Pripadnici pokreta Žutih prsluka iz cele Francuske organizovali su proteste u Parizu kako bi obeležili prvu godišnjicu svog delovanja.
Nekoliko osoba je uhapšeno, policija je ispalila suzavac kako bi rasterala demonstrante, a pokušaj da se blokira glavna obilaznica oko grada je sprečen.
U jednom delu grada demonstranti su zapalili drvene palete.
Protesti koji su svake nedelje krajem prošle godine blokirali pojedine delove Francuske, razbili su se u nekoliko manjih grupa, koje su svake subote ponavljale svoje zahteve.
Međutim, tri četvrtine Francuza koje je anketirala agencija Odok u oktobru, rekli su da misle da pokret Žutih prsluka još nije nestao.
Prošle nedelje, na kružnom toku kod Remsa, nekoliko desetina demonstranata u žutim prslucima kuvalo je kobasice. Pitanje koje se konstantno provlačilo u tim razgovorima bilo je: šta dalje?
"Ne znam koliko će trajati", rekla je Stefani Logreko. "Hoćemo li konačno odustati? Ne znam. Ali, u svakom slučaju, ono što smo do sada uradili je prelepo. Skupili smo ljude i probudili savest i srećna sam zbog toga."
Najava novih protesta
Stefani je planirala da u subotu bude u Parizu na godišnjicu protesta. Ali to nije najvažniji datum.
Kao i mnogi, ona se raduje 5. decembru, za kada su železnički sindikati u Francuskoj zatražili od zaposlenih u bolnicama, nastavnika, bezbednosnih snaga i studenata da im se pridruže u velikom protestu.
Vlada strahuje da bi to moglo da se dogodi, a mnogi pripadnici Žutih prsluka kažu da planiraju da učestvuju.
"Ja sam državni službenik i ovo je prvi put u mom životu da protestujem", objasnila je Stefani. "U početku smo se malo odvojili od sindikata, ali mislim da je važno da smo zajedno."
Jedna od glavnih karakteristika mreže Žutih prsluka u ranim fazama bilo je odbijanje bilo kakvog organizovanog vođstva. Ponude podrške i saveza i od sindikata i od političkih stranaka rutinski su odbijene.
Oni koji su pokušali da igraju vodeće uloge u samom pokretu često su žestoko napadani.
Ali sada, kako se pokret podelio oko pitanja kako dalje, a nekoliko članova osnivača su se kandidovali kao pripadnici političkih partija na lokalnim izborima sledeće godine, da li se nešto promenilo?
"Nemamo izbora", rekao je Didijer Tomas, još jedan od demonstranata koji je roštiljao na putu u Remsu. "Ako se ne pridružimo sindikatima, nećemo moći ništa da uradimo."
Prof Iv Santomer, politikolog sa Univerziteta u Parizu, kaže da se pokret smanjio u odnosu na početak, ali veruje da će se, ukoliko se sindikati i Žuti prsluci udruže sledećeg meseca, ponovo porasti.
"Imali biste snage organizovane levice [zajedno sa] snagama ove nepolitičke, neorganizovane mobilizovane radničke klase ili civilnog društva - a opasnost za [Emanuela] Makrona bi bila da on završi svoje predsedavanje bez sposobnosti da deluje. "
Iz njegove perspektive pokret Žutih prsluka je dobar za demokratiju u Francuskoj.
"U Francuskoj postoji opasnost da se demokratija svede na malu političku igru, gde igraju samo oni koji žele da budu izabrani, a ljudi gledaju", rekao mi je.
"Žuti prsluci su ponovo ogromnu većinu ljudi izbacili u prvi plan."
Nedovršeni posao
Ovaj pokret bez vođe već se pokazao kao najteži izazov reformističkim ciljevima predsednika Makrona.
Kako bi zaustavio rastući gnev među demonstrantima i širenje simpatija među francuskim glasačima, bio je primoran da vrati na staro porez na gorivo zbog čijeg je uvećanja pokret i nastao i da ponudi dodatne mere, uključujući smanjenje poreza na penzije i porast minimalne zarade.
Ali mnogi članovi Žutih prsluka kažu da to nije dovoljno.
"Uprkos svemu, [Francuska] je nastavila u istom pravcu, s povećanjem tarifa", rekao je Fransoa Montanjak.
"Što se tiče kupovne moći, ništa se nije dogodilo. Kada je reč o demokratiji, nema toga što će nam dati više od referenduma ili bilo čega. A o penzijama, kažu nam da ćemo morati duže da radimo."
Predsednik Makron je priznao da planira da nastavi sa svojim planom reformi.
Sledeći talas kontroverznih reformi - koji se bave francuskim složenim penzijskim sistemom - predstavlja inicijalnu kapislu za sindikalni štrajk u decembru.
Neki strahuju da bi još jedan talas sukoba mogao da izazove nasilje sličnom onom od prošle godine, kada su se radikalne grupe pridružile Žutim prslucima.
Neki su kritikovali snage bezbednosti zbog toga kako su umirili demonstracije, jer su povređeni pripadnici policije i civili.
Neka nedavna istraživanja pokazuju da većina Francuza ne želi da se Žuti prsluci ponovo mobilišu, iako razumeju njihove ciljeve.
Ali čak i bez promene vladinog dnevnog reda, žuti prsluci postigli su drugačiji politički efekat: grupa ljudi koja kaže da se osećala nevidljivo pronašla je način da se njihov glas čuje.
"Za mene lično se ništa mnogo nije promenilo", rekla je Stefani. "Ali to je bila velika avantura. Ponovo smo otkrili velikodušnost, solidarnost; ljudi su se probudili. Pronašli smo pravu porodicu."
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas ukrajinska vojna obaveštajna agencija.
U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas ukrajinska vojna obaveštajna agencija.
Sudeći po najnovijim izjavama opozicionog narodnog poslanka Aleksandra Jovanovića Ćute dolazi se do zaključka da kakvu opoziciju Srbija ima, neprijatelji joj nisu potrebni, prenose mediji.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru izdalo je nalog da se veštače tragovi pronađeni u automobilu kojim su, kako se sumnja, D. D. i S. J. udarili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić.
Slonica Viola iz jednog cirkusa u SAD polomila je ogradu i prošetala 10 minuta po ulicama grada But u državi Montana nakon što ju je uplašio zvuk auspuha automobila u blizini.
Kvadrat koji je na požutelom komadu papira nacrtao renesansni genije Mikelanđelo prodat je za 201.600 dolara, 33 puta više od njegove procenjene vrednosti, objavila je u sredu aukcijska kuća Christie's.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Huawei je predstavio svoju novu vodeću seriju, Pura 70, u pokušaju da oživi svoje poslovanje na tržištu telefona koje je pogođeno američkim sakcijama.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
HDZ Andreja Plankovića je osvojila najviše mandata u hrvatskom Saboru. Ako budu u prilici da ponovo naprave vladu, mogu li isti ljudi doneti promene nezadovoljnima?
Umetnik Ap$ent postao je popularan širom Istočne Evrope pošto je pesma koju je napisao o odlasku iz Belorusije postala na internetu himna napuštenih životinja.
Komentari 1
Pogledaj komentare