Skroman profit srpskih banaka u 2015.

Velika količina nenaplativih kredita i suzdržanost banaka po pitanju kreditne aktivnosti i prošle godine su bili glavna obeležja u poslovanju domaćeg bankarskog sektora. Istina, finansijski rezultat bio je značajno bolji nego u 2014, ali je veća dobit došla pre svega kao posledica smanjenja pasivnih kamata koje banke plaćaju svojim deponentima.

Fokus

Izvor: Nenad Gujanièiæ, Wise broker

Četvrtak, 14.04.2016.

15:21

Skroman profit srpskih banaka u 2015.
Foto: Thinkstock

Aktiva 30 banaka koliko je poslovalo na domaćem tržištu na kraju 2015. iznosila je 3.047,8 milijardi dinara (oko 25 milijardi evra) što je rast od 2,9 odsto od početka godine. Prvih deset banaka činilo je oko 77 ukupnog tržišta čime je nastavljen trend postepenog ukrupnjavanja sektora. Najveći tržišni udeo i dalje drži Intesa (16 odsto), a slede Komercijalna banka sa 12,9 odsto, te UniCredit banka koja je po prvi put godinu završila sa dvocifrenim udelom na tržištu (10,1 odsto).

Kreditna aktivnost banaka u 2015. je stagnirala što je uz pad aktivnih kamata bankama značajno smanjilo prihode iz njihovog osnovnog biznisa. Ukupni prihodi od kamata bankarskog sektora smanjeni su za 6,3 odsto na 171,6 milijardi dinara, dok je veći dobitak iz ovog segmenta poslovanja omogućio niži trošak po pitanju pasivnih kamata.
Banke su deponentima po ovom osnovu, u odnosu na 2014, isplatile 16,5 milijardi dinara manje, te je dobit po osnovu kamata ipak porasla i to za četiri odsto na oko 130 milijardi dinara. Kada su u pitanju naknade i provizije, banke su su zabeležile lagani rast prihoda po ovom osnovu, dok je dobit iz ovog segmenta poslovanja stagnirala.

I dalje je glavni teret bankarskih bilansa ostao rashod po osnovu obezvređenja finansijskih sredstava koji je prošle godine dostigao 60,2 milijarde RSD (rast od 2,4 odsto), što je posledica loših plasmana iz proteklog perioda. Ova pozicija u bilansu uspeha presudno je uticala na skroman krajnji rezultat od 7,4 milijarde dinara (61,7 miliona evra), premda je ova dobit 3,3 puta veća u odnosu na 2014. godinu. Uprkos ovom rastu, prinos na ukupan kapital bankarskog sektora bio je minornih 1,2 odsto i teško da bi vlasnici banaka mogli biti zadovoljni postignutim rezultatom.

Pojedinačno posmatrano, Intesa je ostala lider tržišta i po pitanju profita (8,6 milijardi dinara), sledi UniCredit banka sa 6,4 milijarde, te Raiffeisen banka sa dobitkom od 4,3 milijarde dinara.

Komercijalna banka koja je dugo godina bila banka sa visokim dobitkom svrstala se ovaj put među gubitaše sa minusom od 6,3 milijarde dinara. Nova uprava ove banke obrazložila je ovaj minus „jednokratnim procesom ispravke vrednosti problematičnih kredita“. Činjenica da je ovaj „rez“ došao u godini u kojoj nije posrnuo nijedan veći domaći poslovni sistem, nego nakon što je najavljena privatizacija ove banke i promenjena uprava, govori mnogo o transparentnosti domaćeg bankarskog tržišta i upravljanju firmi pod državnom kontrolom. Očito, finansijski izveštaji banaka, ni nakon velikih skandala sa državnim i paradržavnim bankama, nisu dostigli viši nivo kredibiliteta koji karakterišu zdrave i stabilne bankarske sisteme.
Od ukupnog broja banaka, 13 je iskazalo negativan finansijski rezultat koji je u većoj meri posledica postepenog sučeljavanja banaka sa gorućim problemom – nenaplativim kreditima. Hypo je i protekle godine sprovodio konsolidaciju poslovanja koja je donela minus od 7,9 milijardi dinara, Piraeus je registrovao gubitak od skoro četiri milijarde, dok je JUBMES banka pretrpela minus od 1,8 milijardi dinara.

Osim najavljene privatizacije Komercijalne banke, koja bi mogla da se sprovede u naredne dve godine, nema najave većih promena vlasništva među ključnim igračima na tržištu.

Hypo banka je promenila vlasnika na regionalnom nivou, samim tim u Srbiji, OTP banka je povećala tržišni udeo kupovinom Findomestica, dok je turska Halk banka uveliko otpočela poslovanje na našem tržištu preuzimanjem Čačanske banke.

Protekla godina je donela i ubrzanje trenda povratka domaćih kapitalista u bankarski sektor. MK grupa je stigla na korak od potpune konsolidacije vlasništva u AIK banci, dok je slovenačka NKB Maribor, nakon privatizacije u Sloveniji, predala u ruke srpskih biznismena svoju podružnicu u Kragujevcu, bivšu Credy banku. Prethodni masovniji izlet domaćih kapitalista u bankarski sektor uglavnom je neslavno završen, kao i potonje zadržavanje države u vlasničkoj strukturi banaka, te ostaje nada da je regulator izvukao pouke iz ne tako davne prošlosti. Ako ni zbog čega, ono zbog golemog ceha koji poreski obveznici još uvek plaćaju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: