Srbija, politika i izbori: Ko čini političke kolone - jednostavan vodič

Predsednički, parlamentarni i beogradski izbori u Srbiji bi, prema nezvaničnim najavama, mogli da se održe 3. aprila 2022.

BBC

Izvor: BBC

Petak, 03.12.2021.

15:41

Srbija, politika i izbori: Ko čini političke kolone - jednostavan vodič
Predsedniku Srbije i lideru naprednjaka Aleksandru Vuèiæu u maju 2022. istièe petogodišnji mandat na mestu šefa države/Fonet

Četiri meseca do najavljenih vanrednih parlamentarnih, a redovnih predsedničkih i beogradskih izbora, stranke polako zauzimaju startne pozicije.

Posle gotovo decenije cepkanja, posebno u opoziciji, situacija na srpskoj političkoj sceni kreće se u suprotnom smeru - predstavnici različitih stranaka sve češće dolaze zajedno na ulične proteste širom Srbije, a gotovo svakodnevno stvaraju se nove političke kolone.

Socijalisti i Jedinstvena Srbija učvršćuju dugogodišnju saradnju, nekadašnji članovi Demokratske stranke najavljuju zajednički izlazak na izbore, oko ekoloških pitanja stvara se Zeleno-levi blok, a Dveri su potpisale saradnju sa brojnim "patriotskim" strankama.

To je logično, smatra Milan Jovanović, profesor Fakulteta političkih nauka.

"Čini mi se da je opozicija prestala sa jalovim pokušajima da uspostavi ko će to biti lider oko koga će se okupiti sva opozicija.

"Mislim da to nije ni dobro rešenje, ni poželjno, ni da je to moguće izvesti - da je bilo moguće oni bi ga izveli dosad", kaže Jovanović za BBC na srpskom.

Pred vama je vodič za zasad poznate političke saveze na prolećnim izborima koji bi, prema najavama, mogli da se održe 3. aprila 2022.

Naprednjaci pojačani Šapićem

Predsedniku Srbije i lideru Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću u maju 2022. godine ističe petogodišnji mandat na mestu šefa države.

Kako će naprednjaci, koji imaju apsolutnu većinu u aktuelnom sazivu parlamenta, izaći na izbore - još nije saopšteno.

Zna se da je stranka SPAS Aleksandra Šapića, koja je prošle godine na izborima koje je bojkotovao deo opozicije osvojila 4,3 odsto glasova i ušla u parlament, u međuvremenu postala deo SNS.

Na prethodnim izborima, na listi naprednjaka nalazile su se i stranke Aleksandra Vulina, Rasima Ljajića, Vuka Draškovića, Dragomira Karića, i druge, ali nije poznato da li će to i sada biti slučaj.

Dačić i Palma i dalje zajedno

Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić i predsednik Jedinstvene Srbije potpisali su Sporazum o saradnji i delovanju, kojim je predviđeno da će te stranke zajednički nastupati na predstojećim izborima.

Stranke su saglasne da koalicija treba da ima zajedničkog kandidata, ali ostavljaju mogućnost da pruže podršku zajedničkom kandidatu vladajuće koalicije na predsedničkim izborima.

Dačić je ranije izjavio i da će socijalisti podržati predsednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića kao zajedničkog kandidata za predstojeće predsedničke izbore, a da je sada "centralno pitanje" da li će imati zajedničku listu za ostale izbore.

"Moje je mišljenje da ne treba odsipati iz te neke zajedničke košare u kojoj su sva jaja na jednom mestu.

"Zamislite tu situaciju kako bi izgledala kampanja u svakodnevnom političkom životu gde vi prepodne agitujete za Vučića, a popodne za sebe ili stranku", rekao je Dačić.

Đilas, Jeremić, Lutovac - nositeljka liste Marinika Tepić

Marinika Tepiæ biæe nositeljka liste koalicije nekadašnjih èlanova DS/Medija centar
Zajedno će na predstojeće izbore ići Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, Demokratska stranka Zorana Lutovca i Narodna stranka Vuka Jeremića.

Oni su potpisali koalicioni sporazum, jer, kako su na konferenciji poručili, "građani od njih traže da na izađu na izbore iako uslovi nisu dobri".

Uz njih, tu su i Pokret slobodnih građana Pavla Grbovića, Pokret za preokret Janka Veselinovića, sindikat "Sloga", kao i Pokret za slobodnu Srbiju.

Dobrodošli su i svi ostali, posebno udruženje Skupština Slobodne Srbije (SSS), čiji bi članovi bili na listama, kao i drugi intelektualci koji nisu deo SSS.

Nosilac parlamentarne liste biće potpredsednica SSP Marinika Tepić, dok se o kandidatima za predsednika i gradonačelnika Beograda još razgovara, a imena će "biti saopštena kada se proceni da je dobar trenutak za to".

Tepić se pred novinarima zahvalila muškarcima što su stali iza toga da žena ponese listu protiv SNS-a.

Ona smatra da je to podstrek za žene i saborce "da smo svi jednaki čak i ako nismo isti".

"Moj san je da izborni dan bude svečani trenutak, a ne strah ko će vas čekati iza ugla. Uverena sam da je pobeda moguća.

"Zrela je situacija za pobedu", istakla je ona, a prenosi Danas.

Od bivših čelnika DS nije poznato da li će Socijaldemokratska stranka Borisa Tadića izaći na izbore, kao ni Nova stranka na čijem čelu je Aris Movsesijan.

Tadić je izjavio da je ta stranka odlučila da se do kraja i svim raspoloživim sredstvima bori za minimum izbornih uslova pod kojima bi mogla da izađe na izbore.

"Da li ćemo na njih izaći, o tome ćemo doneti odluku na vreme", rekao je Tadić nedavno za nedeljnik NIN.

Zeleno-leva kolona - Ne davimo Beograd, Ćuta i Zelenović

Dobrica Veselinoviæ jedan je od èelnika Ne davimo Beeograd/Medija centar
Lideri Otvorene građanske platforme (OGP) Akcija Nebojša Zelenović i Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta potpisali su Sporazum o političkoj, programskoj i izbornoj saradnji, kojim se obavezuju na zajednički nastup na izborima naredne godine.

Zelenović je potvrdio da stranka Zajedno za Srbiju na čijem je čelu i njegova platforma Akcija idu u okviru Zeleno-leve kolone, zajedno sa pokretima Ne davimo Beograd i Ekološki ustanak.

Zelenović je istakao kako im je cilj da, formirajući Zeleno-levi blok, ponude novinu u političkom životu u Srbiji, za koju građani mogu da glasaju.

Kada je reč o predsedničkim izborima, kolegama iz opozicije ZZS je ranije uputio predlog o sporazumu o zajedničkom nastupu na izborima, koji se zove "Put do pobede".

"U tom predlogu stoji da je cilj da pobedimo režim Aleksandra Vučića, da to uradimo u programskim, strukturnim kolonama, da zajedno čuvamo izborne kutije, da se ne napadamo, da omogućimo građanima da glasaju 'za', a ne protiv i da pokušamo da zajedno dođemo do predsedničkog kandidata", rekao je Zelenović.

Zajedno Suverenisti Saše Radulovića i Milan Stamatović

Saša Raduloviæ/Fonet
Pokret Dosta je bilo - Suverenisti Saše Radulovića i stranka Zdrava Srbija Milana Stamatovića, nedavno su potpisali Deklaraciju Suverenista, koja govori o osnovnim crtama politike u kojima se slažu.

Oni su zatim pokrenuli su kampanju protiv izmena najvišeg pravnog akta tvrdeći da "Ustav menja Soroš" i pitaju se da li je to teorija zavere ili stvarna opasnost.

Džordž Soros je jevrejski milijarder i filantrop koji je do sada u razne svrhe poklonio 32 milijarde dolara, a širom sveta je na meti kritike desničara.

Predsednik DJB rekao je na konferenciji u Beogradu da je promena Ustava pitanje svih pitanja i da ništa nije važnije od toga da se građani informišu o posledicama te promene i glasaju protiv, prenela je Beta.

Referendum o promeni Ustava Srbije u delu koji se tiče pravosuđa raspisan je za 16. januar 2022. godine.

Referendum za promenu Ustava vide kao put u promenu vlasti.

"Vlast je ranjiva na ovim izborima.

"Ako oborimo vlast na referendumu, na kome je mnogo lakše to uraditi jer će vlast imati problem da izvede veliki broj svojih birača, ako postignemo konsenzus oko ovoga možemo da uđemo koji nam dolaze posle toga i pobedimo vlast na tim izborima", istakao je Radulović u prostorijama DJB u Beogradu.

Prema njegovim rečima, Suverenisti su razgovarali sa "suverenističkim strankama" poput Srpskog pokreta Dveri, Zavetnika, Demokratske stranke Srbije i Srpske radikalne stranke.

Radulovićevo udruženje DJB je pod imenom Suverenisti nastupilo na izborima 2020. i nije prešlo cenzus od tri odsto za parlament Srbije, osvojivši 2,3 odsto glasova.

Stamatović je u koaliciji sa Draganom Jovanovićem iz Topole na parlamentarnim izborima osvojio oko 1 odsto, ali je ponovo pobedio u trci za predsednika opštine Čajetina.

Koalicija NADA - DSS, POKS i još 25 udruženja

Miloš Jovanoviæ na glasanju 2020. godine/BBC
Druga grupacija na desnom spektru je koalicija NADA koju čini Pokreta za obnovu Kraljevine Srbije, Demokratska stranka Srbije i 25 udruženja građana.

Njihov predsednički kandidat biće lider DSS-a Miloš Jovanović i on je predstavio "nacionalno orjentisani program".

Neminovno je, smatra on, i otvaranje pitanja oblika vladavine - hoće li i dalje Srbija biti republika ili će doći do obnove kraljevine.

"To je izuzetno važno pitanje u okviru našeg programa jer se tiče našeg dubljeg nacionalnog utemeljenja, jer je kruna pratila srpsku državnost kroz čitavu istoriju, od 1217. do 29. novembra 1945. i to je naprosto istorijska činjenica", izjavio je Jovanović.

Dveri i patriotski antiglobalistički blok

Boško Obradoviæ je kandidat za predsednika takozvanog patriotskog bloka/FoNet
Predstavnici pokreta Dveri i sedam stranaka i udruženja građana potpisali su 2. decembra sporazum o saradnji i zajedničkom izlasku na predstojeće izbore na svim nivoima.

Sporazum sa Dverima su potpisali predstavnici Srpske monarhističke stranke - Srpska sloga Ljubomira Simića, Državotvornog pokreta Srbije Slobodana Samardžića, Uspravne Srbije Dragana Dobrašinovića, Nove snage Srbije Nikole Malenčića, Pirotske nove snage Dimitrija Vidanovića, Glasa naroda Dušana Mitića i Udruženja građana "Svi protiv Rio Tinta i rudnika litijuma" Duška Kuzovića.

Lider Dveri i kandidat tog bloka za predsednika Srbije Boško Obradović ocenio je posle potpisivanja sporazuma da je to "istorijski trenutak ujedinjavanja srpskih patriota".

"Birači u Srbiji sada imaju treću opozicionu kolonu, patriotski i antiglobalistički blok pod sloganom 'Novi ljudi za promenu sistema'", izjavio je Obradović.

On očekuje da je to samo početak ujedinjavanja na desnoj i opozicionoj strani političkog spektra.

"Svi srpski rodoljubi imaju sada za koga da glasaju, sigurni da njihov glas neće biti bačen", rekao je lider Dveri u Medija centru.

Dveri su parlamentarne izbore 2020. godine bojkotovali.

Šta znače predizborne kolone?

Glasanje je 2020. bilo pod maskama/Fonet
Kolone koje su dosad formirane su i programski i personalno bliske, ocenjuje politikolog Milan Jovanović.

"To će omogućiti da se opozicioni birači lakše odluče da izađu na izbore".

Pošto postoji velika raznolikost u opozicionom biračkom telu, jedinstveni nastup mnoge bi, dodaje, odbio od glasanja.

On ističe su u političkoj utakmici i dalje ključni igrači stranke, a da savezi, pokreti i udruženja "čine mali ljudi koji se mere na prste jedne ruke".

"Dosad vidimo da se u stvari udružila DS koja se razdružila i ona čini jednu kolonu", kaže Jovanović.

Jovanović očekuje da demokratski orijentisani birači pozdrave njihovu odluku da se udruže, ali će se verovatno i pitati "zašto su se toliko podelili".

Smatra da do ujedinjenja u istu stranku "očigledno ne može dođe, pre svega, zbog personalnih razlika lidera, a ne nekih programskih razilaženja".

Okosnicu druge kolone, Ne davimo Beograd, profesor opisuje kao "autentičnu novu organizaciju na političkoj sceni koja je uspela da se udruži sa delom organizacija koje zastupaju ekološka pitanja", dok treću kolonu čine konzervativno nastrojene stranke.

Rejtinzi stranaka u novembru 2021. - istraživanje agencije Demostat

  • koalicija oko SNS 55 odsto
  • SSP, DS, Narodna stranka i PSG 16 odsto
  • Zeleno-leva koalicija 9 odsto
  • DSS i POKS 7 odsto
  • Dveri i Zavetnici 5 odsto*


*Istraživač je odgovore ispitanika svrstao u verovatne koalicije, tako je predstavljena saradnja Dveri i Zavetnika, iako ona zvanično ne postoji, izvor: Demostat

Zašto se stranke opredeljuju za koalicije?

Posle tri decenije višepartizma u Srbiji, veliki broj partija na političkoj sceni teško bi samostalno prešlo i izborni prag od tri odsto, a ne pet, koliko je bilo ranije.

Ipak, i dalje se ne ide ka ukrupnjavanju.

"Zajedničkim nastupom na izborima, oni izbegavaju dejstvo izbornog praga, a onda potpuno samostalno vrlo često prave poseban poslanički klub, nemaju nikakvih dodirnih tačaka u politici, ne sprovode nikakve političke akcije zajedno", opisuje Jovanović.

Zašto na to pristaju veće stranke koje zasebno mogu da izađu na izbore?

"Oni ih šlepaju, da tako kažemo, jer bi ostao veliki broj rasutih, bačenih glasova i onda bi se ti mandati raspodelili među svim strankama", zaključuje Jovanović. Možda će vas zanimati i ovaj video Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: