Korona virus, maske, posao i porodica: Pet stvari koje najviše brinu žene u Srbiji

Psihološkinja Nataša Toskić pitala je sto žena u Srbiji o prioritetima tokom epidemije.

Izvor: BBC

Petak, 27.03.2020.

07:39

Korona virus, maske, posao i porodica: Pet stvari koje najviše brinu žene u Srbiji
SOPA Images

Kako da moja porodica i ja ostanemo zdravi? I kako da sve to platimo?

Ova dva pitanja otkrivaju najveće brige koje muče žene u Srbiji u trenutku epidemije korona virusa.

Psihološkinja Nataša Toskić iz Centra za edukaciju Edukativa pitala je sto žena u Srbiji šta stavljaju na prvo mesto u ovom trenutku.

"Očekivali smo da će prva tri odgovora biti vezana za zdravlje, za preventivu, negu porodice", kaže Toskić.

Ali, na drugom mestu je posao, što je i za ispitivače bilo "iznenađenje", dodaje ona.

"Iza toga ide mentalno zdravlje, izgled i fizička aktivnost, a na petom mestu je budućnost i smisao".

Možda će ovi saveti stručnjaka pomoći da ovi prioriteti ostanu na istom mestu, ali da vam ne zadaju brige. 1. Zdravlje i porodica

Zašto su ispitivali samo prioritete žena?

Zato što je u nauci i praksi zanemarivana specifičnost ženskog funkcionisanja kroz razne životne faze i događaje, kaže Nataša Toskić.

To što su žene na prvo mesto stavile zdravlje i porodicu su za nju očekivani odgovori i u potpunosti realni.

"Žene su kao otvorene odgovore objašnjavale da su im prioritet preventiva i preduzete mere zaštite", dodaje ona. Džejms Galager, BBC zdravlje i nauka

Redovno i temeljno pranje ruku je presudno, kažu iz zdravstvenih organizacija.

Korona virus se širi kapljičnim putem - kada zaraženi kašlje i izbacuje kapljice u vazduh. Te kapljice onda zdrav čovek može da udahne.

Svako može da sa zarazi ako dodirne površinu na koju je pala kapljica, a zatim pipne oči, nos ili usta.

Dakle, ljudi bi trebalo da kašlju u maramice, da ne dodiruju lice rukama ako ih nisu oprali i da izbegavaju bliski kontakt sa zaraženim osobama.

Maske za lice ne nude efektivnu zaštitu, tvrde medicinski stručnjaci.
BBC
2. Posao i finansije

Možda zvuči čudno, ali je to, na žalost, realnost.

Neke žene su se dodatno potrudile da opišu šta im je toliko važno u vezi sa ovim prioritetom.

"Pored očekivanih briga da li će ostati bez posla, da li će zarada biti stabilna i redovna, da li će imati dovoljno novca da obezbede svoju porodicu u ovom periodu, ispitanice su navele da im je važna karijera i kakve će posledice ovaj period ostaviti na tom planu", kaže Toskić.

Mnogi radnici se žale da u privatnom sektoru dobijaju mnogo manju platu nego u periodu pre korona virusa.

"Među radnicima i poslodavcima je konfuzija oko radne obaveze koja se uvodi u vreme vanrednog stanja", kaže za BBC Mario Reljanović sa Instituta za privredno pravo.

"Uredba se odnosi gotovo u potpunosti na prava radnika u javnom sektoru, dok se u privatnom - zaposleni ostavljaju poslodavcu na milost i nemilost".

Miloš Vučković sa portala Radnik.rs kaže za BBC da im se javio veliki broj ljudi sa pitanjima i sopstvenim iskustvima.

"Mnogi su bukvalno bili primorani da uzmu odmor, a neki su poslati i na prinudni", kaže Vučković.

"Dosta ljudi je i dobilo otkaze, javio nam se poštar kome je istekao ugovor na određeno i nisu mu produžili, a tu je i veliki broj ljudi koji su radili na crno".

I mali privrednici u Srbiji žive u strahu od gubitka posla, klijenata i novca, iako Vlada tvrdi da niko neće propasti zbog vanrednih mera izazvanih korona virusom.

Vlasnici malih i mikro preduzeća u Srbiji pokrenuli su peticiju Glas preduzetnika, tvrdeći da im je potrebna podrška da bi opstali u vanrednim uslovima.
Emanuele Cremaschi
3. Mentalno zdravlje i odnosi sa ljudima

"S obzirom da postoje zvanične preporuke referentnih institucija o tome kako se ponašati u pandemiji u svetu i epidemiji u Srbiji, akcenat nam je na psihološkom funkcionisanju", kaže psihološkinja Nataša Toskić.

"Veoma je važno napraviti razliku između preteranog straha i optimalne brige".

Mentalno zdravlje i odnosi su, dodaje ona, opisani kvalitetom vremena tokom izolacije.

"Brine ih kako će provoditi dane, nova rutina, alternativni načini druženja, kako će se osećati, kako će izdržati izolaciju.

"Tu je i nedostatak odnosa, ali i kako mogu da pomognu drugima kao i briga za druge bitne ljude koji nisu njihovi ukućani ili porodica", kaže Toskić.

Nedostatak kontrole i neizvesnost su ljudima najveći problem, kaže za BBC na srpskom Sandra Bijelac, psihoterapeutkinja Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

"Zato ljudi opsesivno gledaju vesti, vise na društvenim mrežama, skupljaju i tačne i netačne informacije, misleći da će time da obezbede mir, a samo čine da im bude još gore", dodaje ona.

Kako navodi, vanredno stanje važi za sve, pa i za naše glave.

"Nemamo nikakvo iskustvo u ovakvim situacijama, a kada je tako, onda nemamo odakle da crpimo resurse za borbu protiv poteškoća", ističe ona.

"Ne možemo imati kontrolu nad situacijom - sve je potpuno nepoznato, a zahvaćen je ceo svet i svima je isto, tako da nemamo čak ni reper prema kojem bismo mogli da se upravljamo", dodaje.

Brojni stručnjaci za mentalno zdravlje su se organizovali preko interneta, a spisak svih koji volonterski nude pomoć objavilo je onlajn savetovalište Pričajmo o tome.

Saveti

Lakše je zajedno/Matthew Horwood
Psiholozi sa kojima je BBC razgovarao imaju nekoliko saveta za ljude kojima epidemija, vanredno stanje i zabrana kretanja izazivaju teškoće.
  • Ograničite vesti i pazite šta čitate
  • Pričajte o strahovima
  • Pitanje društvenih mreža - dobre za održavanje kontakata sa rodbinom i prijateljima, loše za širenje panike
  • Održavajte rutinu
  • Uposlite mozak - knjige, filmovi, hobiji
4. Izgled i fizička aktivnost

Još jedno iznenađenje i to vrlo prijatno, jeste važnost fizičke aktivnosti i izgleda, čak i u periodu epidemije, kaže Toskić.

"To samo znači da su žene osvešćene da će ovaj period imati posledice na svim poljima", objašnjava ona.

"Posebno je optimistično što je odnos prema samoj sebi uopšte na listi prioriteta".

I nisu jedine.

"Pokušavam da radim neke vežbe sa Jutjuba, ali bezuspešno.

"Uspevam samo da se ušinem", napisao je BBC novinar Uroš Dimitrijević u svom dnevniku šestog dana samoizolacije.

Iako su nam često mrske kada treba da se pokrenemo i prvi put počnemo da vežbamo, mogućnosti su brojne.

"Postoji gomila stvari koje možete da uradite sa stolice ili kauča - čučnjeve, propadanje, sklekove, vežbe za oblikovanje tela i tako dalje", kaže lična trenerica Keris Hopkins.

Ako imate decu, možete i njih uključiti.

"Neka aktivnosti budu zabavne, poput trčanja ili igre skrivanja. Samo nastavite da se krećete", kaže ova 37-godišnjakinja, koja je kod kuće počela da snima video spotove o vežbanju.

"Važno je da isplanirate dan - na primer, od sedam do osam sati uveče ili ujutru vežbate. Lakše ćete se usredsrediti ako planirate. Ukoliko možete da izađete napolje, pokušajte da napravite svojih 10.000 koraka dnevno".

Vežbanje "smanjuje stres i anksioznost", kaže Beki Hil, fitnes trenerica i terapeutkinja.

"Svi su trenutno pod stresom, a ljudi ne spavaju", kaže ona. "Ali ako se krećete, verovatno ćete bolje spavati."

Koliko ćete moći da vežbate zavisi i od godina.

Ako ste mlađi od 65, odnosno 70 godina, i dalje možete biti aktivni napolju sve dok ostanete najmanje dva metra od drugih.

Šetnja psa, trčanje ili vožnja biciklom su u redu - pod uslovom da zadržite daljinu.
Razmislite ipak da i u kuæi obujete patike jer se uz neke vežbe možete povrediti/Getty Images
5. Budućnost i smisao

Ovaj prioritet, kaže Toskić, govori da žene razmišljaju o mogućim posledicama i kako popraviti štetu kada epidemija prođe.

"Žene se pitaju i važno im je da nađu smisao u periodu koji će biti iza nas.

"Kada je već otvorena ta egzistencijalna tema, bitno je početi sa osmišljavanjem već u sadašnjosti, što će imati pozitivne implikacije na naše aktuelno mentalno stanje", kaže Toskić.

Naučnici su složni, čak i ako broj slučajeva u naredna tri meseca počne da opada - još ćemo biti daleko od kraja.

Moglo bi da prođe prilično vremena dok se ta plima ne povuče - možda čak i čitave godine.

Zemljama je potrebna "izlazna strategija" - način da se ukinu ograničenja i da se sve vrati u normalu.

Ali korona virus neće nestati sam od sebe.

"Imamo veliki problem u smišljanju izlazne strategije i kako da se izvučemo iz svega ovoga", kaže Mark Vulhaus, profesor epidemiologije virusnih bolesti sa Univerziteta u Edinburgu.
Struènjaci savetuju da se ne informišete previše na društvenim mrežama/Claudio Santana
Radi se o ogromnom naučnom i društvenom izazovu iz kojeg suštinski postoje tri izlaza:
  • vakcinacija
  • da dovoljno ljudi razvije imunitet nakon što se zarazi
  • ili trajna promena našeg ponašanja/društva


Vakcina bi trebalo ljudima da pruži imunitet da se ne razbole ukoliko budu izloženi bolesti.

Imunizujte dovoljno ljudi, oko 60 odsto populacije, i virus ne može da izazove epidemije - to je koncept poznat kao kolektivni imunitet.

Procenjuje se da je za vakcinu potrebno još 12 do 18 meseci.

Glavni britanski naučni savetnik ser Patrik Valans rekao je da u ovom trenutku "stavljanje apsolutnih vremenskih rokova na bilo šta nije moguće", a stručnjaci procenjuju da bi za razvijanje imuniteta trebalo oko dve godine.

Naučnici ne mogu da procene koliko bi trebalo da se sprovedu druge alternativne mere i promena ponašanja.

Telefoni institucija u Srbiji koje možete kontaktirati ukoliko imate pitanja o korona virusu:

Kontakt centar Ministarstva zdravlja: 19819

Specijalan broj Ministarstva zdravlja za pitanja u vezi sa korona virusom: 064 8945 235

Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut: 011 2684 566

Brojeve telefona instituta i zavode za javno zdravlje na teritoriji na kojoj boravite možete pronaći na stranici covid19.rs.
BBC
BBC
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: