Petak, 12.08.2022.

18:33

Napad na Salmana Ruždija: Slavni pisac uboden nožem u vrat u Americi, možda ostane bez oka

Izvor: BBC

Napad na Salmana Ruždija: Slavni pisac uboden nožem u vrat u Americi, možda ostane bez oka IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

4 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 1 godinu

Ljudi odgajani na animističkim tradicijama nikada nisu prihvatili,ni u 21 veku, slobode koje su počele da se razvijaju u antičkim gradovima - Protagora, Sokrat, Perikle su skrenuli pažnju da „jezik, običaji, zakoni nemaju magijski karakter tabua, tj. oni nisu naturalne već konvencialne prirode“. Baklju te tradicije – kritičkog stava prema mitovima, religijskim istinama, stava da se o svemu može argumentovano raspravljati – evropski su gradovi preuzeli u XII veku.Ali smo zaboravili da je - arabizam nepobitno učestvovao u rađanju evropskih srednjovekovnih intelektualaca koji su počeli da prave jasnu razliku između svetog i profanog. Arapska su plemena tada bili na vrhuncu organizacionih i asimilatorskih sposobnosti - brže od Germana prihvatala su ono što je bilo životno u grčko-rimskoj tradiciji, bili su slobodniji od Vizantinaca u spajanju te tradicije s isto tako bogatim nasleđem Persije, bili su bliži od Latina jeziku i tradicionalnom ambijentu Starog zaveta; savladali su indisku matematiku i kinesku umetnost i preneli je u Evropu. Islamski aristotelovac Averoes (12. vek) otvara put budućoj novoj nauci idejom -„dvostruke istine“ (religiske, filozofske); on takođe anticipira šta će se desiti islamskom svetu: "Okretanje alegorijskim tumačenjima, naročito lošim, i ideji da takva tumačenja treba davati svima, doprinelo je rađanju sekti u Islamu, koje se međusobno optužuju za neverovanje i jeres... to je ljude okrenuli ka mržnji, uzajamnom nepoverenju i ratovima.“

mlekadžijа

pre 1 godinu

Било је само питање када ће неки фанатик да покуша да га убије...чуди ме да није било бољег обезбеђења...надам се да ће се извући!

mlekadžijа

pre 1 godinu

Било је само питање када ће неки фанатик да покуша да га убије...чуди ме да није било бољег обезбеђења...надам се да ће се извући!

zoran stokic

pre 1 godinu

Ljudi odgajani na animističkim tradicijama nikada nisu prihvatili,ni u 21 veku, slobode koje su počele da se razvijaju u antičkim gradovima - Protagora, Sokrat, Perikle su skrenuli pažnju da „jezik, običaji, zakoni nemaju magijski karakter tabua, tj. oni nisu naturalne već konvencialne prirode“. Baklju te tradicije – kritičkog stava prema mitovima, religijskim istinama, stava da se o svemu može argumentovano raspravljati – evropski su gradovi preuzeli u XII veku.Ali smo zaboravili da je - arabizam nepobitno učestvovao u rađanju evropskih srednjovekovnih intelektualaca koji su počeli da prave jasnu razliku između svetog i profanog. Arapska su plemena tada bili na vrhuncu organizacionih i asimilatorskih sposobnosti - brže od Germana prihvatala su ono što je bilo životno u grčko-rimskoj tradiciji, bili su slobodniji od Vizantinaca u spajanju te tradicije s isto tako bogatim nasleđem Persije, bili su bliži od Latina jeziku i tradicionalnom ambijentu Starog zaveta; savladali su indisku matematiku i kinesku umetnost i preneli je u Evropu. Islamski aristotelovac Averoes (12. vek) otvara put budućoj novoj nauci idejom -„dvostruke istine“ (religiske, filozofske); on takođe anticipira šta će se desiti islamskom svetu: "Okretanje alegorijskim tumačenjima, naročito lošim, i ideji da takva tumačenja treba davati svima, doprinelo je rađanju sekti u Islamu, koje se međusobno optužuju za neverovanje i jeres... to je ljude okrenuli ka mržnji, uzajamnom nepoverenju i ratovima.“

mlekadžijа

pre 1 godinu

Било је само питање када ће неки фанатик да покуша да га убије...чуди ме да није било бољег обезбеђења...надам се да ће се извући!

zoran stokic

pre 1 godinu

Ljudi odgajani na animističkim tradicijama nikada nisu prihvatili,ni u 21 veku, slobode koje su počele da se razvijaju u antičkim gradovima - Protagora, Sokrat, Perikle su skrenuli pažnju da „jezik, običaji, zakoni nemaju magijski karakter tabua, tj. oni nisu naturalne već konvencialne prirode“. Baklju te tradicije – kritičkog stava prema mitovima, religijskim istinama, stava da se o svemu može argumentovano raspravljati – evropski su gradovi preuzeli u XII veku.Ali smo zaboravili da je - arabizam nepobitno učestvovao u rađanju evropskih srednjovekovnih intelektualaca koji su počeli da prave jasnu razliku između svetog i profanog. Arapska su plemena tada bili na vrhuncu organizacionih i asimilatorskih sposobnosti - brže od Germana prihvatala su ono što je bilo životno u grčko-rimskoj tradiciji, bili su slobodniji od Vizantinaca u spajanju te tradicije s isto tako bogatim nasleđem Persije, bili su bliži od Latina jeziku i tradicionalnom ambijentu Starog zaveta; savladali su indisku matematiku i kinesku umetnost i preneli je u Evropu. Islamski aristotelovac Averoes (12. vek) otvara put budućoj novoj nauci idejom -„dvostruke istine“ (religiske, filozofske); on takođe anticipira šta će se desiti islamskom svetu: "Okretanje alegorijskim tumačenjima, naročito lošim, i ideji da takva tumačenja treba davati svima, doprinelo je rađanju sekti u Islamu, koje se međusobno optužuju za neverovanje i jeres... to je ljude okrenuli ka mržnji, uzajamnom nepoverenju i ratovima.“