Subota, 28.11.2020.

16:50

Istorija i komunizam: Fridrih Engels - od bogataškog sina do svetskog revolucionara

Izvor: BBC

Istorija i komunizam: Fridrih Engels - od bogataškog sina do svetskog revolucionara IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

3 Komentari

Sortiraj po:

Arapin

pre 3 godine

Da je nastavio ocevim stopama, verovatno niko ne bi ni znao za njega. Ovako, ipak je ostavio nekakvog traga u istoriji. Drugo je pitanje da li mu je to "trebalo".

zoran stokic

pre 3 godine

U "Bedi istoricizma" Poper je pokazao je nemogućnost poznavanja "zakona istorije" - pokazao je saznajno-teorijski ograničene domete Hegelove i Marskove "nauke". Nemoguće je kaže Poper u toj knjizi "sa sigurnošću predvideti buduća istorijiska kretanja i oblike koje će neko društvo imati zato što je ljudsko znanje pod uticajem RASTA LJUDSKOG ZNANJA" a racinalnim metodama ne može se predvideti RAST NAUČNOG ZNANJA". Novine, koje će sa sobom doneti nova otkrića, ne mogu se unapred predvideti nikakvim metodama. Popera nam sugeriše da društvene teorije imaju naučni status samo pod uslobom da su podložne kritičkoj proveri. Uspešno se može "PREDVIĐATI NA MALO"; implikacije naučnih teorija moraju biti takve da dodiruju realno iskustvo te da se oslanjaju na opažljive činjenice. Pošto ih empirija sputava da "predviđanju na veliko" Merks/Engeles poput teologa, metafizičara, vrača služe se "istoricističkim objavama" (reliktom drevnog sujeverja) umesto empirijskom naukom. Jer da li se društvene nauke u principu mogu baviti predviđanjima GROSO MODO, da li mogu davati univerzalna istinita rešenja koja će društvo osloboditi svih napetosi? Ne! Društvene fenomeni nije moguće obuhvatiti "jednom naukom" (pomoću nekoliko pojmova). Samo kada se zamagli šta je to društvena činjenica, šta pretpostavka a šta metafizička konstrukcija neki ljudi žele da veruju da se racionalnim sredstvima može spoznati "skrivena logika društvene zakonitosti", "ljudska suština", "istorijska suština"...

Arapin

pre 3 godine

Da je nastavio ocevim stopama, verovatno niko ne bi ni znao za njega. Ovako, ipak je ostavio nekakvog traga u istoriji. Drugo je pitanje da li mu je to "trebalo".

zoran stokic

pre 3 godine

U "Bedi istoricizma" Poper je pokazao je nemogućnost poznavanja "zakona istorije" - pokazao je saznajno-teorijski ograničene domete Hegelove i Marskove "nauke". Nemoguće je kaže Poper u toj knjizi "sa sigurnošću predvideti buduća istorijiska kretanja i oblike koje će neko društvo imati zato što je ljudsko znanje pod uticajem RASTA LJUDSKOG ZNANJA" a racinalnim metodama ne može se predvideti RAST NAUČNOG ZNANJA". Novine, koje će sa sobom doneti nova otkrića, ne mogu se unapred predvideti nikakvim metodama. Popera nam sugeriše da društvene teorije imaju naučni status samo pod uslobom da su podložne kritičkoj proveri. Uspešno se može "PREDVIĐATI NA MALO"; implikacije naučnih teorija moraju biti takve da dodiruju realno iskustvo te da se oslanjaju na opažljive činjenice. Pošto ih empirija sputava da "predviđanju na veliko" Merks/Engeles poput teologa, metafizičara, vrača služe se "istoricističkim objavama" (reliktom drevnog sujeverja) umesto empirijskom naukom. Jer da li se društvene nauke u principu mogu baviti predviđanjima GROSO MODO, da li mogu davati univerzalna istinita rešenja koja će društvo osloboditi svih napetosi? Ne! Društvene fenomeni nije moguće obuhvatiti "jednom naukom" (pomoću nekoliko pojmova). Samo kada se zamagli šta je to društvena činjenica, šta pretpostavka a šta metafizička konstrukcija neki ljudi žele da veruju da se racionalnim sredstvima može spoznati "skrivena logika društvene zakonitosti", "ljudska suština", "istorijska suština"...

zoran stokic

pre 3 godine

U "Bedi istoricizma" Poper je pokazao je nemogućnost poznavanja "zakona istorije" - pokazao je saznajno-teorijski ograničene domete Hegelove i Marskove "nauke". Nemoguće je kaže Poper u toj knjizi "sa sigurnošću predvideti buduća istorijiska kretanja i oblike koje će neko društvo imati zato što je ljudsko znanje pod uticajem RASTA LJUDSKOG ZNANJA" a racinalnim metodama ne može se predvideti RAST NAUČNOG ZNANJA". Novine, koje će sa sobom doneti nova otkrića, ne mogu se unapred predvideti nikakvim metodama. Popera nam sugeriše da društvene teorije imaju naučni status samo pod uslobom da su podložne kritičkoj proveri. Uspešno se može "PREDVIĐATI NA MALO"; implikacije naučnih teorija moraju biti takve da dodiruju realno iskustvo te da se oslanjaju na opažljive činjenice. Pošto ih empirija sputava da "predviđanju na veliko" Merks/Engeles poput teologa, metafizičara, vrača služe se "istoricističkim objavama" (reliktom drevnog sujeverja) umesto empirijskom naukom. Jer da li se društvene nauke u principu mogu baviti predviđanjima GROSO MODO, da li mogu davati univerzalna istinita rešenja koja će društvo osloboditi svih napetosi? Ne! Društvene fenomeni nije moguće obuhvatiti "jednom naukom" (pomoću nekoliko pojmova). Samo kada se zamagli šta je to društvena činjenica, šta pretpostavka a šta metafizička konstrukcija neki ljudi žele da veruju da se racionalnim sredstvima može spoznati "skrivena logika društvene zakonitosti", "ljudska suština", "istorijska suština"...

Arapin

pre 3 godine

Da je nastavio ocevim stopama, verovatno niko ne bi ni znao za njega. Ovako, ipak je ostavio nekakvog traga u istoriji. Drugo je pitanje da li mu je to "trebalo".