Kina i bubonska kuga: Mongolija preduzima mere predostrožnosti nakon slučaja zaraze

Seoski pastir je pozitivan na ovu infekciju koja se može lečiti antibioticima.

Izvor: BBC

Ponedeljak, 06.07.2020.

09:54

Kina i bubonska kuga: Mongolija preduzima mere predostrožnosti nakon slučaja zaraze

Vlasti u Kini su pojačali mere predostrožnosti pošto je u jednom gradu u autonomnoj oblasti unutrašnje Mongolije potvrđen jedan slučaj bubonske kuge.

Prema izveštajima države, pacijent iz Bajanura, lokalni pastir, nalazi se u karantinu i u stabilnom je stanju.

Zvaničnici su izdali upozorenje trećeg stepena, drugo najniže u četvorostepenom sistemu alarmiranja.

Bubonska kuga koju izaziva bakterijska infekcija, može biti smrtonosna, ali se leči uobičajenim antibioticima.

Novi slučaj je najpre prijavljen kako sumnja na bubonsku kugu u subotu u bolnici u području grada Bajanura.

Nije još uvek jasno kako je pacijent mogao da se zarazi.

Upozorenje trećeg stepena zabranjuje lov i konzumiranje životinja koje bi mogle da prenose kugu, a javnost je pozvana da prijavi slučajeve na koje se sumnja.

Fatalna ali izlečiva

Slučajevi bubonske kuge se periodično javljaju širom sveta.

U Madagaskaru je registrovano više od 300 slučajeva tokom epidemije 2017. godine.

U maju prošle godine, dvoje ljudi u Mongoliji je umrlo od kuge, kojom su se zarazili nakon što su jeli sirovo meso mrmota, vrste glodara.

Zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije u Ulan Batoru, prestonici Mongolije, rekao je za BBC da se sirovo meso mrmota i bubrezi smatraju narodnim lekom za dobro zdravlje.

Ovaj glodar je poznat kao nosilac bakterije kuge, a često se povezuje sa slučajevima zaraženih kugom u ovoj zemlji. Lov na mrmote je ilegalan.

Bubonsku kugu prate otečeni limfni čvorovi. Može biti teško da se otkrije u ranim fazama jer simtomi, koji se obično razviju posle tri do sedam dana, liče na grip.

Ali, male su verovatnoće da će bubonska kuga - ozloglašena kao Crna smrt - dovesti do epidemije.

"Za razliku od 14. veka, sada znamo kako se ova bolest prenosi", dr Šanti Kapagoda, specijalista za infektivne bolesti u bolnici Stenford Helt Ker, rekla je za sajt Heltlajn.

"Znamo kako da je sprečimo. Takođe možemo da lečimo zaražene pacijente efektivnim antibioticima".

Crna smrt je odnela oko 50 miliona života u Africi, Aziji i Evropi u 14. veku.

Poslednja zastrašujuća epidemija u Londonu bila je Velika kuga 1665, koja je usmrtila skoro petinu stanovnika ovog grada. U 19. veku došlo je do epidemije kuge u Kini i Indiji, kada je umrlo više od 12 miliona ljudi.

Šta je bubonska kuga?

Kuga je potencijalno smrtonosna infektivna bolest koju izaziva bakterija po imenu Jerisnija pestis koja živi u nekim životinjama - uglavnom glodarima - i njihovim buvama.

Bubonska kuga je najčešći tip ove bolesti koju ljudi mogu dobiti. Ime potiče od simptoma koje izaziva - bolni, natečeni limfni čvorovi ili buboni na preponama ili na pazuhu.

Od 2010. do 2015. širom sveta je registrovano 3.248 slučajeva, od čega je umrlo 584 ljudi.

Kroz istoriju, ova bolest se zvala i Crna smrt, kao referenca na gangrenozno potamnjivanje delova tela, kao što su prsti na rukama ili nogama, do čega može doći tokom bolesti.

Šta radi organizmu?

Osoba obično oseti simptome bubonske kuge posle dva do šest dana od kako se zarazila.

Pored osetljivih, uvećanih limfnih žlezda, koje mogu biti i veličine jajeta, simptomi uključuju temperaturu, groznicu, glavobolju, bol u mišićima i umor.

Kuga može da utiče i na pluća, izazivajući kašalj, bol u grudima i teškoće pri disanju.

Bakterija može da uđe u krvotok i da izazove stanje septikemije ili sepse, što može dovesti do oštećenja tkiva, otkazivanja rada organa i smrti.

Kako možete da se zarazite?

Ljudi mogu da se zaraze:
  • Ujedima zaražene buve
  • Dodirivanjem zaraženih životinja kao što su pacovi i miševi
  • Udisanjem inficiranih kapljica koje šire zaraženi ljudi ili životinje


Domaće mačke i psi mogu da se zaraze od ujeda buva ili ukoliko pojedu zaražene glodare.

Infekcija može da uđe u telo i kroz posekotinu na koži ukoliko je osoba bila u u bliskom kontaktu sa krvlju zaražene životinje.

Trenutnim merama u Kini zabranjen je lov i konzumiranje životinja koje bi mogle da budu nosilac kuge.

Telo osobe koja je umrla zbog zaraze kugom može da inficira ljude u bliskom kontaktu, poput onih koji pripremaju telo za sahranu.

Da li postoji lek?

Brzo lečenje antibioticima je ključno. Bolest je često smrtonosna ukoliko se ne reaguje.

Rana dijagnoza, laboratorijski testovi i drugi uzorci, mogu da spase živote.

Da li može doći do novog širenja ili pandemije?

Kuga još uvek postoji u mnogim delovima sveta. Poslednjih godina bilo je epidemija u Kongu i Madagaskaru.

Iako je kuga bila uzrok epidemija u srednjem veku, današnja širenja ove bolesti su na sreću mala.

Doktor Metju Drajden, konsultant u oblasti mikrobiologije na Univerzitetu Sauthempton u Ujedinjenom Kraljevstvu je rekao:

"Bubonsku kugu izaziva bakterija i, za razliku od Kovida-19, se lako leči antibioticima. Iako ovo može da deluje zabrinjavajuće, jer je u pitanju još jedna velika zarazna bolest koja se javlja sa istoka, deluje da je u pitanju jedan sumnjiv slučaj koji se može lako lečiti". Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: