NIS efikasniji od INE

Hrvatska naftna kompanija je u startu imala prošle godine nekoliko važnih sistemskih prednosti koje su joj olakšavale poslovanje, ali je NIS to anulirao sposobnošću da efikasnije radi. Ono po čemu su dve najznačajnije naftne kompanije u Hrvatskoj i Srbiji slične jeste to što su obe dobile jake strateške partnere iz naftne oblasti: u hrvatsku kompaniju INA je ušao mađarski MOL, a u srpski NIS ruska naftna kompanija Gazpromnjeft.

Fokus

Izvor: B92

Ponedeljak, 09.04.2012.

20:45

Default images

Međutim, za povlačenje paralele između dve susedne kompanije, važno je istaći da je MOL postao starteški partner INA još 2003. godine, znatno ranije nego što je Gaspromnjeft 2009. godine preuzeo većinski paket akcija NIS

Neizvesnost oko Irana, kriza u Siriji, sporo oživljavanje industrije i građevinarstva i pad kupovne moći vlasnika automobila i dalje utiču na cenu nafte, ali i poslovanje mnogih naftnih kompanija.

Hrvatska INA našla se ”u nebranom grožđu” i pitanje je kako će se izaći iz pretećeg gubitka od 70 miliona dolara zbog nemogućnosti da izvuče novac iz poslovnih operacija u Siriji. Ali, nije Sirija jedini problem. Pad kupovne moći u Hrvatskoj gotovo je presudno uticao na poslovni rezultat kompanije INA u prošloj godini.

I u Srbiji postoji problem pada kupovne moći koji je značajno uticao na pad tržišta naftnih derivata. Zato je zanimljivo uporediti poslovanje i performanse dve naftne kompanije u Srbiji i Hrvatskoj - NIS-a i INE a za takvo poređenje mogu da posluže podaci iz finansijskih izveštaja o poslovanju u prošloj godini.

Već na ”prvo čitanje” reklo bi se da poslovanje Naftne industrije Srbije (NIS) u prošloj godini izgleda ipak nešto bolje od poslovanja INE. To se ne bi moglo reći za ”suvi” poslovni rezultat, ali se se može pročitati kao razlika u - efikasnosti. Zasluga za to, bar po finansijskim izveštajima spremljenim za investitore na Berzama, pripada menadžmentu NIS-a koji je uspeo da u 2011. poveća efikasnost Kompanije.

To su po rezultatima dve slične kompanije iako su okolnosti (uslovi, okruženje) u kojima posluju i tehnološke performanse na strani hrvatske kompanije.

INA je u prednosti jer je poslednjih godina investirala oko 540 miliona evra u modernizaciju Rafinerije Rijeka (izgrađeno postrojenje hidrokrekinga), čime je dostignut tehnološki nivo evropskih rafinerija i uvedena proizvodnja benzina standarda Euro 5 još 2010. godine, dve godine pre NIS-a. NIS je prošle godine uložio 230 miliona u početak modernizacije Rafinerije Pančevo upravo sa gradnjom istog (hidrokreking) postrojenja, a benzin evropskog kvaliteta se uvozi od trenutka kad je država Srbija liberalizovala tržište.
INA je u prednosti i kad je institucionalni okvir poslovanja u pitanju - tržište naftnih derivata u Hrvatskoj je sređenije od srpskog, između ostalog zahvaljujući završetku hrvatskog puta u Evropsku uniju. Ali, nije samo institucionalni okvir ”duvao u jedra” INI, već i realno stanje na tržištu naftnih derivata na kome ta kompanija ima apsolutni monopol.

I osnovci ne bi mogli da se zbune prebrojavanjem recimo benzinskih pumpi drugih kompanija (Petrol, OMW) na hrvatskim putevima. Za razliku od hrvatskog, na srpskom tržištu situacija je obrnuta - Naftna industrija Srbije ima samo 32 odsto tržišta maloprodaje. Taj odnos možda dobro odslikava i broj benzinskih pumpi koje ove dve kompanije imaju u svojim zemljama - INA ima 402 pumpe u Hrvatskoj a NIS u Srbiji 417 pumpi, dakle približno isto u broju, ali je razlika nemerljiva u korist INE ako se posmatra veličina teritorija dve države.

Za razliku od NIS-a koji svojim benzinskim stanicama „pokriva“ jednu trećinu srpskog tržišta, udeo INE u Hrvatskoj iznosi čak 60 odsto. Takođe, većina lokacija na kojima se nalaze pumpe hrvatske INE su premijum lokacije na domaćem tržištu, dok u sastavu maloprodajne mreže NIS-a ima mnogo manjih tzv. „socijalnih“ pumpi, dok su sve ključne lokacije na autoputevima Srbije zauzeli konkurenti – OMV, Lukoil, MOL .

Ne treba smetnuti s uma da su i INA i NIS monopolisti u proizvodnji naftnih derivata. Ali i tu su vidljive razlike - prošle godine istraživanje i proizvodnja u

INI zabeležili su pad od šest odsto, a NIS je imao rast 24 odsto. Ulaganjem (70 miliona evra prošle godine) u aktiviranje novih polja u srednjem Banatu i uvođenjem novih tehnologija eksploatacije NIS je uvećao proizvodnju nafte, a INA je uvećala proizvodnju ugljovodonika u kontinentalnoj Hrvatskoj. Dok NIS-u raste potencijal za dodatno povećanje proizvodnje (jer investira u modernizaciju eksploatacije i prerade u rafinerijama), INA se susrela sa političkim nemirima u zemljama u kojima ima nalazišta nafte i gasa (Egipat i Sirija) što joj je bitno ugrozilo snabdevanje sirovinama i stabilnost poslovanja.
Ekonomska kriza uticala je i na kupovnu moć građana u obe države - prodaja benzina opala je u Hrvatskoj 3,9 odsto, a prodaja u mreži NIS-a - sedam odsto.

U takvim okruženjima kompanije su uspele, zahvaljujući i rastu cena naftnih derivata, da ostvare dobre poslovne rezultate (istina, u rafinerijskom sektoru INE pojavljuje se gubitak od 306 miliona dolara zbog niže iskorišćenosti rafinerijskih kapaciteta).Nema sumnje, NIS i INA zbog niza istorijskih okolnosti posluju u veoma sličnim poreskim i pravnim uslovima.

A kad se uporede podaci iz finansijskih izveštaja, može se zaključiti da i pored (institucionalnih, tehnoloških i tržišnih) prednosti INA nije mnogo efikasnija kompanija od NIS-a, pa bi se čak moglo reći da se i u 2011. godini nastavio trend iz 2010. koji pokazuje da INA ima nešto manju rentabilnost od NIS-a.

A evo kako izgledaju poređenja nekih od finansijskih rezultata. EBIDTA je kod INE porasla 48 odsto, a kod NIS-a - 52,6 odsto. Rast neto dobiti INE bio je u prošloj godini 89 odsto, dok je rast neto dobiti NIS-a bio skoro dva puta više -146 odsto.

Pri tome NIS-ov prihod od realizacije bio je dvaput manji od prihoda INA. U INI ističu da su ”poboljšani rezultati uglavnom posledica spoljnih činilaca”, kao što je rast cena nafte i ugljovodonika. NIS je nastavio spektakularno smanjivanje stope zaduženosti, započeto 2010. godine.

Prošle godine u odnosu na prethodnu zaduženost je smanjena 29 odsto (186 miliona dolara), mada i INA beleži osam odsto manju neto zaduženost.

Za uporedne analize efikasnosti poslovanja važan je i broj zaposlenih. INA ima 14.217, a NIS oko 8.000 zaposlenih. Kad se finansijski rezultati stave u odnos sa brojem zaposlenih računica pokazuje da je, na primer, EBIDTA (margina) kod NIS-a 27,4 odsto a kod INE - 25,4 odsto, a da su operativni troškovi na proizvodnju u NIS-u 34 odsto a u INI - 28 odsto.
Najupečatljiviji pozatalelj mogao bi biti ROACE (prinos na prosečni kapital zaposlenih). ROACE u NIS-u je 34, a u INI - 28. A teorija kaže da preduzeća koja su u stanju da postignu veće profite sa manje kapitala imaju veći ROACE od preduzeća koja nisu tako тако efikasna u konvertovanju kapitala u profit. I na kraju, još jedno zanimljivo poređenje. Jedna deonica INE donela je prošle godine njenim vlasnicima zaradu od 12 evra, a vlasnici deonice NIS-a dobili su zaradu od 2,2 evra.

Akcije NIS jesu jeftinije od akcije INE, ali ne treba zaboraviti da je hrvatsko tržište kapitala razvijenije od srpskog i da se duži vremenski period trguje akcijama INE. Takođe, treba napomenuti da se akcijama INA trguje na Zagrebačkoj berzi od kraja 2006. godine, i nema sumnje da je jedan od faktora koji utiču na rast cene akcija ove hrvatske naftne kompanije upravo činjenica da se njima trguje na međunarodnoj Londonskoj berzi.

Berzanski analitičari tvrde da je NIS još mlada kompanija na tržištu kapitala, ali da ima veliki potencijal. Očekuje se da će akcije NIS-a rasti privođenjem kraju investicija u modernizaciju pogona jer će to doprineti većoj proizvodnji. Nove tehnologije i „nou-hau” (koje je Gaspromnjeft doneo) rezultiraće efikasnijom eksploatacijom nafte i daljim smanjivanjem operativnih i troškova proizvodnje. Sve to zajedno trebalo bi da podigne vrednost akcija NIS-a.

I ono što su stručnjaci zamerali NIS-u, čini se da je uspešno razrešeno. Naime, kao jedini problem sa kojim se NIS susretao bio kreiranje brenda maloprodajne mreže kako bi se vratilo poverenje kupaca. Nedavnim novim brendiranjem benzinskim pumpi definitivno se otvara šansa da NIS krene u osvajanje tržišta susednih zemalja, što će doprineti novom rastu efikasnosti poslovanja kompanije.

A što se tiče poslovanja INE, vlasnik firme Oil and Gas Consulting Jasminko Umićević kaže da iako je njen poslovni rezultat u 2011. godini izuzetno dobar, kada se pogleda u strukturu vidi se da INA nije rešila svoje glavne probleme, a to je modernizacija rafinerija i vraćanje tržišnog udela na svojim tradicionalnim tržištima u regiji, naprotiv došlo je do daljnjeg gubitka tržišta. „I zato ne možemo biti zadovoljni s ostvarenim rezultatom u 2011.“

Ovaj ekspert smatra da INA ima odličnu poziciju na hrvatskom tržištu kao jedini proizvođač nafte i plina i jedini proizvođač naftnih derivata, koji raspolaže s najvećim lancem benzinskih stanica. Umićević tvrdi da INA nije monopolist na tržištu jer svi subjekti u naftnom sektoru posluju po istim propisima a uvoz derivata potpuno je slobodan (gotovo 1/3 goriva dolazi na hrvatsko tržište iz uvoza).

„Rafinerijski gubitak direktna je posledica kašnjenja u obnovi i modernizaciji rafinerija INE. Modernizacija je tek delimično sprovedena u Rafineriji Rijeka, a u Rafineriji Sisak nije ozbiljno ni započela. Radi toga INA je dovedena u vrlo nezgodnu situaciju da dalje gubi tržišni udeo na domaćem tržištu i na taj način definitivno onemogući razvoj i obnovu svih raspoloživih kapaciteta, posebno mislim na Rafineriju Sisak“, kaže Jasminko Umićević.

Posebno je važno istaći činjenicu da je saradnja među akcionarima posebno važna, I da itekako utiče na razvoj kompanije. Kao veliki nedostatak, kod hrvatske INE je svakako konflikna saradnja između njenih akcionara, što smeta i usporava njen razvoj.

U slučaju NIS-a situacija je potpuno suprotna – srpska kompanija osim što sprovodi kapitalnu modernizaciju svojih rafinerijskih kapaciteta, ima još jednu važnu konkurentnu prednost, a to su konstruktivni odnosi među akcionarima . Vladu Republike Srbije i Gaspromnjeft povezuje tesna i uspešna saradnja, i kao najbolji dokaz toga je konstantno povećanje efikasnosti kompanije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: