom, pojedini krajolici podsećaju na kadrove iz naučno-fantastičnih filmova ili snimke sa Meseca.
Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristoviæ
"Veliki krivelj je najveći površinski kop koji se bavi eksploatacijom metalične mineralne sirovine - rude bakra, zlata i srebra - na Balkanu", kaže njegov upravnik, Dejan Mitić.

A ono što se iskopa prenosi se kamionima nosivosti 240 tona.
"Grdosije" od kojih zastaje dah; Foto: Ana Ristoviæ
Ova masivna vozila gutaju od 100 do 120 litara po satu.

Uz to, mehanizacija ne staje 22 sata dnevno. Svakog dana.
Pogled na radnu atmosferu u Velikom Krivelju; Foto: Ana Ristoviæ
"Za nas nema kiša, sneg, praznik...", napominje upravnik.

Kop ima projekat eksploatacije za narednih 50 godina, ali prema njegovim rečima, u ovoj i okolnim oblastima moći će da se rudari još 1.000 godina.
Veliki Krivelj; Foto: Ana Ristoviæ
Dnevno se ovde proizvede 130.000 tona iskopina. Od toga, trećina je ruda bakra.

Da bi sve funkcionisalo kako treba potreban je i veliki broj zaposlenih, pa je na tom mestu, dodaje Mitić, uposleno oko 600 radnika.
Veliki Krivelj gotovo da ne staje; Foto: Ana Ristoviæ

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: