Kalemegdan i gondola: Između kulturnog nasleđa i turizma

Kalemegdan i park Ušće trebalo bi da poveže gondola. Ko joj se protivi, zašto i šta Beograd dobija, a šta gubi.

Izvor: BBC

Ponedeljak, 17.06.2019.

16:46

Kalemegdan i gondola: Između kulturnog nasleđa i turizma
Zbog gondole su poseèena stabla na Ušæu i Kalemegdanu/BBC

Stanovnici opštine Stari grad u Beogradu ne podržavaju gradnju gondole na Kalemegdanu - bar oni koji su izašli na referendum te opštine na kome su se izjašnjavali o aktuelnim građevinskim radovima.

Na pitanje da li podržavaju izgradnju žičare na Kalemegdanu 10.817 ili oko 90 odsto izašlih odgovorilo je negativno, dok je 1.118 podržalo taj projekat. Na referendum je izašlo 21 odsto glasača sa ove opštine.

Osim građana, gondoli se protive i brojne nevladine organizacije i strukovna udruženja - a pre svega zbog uticaja koji bi, ukoliko bi bila izgrađena, imala na kulturno nasleđe.

Gradske vlasti, sa druge strane, kažu da će gondola biti velika turistička atrakcija i da neće imati uticaja na kulturno nasleđe.

UNESKO i kulturna baština

Hoæe li ugroziti kulturnu baštinu/BBC
Građani, kao i strukovna udruženja, smatraju da će izgradnja gondole oštetiti ili uništiti delove kulturne baštine Beogradske tvrđave.

Srbija je 2015. godine podnela zahtev UNESKU da se Beogradska tvrđava i njen antički sloj - Antički Singidunum dodaju na listu svetske baštine.

Iz organizacije Evropa nostra, koja se bavi zaštitom kulturnog nasleđa, kažu za BBC na srpskom da bi izgradnja gondole ugrozila ovu nominaciju.

"Procedura je u toku i u januaru 2021. trebalo bi da bude predata zajednička nominacija za Beogradsku tvrđavu i druge lokalitete", kaže Višnja Kisić, generalna sekretarka organizacije Evropa Nostra Srbija, za BBC na srpskom.

Ona objašnjava da je Srbija kandidaturu podnela u okviru međunarodne nominacije "Granice Rimskog carstva".

Ideja ove nominacije je da poveže sve lokalitete koji su bili na granici Rimskog carstva - od Velike Britanije, preko Nemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunije i Bugarske i da obuhvati Tursku i sever Afrike.

"Ukoliko se gondola izgradi, biće nepovratno uništeni autentičnost i integritet Beogradske tvrđave sa Antičkim Singidunumom, što su kriterijumi za upis na Listu, i lokalitet će biti uklonjen iz nominacije - to je stav stručnjaka koji se bave ovom nominacijom", kaže Kisić.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić izjavio je nedavno da UNESKO "nema eksplicitan stav" o tome da li bi izgradnja žičare na Kalemegdanu uticala na to da li će se Beogradska tvrđava naći na listi svetske kulturne baštine.

"Razgovarao sam sa predstavnicima UNESKA koji kažu da niko ne može sa sigurnošću da tvrdi da li će žičara uticati na to da li će tvrđava ili bilo koji drugi deo Kalemegdana biti pod zaštitom te organizacije", rekao je Radojičić novinarima.

Stefan Pop Lazić iz Arheološkog instituta Srbije nedavno je sa kolegama boravio u sedištu te organizacije, kada je zaključeno da mora da se uradi studija o uticaju projekta na kulturno nasleđe.

UNESKO, kaže, u ovom trenutku ne sme da radi nikakvu procenu, pošto bi se to smatralo uticajem na nominaciju.

"Tek kada se čitav proces završi, oni mogu da procenjuju da li je imalo uticaj ili ne", kaže Pop Lazić. Šta kaže SANU?

"Nedavno objavljenim projektom Grada Beograda o izgradnji žičare neposredno se ugrožavaju viševekovni ostaci prošlosti", izjavili su akademici istoričari i pitaju kako je moguće da je taj projekat odobrio upravo Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, kojem je povereno staranje o Tvrđavi, s obzirom na njen izuzetan značaj.

Prema saopštenju, koje su preneli mediji, Odeljenje istorijskih nauka SANU, kao i do sada, očekuje da će se svestranim istraživanjem obogatiti istorijska slika Tvrđave i naselja oko nje.

"Izgradnja takozvane gondole, koja poništava poznate obrise grada, neočekivan je udarac nastojanju da Tvrđava sa Kalemegdanom bude neodvojivi, glavni deo urbanog ambijenta koji čine Univerzitet sa brojnim fakultetima, muzejima, galerijama, koncertnim dvoranama, bibliotekama i drugim kulturnim ustanovama", smatraju akademici istoričari. Pop Lazić kaže da je Arheološki institut u martu ove godine došao do novih otkrića i da su se obratili Ministarstvu kulture i Skijalištima Srbije.

"Za sada je sve odloženo i napravljen je dogovor da se utvrdi precizna pozicija i pravac prostiranja jugozapadnog bedema kastruma Singidunum.

"U središnjem prostoru izgleda ima očuvanih ostataka rimske logorske arhitekture. Osmi toga, pretpostavljamo i ostatke groblja iz perioda seobe naroda, iz petog i šestog veka. Pretpostavljamo da su očuvani i ostaci srednjevekovnog naselja iz 15. veka, kao i naselja Beograda iz osmanskog perioda", priča Pop Lazić.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine nedavno je predstavilo studiju o uticaju projekta na životnu sredinu, kojom je procenjeno da prirodna i kulturna dobra u neposrednoj blizini neće biti ugrožena.

Navodi se i da su uticaji koji mogu nastati prilikom izgradnje gondole "privremenog karaktera i ograničenog trajanja".

U studiji piše i da će se obaviti arheološka istraživanja kako ne bi došlo do ugrožavanja kulturno-istorijskog dobra.

BBC je kontaktirao Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, ali nisu hteli da komentarišu ovaj projekat.

Turizam i kulturna baština

Žièara bi trebalo da poveže dve obale/BBC
Jedan od glavnih argumenata koju vlasti navode u prilog radovima je turistički potencijal.

Kada je u oktobru prošle godine potpisan sporazum o saradnji na realizaciji projekta ministar turizma Rasim Ljajić je rekao da je Beograd lider srpskog turizma i da će se uložen novac vratiti za manje od šest godina.

"Sa ekonomskog stanovišta ovo je investicija koja je potrebna Beogradu i koja će se u relativno kratko vreme isplatiti" rekao je tada Ljajić.

Potpise na sporazum su, osim njega, stavili i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i direktor Skijališta Srbije Dejan Ćika.

Radojičić je istakao da je to "kapitalni projekat koji će doprineti daljem razvoju turizma u Beogradu".

Aktivisti, međutim, veruju da gondola može samo da unazadi turizam.

"Ljudi dolaze u Beograd, ne zbog igračaka kao što je gondola. Takvih i mnogo atraktivnijih igračaka ima svuda u svetu, ali tvrđave i spomenici su ono što privlači turiste", kaže Radomir Lazić iz inicijative Ne da(vi)mo Beograd za BBC na srpskom.

I Višnja Kisić misli da bi takva "turistička atrakcija" imala negativan uticaj na turizam.

"Po svim istraživanjima lokaliteta to što je nešto na UNESKO listi je najveći podsticaj za turizam - i to za kulturni turizam.

"Ljudi dolaze zbog kvalitetnih sadržaja, a ne da bi se prevezli gondolom", priča Kisić.

Slučaj na sudu

Beogradska tvrđava zaštićena je kao kulturno dobro od izuzetnog značaja, a prema važećoj planskoj dokumentaciji, na njoj je zabranjena gradnja žičara.

Plan generalne regulacije Grada Beograda "zabranjuje postavljanje dalekovoda, žičanih sajli za alternativni prevoz i rekreaciju, naročito u području Beogradske tvrđave i u njenim širim vizurama i akvatorijalnim obuhvatima".

Upravo zbog toga su iz inicijative Ne da(vi)mo Beograd pred Ustavnim sudom pokrenuli postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti ovog projekta.

Ministarstvo građevinarstva izdalo je u aprilu ove godine građevinsku dozvolu za pripremne radove. Nakon toga reagovao je Ustavni sud i privremeno ih zaustavio, dok se ne donese konačna odluka o zakonitosti te dozvole. Važni datumi
  • jul 2018. - izrađen Plan detaljne regulacije za gondolu
  • oktobar 2018. - potpisan sporazum o saradnji
  • mart 2019. - seča stabala na Kalemegdanu
  • mart 2019. - inicijativa za ocenu ustavnosti
  • april 2019. - Ustavni sud zaustavio radove
  • jun 2019. - javna rasprava o uticaju na životnu sredinu
Višnja Kisić kaže za BBC da je tvrđava trajno dobro grada.

"To je prostor zaštićen kao trajno dobro Beograda, sa najvećim opsegom zaštićenih vizura, čak 260 stepeni vidika od Avale i Topčiderskog brda, preko obala Srema i Banata. To je mesto na kom možete da sagledate Beograd i zašto je grad nastao baš tu.

"Zakon o kulturnim dobrima i sve međunarodne konvencije u oblasti kulturnog nasleđa kojih je Srbija potpisnica ne bi dozvoljavale takvu intervenciju", dodaje.

Radomir Lazić priča za BBC da se gradnji protive i zbog toga što će stubovi žičare nadvisivati kote Kalemegdana i zaklanjati pogled na njega i sa njega.

Arhitekta Nada Jelić, koja se nalazi u timu projektanata gondole, rekla je na nedavno održanoj javnoj raspravi o studiji uticaja projekta na životnu sredinu da se grafički prikaz stubova nalazi u Planu detaljne regulacije, kao i da stubovi neće ugroziti istorijske vizure Beogradske tvrđave.

Političko pitanje?

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je izgradnja gondole bila predviđena još 1921. godine i prema tom planu trebalo je da ide direktno u tvrđavu, što sada nije slučaj.

"Najstarije tvrđave u Evropi i svetu, poput Salcburga, San Marina, Jerusalima, imaju gondolu kao rešenje za brzo povezivanje delova grada pa će tako i naša gondola biti još jedan način na koji će se povezati Novi Beograd sa Starim gradom", izjavio je nedavno Vesić gostujući na TV Prva.

On je u intervjuu za TV Pink, kritike na račun izgradnje gondole nazvao "političkim pitanjem".

"Nažalost, gondola je postala političko pitanje gde svi oni koji pokušavaju da zaustave razvoj grada i bacaju se pred bagere na Topličinom vencu, sada misle da će zaustavljanjem radova na gondoli dobiti neki politički poen" rekao je Vesić gostujući na televiziji Pink.

Koliko sve to košta?

Vrednost celog projekta je oko 1,8 milijardi dinara, od čega će 600 miliona obezbediti grad, a ostatak Ministarstvo turizma.

Trasa gondole će, prema projektu, biti duga jedan kilometar i imaće 25 kabina i mogućnost da preveze tri hiljade putnika za jedan sat.

Mediji su pisali da se već zna koliko će vožnja koštati - oko 2,5 evra za decu, odnosno oko 3,6 evra za odrasle.

Svetski trend

Ovakav vid turističke ponude postoji u brojnim svetskim prestonicama poput Rija de Ženeira, Lisabona, Berlina, Barselone.

Imaju je i Skoplje, Dubrovnik i Sarajevo.

Kako je za medije izjavio direktor Skijališta Srbije Dejan Ćika iskustva tih gradova su veoma pozitivna, a interesovanje turista je ogromno.

"Kada vidite redove ispred prodajnih mesta za kupovinu karata za vožnju gondolom u bilo kom gradu koji je ima, dovoljno vam govori", rekao je.

BBC je kontaktirao Skijališta Srbije u vezi sa ovim projektom, ali do nastanka ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor.

Radomir Lazić tvrdi da prostor između Kalemegdana i Ušća nije dobro mesto za gradnju godnole.

"Žičare se prave na onim mestima koje imaju veliki uspon ili pad, da ljudi mogu lakše i brže da prevaziđu veliku visinsku razliku.

"Zanimljivo je da ova žičara prvo mora da ide gore, pa se onda spušta na Ušće", kaže.

Osim na referendumu, građani su pre nekoliko dana počeli da se izjašnjavaju o gradnji gondole i potpisivanjem peticije protiv radova. Peticiju su pokrenuli aktivisti Građanskog demokratskog foruma, Stranke moderne Srbije i Tolerancije Srbije. Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: