Srbija i Kosovo: Šta sve ne znamo o pregovorima o nemačko-francuskom predlogu za rešenje odnosa Beograda i Prištine

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti u Briselu su razgovarali o predloženom planu normalizacije odnosa.

BBC

Izvor: B92

Ponedeljak, 23.01.2023.

12:59

Srbija i Kosovo: Šta sve ne znamo o pregovorima o nemačko-francuskom predlogu za rešenje odnosa Beograda i Prištine
Jedino što smo od predsednika Srbije saznali posle pregovora u petak jeste da se vode "nikad teži razgovori"/ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Tekst je ažuriran 27. februara 2023.

Niko ga nije video, a svi o njemu imaju mišljenje, a 27. februara u Briselu, uz posredovanje Evropske unije, bio je tema razgovora Aleksandra Vučića, predsednika Srbije i Aljbina Kurtija, premijer Kosova.

Tajni predlog zapadnih diplomata o uređenju odnosa Srbije i Kosova pročitali su samo pregovarači, ali se o nepoznatom tekstu izjašnjavaju i u Srbiji, i na Kosovu.

Evropski posrednik Miroslav Lajčak, američki izaslanik Gabrijel Eskobar, nemački i francuski specijalni savetnici Jens Pletner i Emanuel Bone, kao i savetnik italijanske premijerke Mario Talo još jednom su sa liderima Srbije i Kosova razgovarali o planu kojim bi trebalo da se urede odnosi Beograda i Prištine.

Ipak, ni posle tog sastanka javnosti nisu saopšteni bilo kakvi konkretni detalji o predlogu.

Javnost je ostala uskraćena za odgovore i posle posebe sednice Skupštine Srbije o Kosovu početkom februara, kada je Vučić odgovarao na pitanja poslanika o predlogu rešenja.

Vučić je na skupštinskoj sednici istakao da je najlošija tačka u francusko-nemačkom predlogu da se Srbija ne protivi članstvu Kosova u Ujedinjenim nacijama, a u više navrata je, posle insistiranja dela opozicije, decidno rekao:

"Nikad neću prihvatiti članstvo Kosova u UN i nikada neću priznati nezavisnost Kosova".

Kosovski premijer Kurti rekao je 13. februara u Skupštini da je prihvatio francusko-nemački predlog jer bi u suprotnom Kosovo ušlo u sučeljavanje sa saveznicima, prenosi portal Kljan Kosova.

Kurti je, tokom sednice Skupštine na kojoj se raspravljalo o dijalogu Kosova i Srbije, rekao da je prihvatio francusko-nemački predlog, pošto su međunarodni izaslanici jasno stavili do znanja da je ovaj predlog, kako je rekao, veoma blizak principu "uzmi ili ostavi", citira Kosovo onlajn.

"Međunarodni izaslanici koji su pratili Miroslava Lajčaka, odnosno američki, nemački, francuski i italijanski, 20. januara dali su mi neke smernice na ovom poslednjem sastanku.

"Jasno su mi stavili do znanja da je glavni predlog ovoga puta blizak formatu 'uzmi ili ostavi' i da se neće moći otvarati ili pregovarati o njemu", rekao je Kurti.

"Njihov stav je bio da je čitav diplomatski i politički aparat zemalja iz kojih dolaze stavljen u podršku članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama i ne mogu očekivati 'ne' od Kosova jer bismo ušli na put konfrontacije sa njima ", dodao je on.

Kako je rekao, jasno je stavio do znanja Đuzepu Borelju i Aleksandru Vučiću da Kosovo ne prihvata dijalog bez konačnog sporazuma uz međusobno priznanje.

Sedam dana ranije, posle sastanka sa predstavncima Beograda i Prištine Lajčak je na Tviteru napisao "da mu je drago što je i Kosovo u principu prihvatilo evropski predlog".

Prethodni neposredni susret srpskog predsednika i kosovskog premijera u Briselu održan je u novembru 2022. godine.

Novi susret, 27. februara, održan je na istom mestu.

Borelj i Lajčak prvo su imali odvojene sastanke sa liderima, posle čega će uslediti zajednički razgovori.

Šta je rečeno posle razgovora pročitajte ovde.

Šta piše u predlogu sporazuma?

Tvorci tajnog sporazuma Emanuel Bone (levo) i Jens Pletner (desno), u razgovoru sa amerièkim posrednikom Gabrijelom Eskobarom (okrenut leðima)/ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock
To znaju samo pregovarači.

Balkanski mediji - srpski, albanski, kosovski - objavljivali su prethodnih meseci navodno pouzdane nacrte sporazuma koji su sastavili zvaničnici iz Berlina i Pariza, ali nijedna od tih objava nije dobila zvaničnu potvrdu jedne, a kamoli dve pregovaračke strane.

Iako su u medijima navođena i različita već postojeća evropska rešenja za odnose manjinske zajednice u okviru šire države, ni takve teze nisu nikad zvanično potvrđene.

Na pitanje zašto je proces obavijen velom tajnosti, specijalni predstavnik nemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Zaracin rekao je u novembru 2022. godine za BBC na srpskom da se iz takve strategije očekuje bolji rezultat.

"Možda i pomaže to što nema nečega na šta svako može da reaguje u stilu Zapadnog Balkana i ubije ga u javnosti.

"Glasine često teraju strane da reaguju i time neki predlog može biti uništen i pre nego što je formulisan."

Tajnost koja već mesecima prekriva pregovore o ovom predlogu za ministra spoljnih poslova Srbije Ivicu Dačića deo je procesa.

"Zahtev predlagača je da se ništa ne pokazuje javnosti dok ne postoji nešto oko čega postoji dogovor.

"Sa naše strane zato nikad ništa nije bilo objavljeno, za razliku od albanskih medija koji su objavljivali neke varijante koje su se ispostavile kao netačne", rekao je Dačić za BBC na srpskom u decembru 2022. godine.

Predsednik Srbije je u oktobru 2022. rekao da ne može da otkriva sve, ali da je suština predloga da Kosovo dobije članstvo u UN, a Srbija ubrzani ulazak u EU.

Rekao je i da Srbija to ne može da prihvati.

Isto je rekao i Dačić.

Francusko-nemački predlog za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine ne možemo da prihvatimo, jer se u njemu polazi od stava da je nezavisnost Kosova već gotova stvar, rekao je Dačić za TV Prva početkom novembra prošle godine.

Prema njegovim rečima, u dokumentu se ne predviđa da Srbija mora da prizna Kosovo, već da to učini neprotivljenjem članstvu u međunarodnim organizacijama.

Koja su ovlašćenja pregovarača?

Predsednik Srbije Aleksandar Vuèiæ graðanima u direktnim prenosima saopštava sopstvene stavove o javnosti nepoznatom tekstu sporazuma/ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock
S jedne strane predsednik, s druge strane premijer, između njih petorica posrednika različitih funkcija.
  • Srbiju na razgovorima predstavlja predsednik Aleksandar Vučić.


Njegova ovlašćenja definiše Ustav Srbije koji u prvoj tački ovlašćenja Predsednika navodi predstavljanje Srbije u zemlji i inostranstvu.

Iako je funkcija predsednika u Srbiji uglavnom protokolarna, najviši predstavnici Vlade Srbije ne učestvuju u razgovorima.

"Ja ne učestvujem u pregovorima, na čelu tima je predsednik Vučić sa saradnicima, pre svega iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju", rekao je za BBC na srpskom šef diplomatije Ivica Dačić.

O pregovorima ništa ne znaju ni poslanici Skupštine Srbije.

Poslednji put, parlament je o razgovorima koje je predsednik Srbije vodio sa kosovskim premijerom u Briselu debatovao u septembru 2022. godine.

U vreme kada je nemačko-francuski predlog već postojao, predsednik Srbije ga poslanicima nije ni pomenuo.

Vučić je izveštaje poslanicima Skupštine Srbije o Kosovu podnosio i 2019. i 2021. godine.

Takođe, poslednja pregovaračka platforma koju je utvrdila Skupština Srbije i koja daje detaljna uputstva visokim zvaničnicima doneta je pre tačno deset godina - još u januaru 2013.
  • U ime Kosova, pregovore vodi premijer Aljbin Kurti.


Kurtijeva partija Samoopredeljenje ostvarila je ubedljivu pobedu na poslednjim parlamentarnim izborima na Kosovu, pa je preuzela odgovornost za rukovođenje celokupnom vladom.

Lidera Samoopredeljenja to je ustoličilo u ključnog pregovarača sa Srbijom, jer je najveća politička moć u njegovim rukama.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani, koja je na ovu funkciju došla upravo uz podršku Kurtijeve stranke, ne učestvuje na sastancima sa pregovaračima - baš kao i srpska premijerka Ana Brnabić.
  • Međunarodni pregovarački tim ima pet članova.


Jens Pletner i Emanuel Bone, spoljnopolitički savetnici nemačkog kancelara i francuskog predsednika, tvorci su nacrta tajnog sporazuma, ali se do sada o njegovom sadržaju nisu izjašnjavali.

Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan, i do sada je predvodio direktne pregovore Vučića i Kurtija, ali se na njima bavio uglavnom "gašenjem požara" i rešavanjem aktuelnih kriza.

Gabrijel Eskobar je visoki američki izaslanik za Zapadni Balkan čiji je zadatak bio da podrži pregovarače u ime Vašingtona, ali je bio i izrazito aktivan u izjavama medijima.

Mario Talo je savetnik italijanske premijerke i prvi put se priključio posredničkom timu uoči prošlonedeljne posete Prištini i Beogradu.
Talo, Eskobar, Lajèak, Pletner, Bone (sleva) - pregovaraèka petorka/ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Kakvi su rokovi za dogovor?

I po ovom pitanju, postoje samo medijske spekulacije - zvanični rok nikad nije naveden.

Pisalo se da pregovori moraju da daju rezultat do kraja 2022. godine, pa potom u martu ili aprilu 2023, na prvu godišnjicu početka ruskog napada na Ukrajinu 24. februara, pominjano je proleće ili rano leto iste godine.

"Ne mora se nešto uraditi sutra ili prekosutra, ali jasno je da vreme nije neograničeno.

"Ne znam da postoji direktan pritisak vremena, ali postoji neki vremenski prostor koji nije večit - mada nisam siguran da stvari mogu da budu gotove za nekoliko meseci", rekao je za BBC na srpskom slovenački specijalni izaslanik Anžej Frangeš u novembru 2022. godine.

Nemački kancelar Olaf Šolc u novembru 2022. godine rekao je da predlog postoji, da bi predsednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen potvrdila je da je inicijativa postala i deo dijaloga Beograda i Prištine.

Predlog, međutim, još nije obelodanjen.

"Sporazum mora biti postignut.

"Nemačka i francuska vlada, kao i Evropska komisija daju sve od sebe da bi ovo bilo moguće, aktivno smo uključeni u razgovore sa obema stranama i nadamo se da će uskoro biti moguć napredak ali za to nam treba strpljenje i mnogo napora", poručio je Šolc u novembru 2022. Skoro petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija. Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: