Lečenje kanabisom u Srbiji: Dok se čeka legalizacija u medicinske svrhe, zakon ne pravi razliku između dilera i pacijenata

Iako sve više bolesnih ljudi koristi kanabis za lečenje, Srbija tapka u mestu kada je reč o legalizaciji te biljke u medicinske svrhe.

BBC

Izvor: BBC

Petak, 05.02.2021.

09:19

Lečenje kanabisom u Srbiji: Dok se čeka legalizacija u medicinske svrhe, zakon ne pravi razliku između dilera i pacijenata
BBC

Da ulje kanabisa ne treba ozakoniti odlučila je pre pet godina Radna grupa Ministarstva zdravlja za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Ipak, prema procenama, hiljade pacijenata u Srbiji koristi ovu biljku u lečenju, i zbog toga se neki od njih nađu na udaru zakona pod optužbama za "prodaju opojnih droga".

Jedan od njih je i Miloš Matejić iz Smedereva, otac petoro dece. Radnik, nikada osuđivan.

"Probao sam da spasim sebe, da bih sebi produžio život i to zbog moje dece, a ne da zaradim. Ali je to teško objasniti na sudu", rekao je Matejić za BBC.

Krajem 2020, Matejić je prvostepeno osuđen na tri godine zatvora za proizvodnju i stavljanje u promet opojne droge pošto mu je policija krajem 2018. godine na tavanu i u podrumu kuće pronašla jedanaest tek počupanih biljaka kanabisa.

On ih je, kaže, uzgajao da bi rešio problem sa jetrom.

Njegova žalba na presudu je odbačena i dobio je poziv da se 20. januara 2021. javi na izdržavanje kazne kazne u Zabeli.

"Znam da ne mogu da budem slobodan jer jeste bilo biljaka za koje sam znao da su protivzakonite. Kaznite me, ali ne kao kriminalca, jer to nisam", kaže Matejić.

Predlog odbrane da se zatvorska kazna preinači na godinu dana nije usvojena, ali je Matejić ličnom molbom predsedniku suda uspeo da odloži izvršenje kazne do 15. aprila, kako bi se pobrinuo za porodicu koju ostavlja da živi u teškim uslovima.

"Ostavljam porodicu skoro bez ičega, a mene neće biti tri godine. To me najviše boli i ubija psihički", kaže Matejić.

U Srbiji su do danas sve inicijative za izmenu zakona i legalizaciju marihuane u medicinske svrhe bile bezuspešne, dok sve više zemalja u svetu, Evropi i regionu lečenje kanabisom uvode u legalne tokove.

Ujedinjene nacije su skinule marihuanu sa liste najopasnijih droga u decembru 2020. godine na osnovu preporuke Svetske zdravstvene organizacije i ova odluka koja može da ima veliki uticaj na ispitivanja i korišćenje kanabisa u medicinske svrhe širom sveta.

U međuvremenu u Srbiji, posedovanje ili uzgajanje kanabisa radi lečenja je krivično delo, što dodatno otežava položaj pacijenata i njihovih porodica, dok država izostaje iz igre za deo kolača na vrtoglavo rastućem tržištu legalne marihuane i industrijske konoplje.

"Moja jedina namera je bila da ostanem zdrav"

Miloš Matejiæ je uzgajao kanabis iza kuæe zbog leèenja jetre i druge zdravstvene probleme, ali je uhapšen i osuðen na tri godine zatvora/BBC
Matejić već desetak godina ima povišene transaminaze u krvi - što ukazuje na moguće oštećenje ili neku bolest jetre.

Išao je kod lekara, uzimao terapije, ali nije bilo poboljšanja.

U njegovoj porodici je više članova umrlo od karcinoma, a Milošev otac je preminuo od raka jetre.

Od depresije i anksioznosti Miloš pati od sredine osnovne škole, kada je, kako objašnjava, spasao ocu život posle pokušaja samoubistva.

Psihičko i fizičko stanje su mu se popravili kada je probao ulje kanabisa koje je dobio od poznanika obolelog od raka, tvrdi Matejić.

Tada je i počeo da istražuje kako mu ova biljka može pomoći u lečenju.

"Rešio sam da i ja produžim sebi život. Imam petoro dece, potreban sam im normalan, svestan i zdrav pre svega", kaže 37-godišnji Matejić za BBC.

Dodaje da za biljku kanabisa mnogi znaju, ali se ne usuđuju da je koriste.

"Dok ne bude kasno, dok ih doktori ne otpuste iz bolnice da umru, pa se tada hvataju i ulja i svega", kaže on.

Za kupovinu na crnom tržištu nije imao novca ni kontakta, pa je od samonikle biljke koju je pronašao izdvojio seme i posadio ga iza kuće.

Pre nego što je stigao i da osuši i proba uzgoj - policija je upala u kuću.

Pored Miloša Matejića, početkom ove godine je na tri i po godine zatvora osuđen i Dragoljub Mrđić iz Beograda.

On kaže da je u kućnim uslovima gajio nekoliko biljaka kanabisa zbog lečenja epilepsije.
Dragoljub Mrðiæ, 58, boluje od epilepsije, a zbog gajenja kanabisa za leèenje osuðen je na tri i po godine zatvora/BBC
"Pre uzimanja kanabisa sam imao česte i ozbiljne napade, bio sam zaista bolestan čovek", kaže Mrđić, koji je u invalidskoj penziji tridesetak godina.

Prvo je pušio, a potom prešao na ulje, zbog čega su mu, tvrdi, epileptični napadi gotovo iščezli.

Sve do hapšenja početkom 2017. godine.

"Moja jedina namera je bila da ostanem zdrav, kao i da lečim brata i ženu", kaže Mrđić.

Njegov brat blizanac boluje od teške epilepsije, a supruga od bipolarne depresije i oblika šizofrenije.

I Matejić i Mrđić žalili su se Apelacionom sudu sa nadom da će presude biti odbačene ili kazne umanjene s obzirom na njihove životne okolnosti i motivaciju da uzgajaju marihuanu.

Kanabis kao lek

Kanabis ima dugu istoriju upotrebe u lekovita svojstva, verovatno hiljadama godina unazad/BBC
Da se konoplja koristila na našim prostorima kao lek otkrivaju stare srpske i jugoslovenske farmakopeje s početka 20. veka.

Farmakopeja je zvanični spisak uputstava za apotekare pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lekova i lekovitih sredstava, koje izdaje vlada ili nadležni organi.

Nauka se poslednjih decenija okreće ispitivanju lekovitih svojstava kanabis sative, ali ova biljka ima dugu istoriju upotrebe, verovatno hiljadama godina unazad.

Sve je više novih studija i istraživanja koja govore u prilog da kanabis, između ostalog, pomaže u ublažavanju mučnine kod hemioterapije, umanjivanju bolova kod pacijenata sa kancerom i drugih bolesti i stanja, ublažavanju grčeva i bola kod multiple skleroze, lečenju epilepsije, pa čak i potencijalu za smanjivanje određenih tumora.

Neurolog dr Milan Savić, zagovornik legalizacije u medicinske svrhe, predlagao je da se kanabis uvede kao simptomatska terapija za pacijente obolele od malignih i neuroloških bolesti, jer je "efikasnije i ima manje neželjenih efekata".

Od malignih tumora u Srbiji godišnje oboli oko 40.000 ljudi, a umre oko 21.000, od epilepsije boluje oko 70.000, oko 9.000 ljudi živi sa multiplom sklerozom.

U kanabisu mogu da se nađu dva glavna jedinjenja - CBD (kanabidiol) i THC (tetrahidrokanabinol).

THC je kanabinoid koji ima psihoaktivno dejstvo, a njegovo ulje, odnosno smola, dobija se ekstrakcijom iz cveta marihuane sa većim procentom THC-a. U Srbiji je ilegalno.

CBD je kanabinoid bez psihoaktivnog dejstva, čije se ulje dobija ekstrakcijom iz cveta industrijske konoplje, koji sadrži visok procenat CBD-a i do 0,3 odsto THC-a, koliko je zakonom dozvoljeno u Srbiji.

Iako je uzgoj industrijske konoplje legalan, ekstrakcija CBD ulja u Srbiji nije zakonski regulisana.

Postoje dokazi da CBD može biti efektivan u lečenju nekih oblika epilepsije i drugih stanja, dok dokaza o štetnosti po zdravlje ili izazivanju zavisnosti kod ljudi nema, navodi se u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije iz 2017.

Komisija za narkotike Ujedinjenih nacija uklonila je kanabis sa liste najopasnijih droga usvojene konvencijom 1961. godine na osnovu preporuke SZO.

Pre toga, kanabis i smola od kanabisa bili su na istoj listi kao i heroin, metadon, morfin, opijum i kokain.

Legalizacija kanabisa u Srbiji - istorijat neuspelih pokušaja

Ministar zdravlja je 2014. najavio moguænost legalizacije marihuane u medicinske svrhe/Fonet
Krajem septembra 2014. godine u srpskim medijima osvanuli su naslovi kojima je glasno najavljivana "legalizacija marihuane za lečenje".

"Za sve što daje rezultate u lečenju, pa i za marihuanu, Ministarstvo zdravlja neće praviti probleme da se uvede u medicinu", rekao je tada ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Naveo je da postoje studije koje pokazuju dobre rezultate primene kanabisa u medicini, ali da se neće uvoditi promene preko noći.

Ministarstvo zdravlja početkom 2015. obrazuje Radnu grupu za proces legalizacije upotrebe kanabisa u medicinske svrhe na zahtev udruženja Lekalizacija Srbije.

Zvanično je zahtev predao neurolog dr Milan Savić, direktor bolnice Sveti Sava, rekavši da će izmena postojećeg ili usvajanje novog zakona "spasiti mnoge ljudske živote, a mnogima obezbediti život dostojan čoveka i pored teških bolesti sa kojima se bore".

Zahtev je obuhvatao studije i istraživanja o dejstvu kanabisa u medicini ali i medicinsku dokumentaciju nekoliko stotina pacijenata koji su se kanabisom uspešno lečili ili još uvek leče od više vrsta oboljenja - teških karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, glaukoma, epilepsije i drugih.

Tu je bio i predlog izmene Zakona o psihoaktivnim supstancama, kao i nekoliko uspešnih modela kontrole gajenja i primene konoplje u drugim zemljama koje su ga legalizovale.
U 2021. još uvek nema naznaka da bi kanabis mogao da bude legalizovan u medicinske svrhe/BBC
Radnom grupom, koju su činili predstavnici ministarstva zdravlja, policije, pravde i drugih relevantnih stručnih zdravstvenih i naučnih institucija, predsedavala je dr Danica Grujičić, koja je i danas na čelu Komisije za psihoaktivne kontrolisane supstance.

Uprkos dostavljenim studijama i dokumentaciji pacijenata donet je zaključak da ulje kanabisa ne treba legalizovati jer nema dovoljno dokaza da ono leči i da je bezbedno, te da je "neophodno sprovesti klinička randomizovana ispitivanja na ljudima".

U Srbiji je to trenutno nemoguće, jer kanabis nije legalan, što je istakao i doktor Savić.

Ministarstvo zdravlja podnelo je početkom 2016. Agenciji za lekove i medicinska sredstva (ALIMS) zahtev za registraciju tri preparata - dronabiona, nabilona i sativeksa, koji su na bazi kanabisa, preneli su tada mediji.

Ni Ministarstvo zdravlja ni ALIMS nisu odgovorili na upit BBC-ja o tome da li su ova tri leka registrovana u Srbiji i kako je moguće doći do njih, niti da li je u planu razmatranje izmene zakona u svrhu legalizacije korišćenja kanabisa ili njegovih derivata u svrhe lečenja.

U narednim godinama, političke partije Dosta je bilo i Zelena stranka podnose Skupštini predloge Zakona za legalizaciju, koji bivaju odbijeni, kao i zahtevi da se bolesnima omogući lečenje kanabisom udruženja IRKA upućeni vlastima.

Srpski političari o legalizaciji

  • Bivša ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović iz Socijalističke partije Srbije, izjavila je 2014. da legalizacija marihuane u medicinske svrhe ne znači legalizaciju droge."Svaka supstanca može biti i lek i otrov. Stručnjaci na osnovu vrlo preciznih metoda utvrđuju šta je lek, koja je to doza koja se može dati pacijentu, kome se sme dati".
  • Sličan stav zadržala je i 2019, kada se iščekivao odgovor skupštine na predlog zakona o legalizaciji, rekavši da "primena kanabisa u trajanju od 90 dana može pomoći kod određenih formi multiple skleroze, glaukoma, a može biti i određena podrška osobama koje boluju od onkoloških bolesti, a imaju veliku mučninu posle primene citostatskih lekova."
  • Član Predsedništva Srpske napredne stranke SNS Vladimir Đukanović tada je izjavio ako medicinska struka kaže da je to korisno, zdravo i da bi moglo da utiče na lečenje karcinoma, da se u određenom segmentu to ulje legalizuje i dopusti.
  • Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta je rekla da je stav njene stranke da je za sve što je u medicinske svrhe i čime se zaista pomaže ljudima u ozdravljenju, ali da to mora biti pod strogom kontrolom da ne bi došlo do zloupotreba.
  • Bivša poslanica Demokratske stranke Gordana Čomić je rekla da je svakako za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe i da bi trebalo otvoriti i dijalog o razlozima zašto neke države potpuno legalizuju. "Posao zakonodavca je da, pre svega, vodi računa o zdravlju ljudi. Ako je ljudima za medicinske svrhe potreban, onda je naša dužnost da kažemo 'da'."
  • "Uz ekspertize s dobrim analizama uz pomoć stručnjaka, naravno da smo "za" da kanabis bude korišćen u medicinske svrhe" - izjavio je tada Nikola Stavrov iz LDP-a.

Hapšenje zbog lečenja kanabisom - posledice po zdravlje i celu porodicu

Sukob sa zakonom nosi niz problema kojima su bolesni ljudi izloženi, poèev od trenutka hapšenja/Getty Images
Matejić je prilikom hapšenja u porodičnom domu izbrojao oko 15 policajaca, zbog čega se osećao "kao ratni zločinac".

"Uhapsili su mene i suprugu. Mi smo ispričali sve kako jeste, pa sam ja otišao u istražni pritvor, a suprugu, koja je teški srčani bolesnik, su pustili, 'zbog dece'", objašnjava.

Po pravilu se u ovim situacijama optuženima određuje kraći - ili duži pritvor od više meseci, pa čak i godinu dana.

Upravo toliko je na zahtev tužilaštva u pritvoru provela Nataša Brašić, aktivistkinja za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Ona je, posle smrti majke od kancera, u bašti iza kuće posadila oko 500 biljaka marihuane sa namerom da ih, kako kaže, "poklanja bolesnim ljudima koji nemaju novca da nabave ulje".

Prvostepeno je osuđena na četiri i po godine zatvora, a u pritvoru je provela gotovo godinu dana.

Posle prigovora advokata Apelacionom sudu da je pritvor efektivno postao kazna, puštena je kući sa nanogicom - da priprema odbranu i žalbu sa slobode.

Oni koji imaju posao, obično ga izgube, kao što je i Matejić odmah dobio otkaz u smederevskoj Železari.

Dok je bio u pritvoru, porodica je u kući ostala bez struje zbog neplaćenih računa.

"Sad radim od jutra do sutra, da mogu da smestim porodicu u neki stančić sa kirijom od 50 evra koju će posle moja bolesna žena moći da plaća, jer nemam novca da platim dug za struju", kaže Miloš dok se dan odlaska u zatvor približava.

Iz pritvora je pušten posle dva meseca, tokom kojih je imao dva srčana napada, a rezultati krvi ukazuju na to da je srčani mišić oštećen.

"Prestao sam da se lečim kanabisom jer se nisam usuđivao niti sam finansijski bio u mogućnosti", kaže Matejić.

Posle suđenja je dobio i povišen pritisak i šećer.

Zdravstveno stanje mu je sada, uz lekove, uglavnom stabilno, ali živi pod stresom i brigom za decu, kaže.

"Ne ostavljam im neke uslove. Mislim da će me to najviše oboriti psihički i da to neću dobro da podnesem", zaključuje Matejić.
  • Pogledajte i kako izgleda berba industrijske konoplje u Srbiji

Problemi u vođenju krivičnog postupka i veštačenju

Advokatica Dragana Adžiæ kaže da je zakon u Srbiji takav da ne pravi razliku izmeðu dilera narkoticima i ljudi koji koriste kanabis za leèenje ili za liènu upotrebu/BBC
Advokatica Dragana Vukićević Adžić branila je Dragoljuba Mrđića, neko vreme Miloša Matejića i druge uhapšene pod optužbama za proizvodnju i prodaju droge.

Zaprećena kazna za ovo krivično delo je od tri do 12 godina zatvora.

Njeni klijenti su bili teško bolesni ljudi, koji tvrde su od kanabisa nameravali da naprave ulje, koje bi koristili za lečenje sebe ili člana porodice.

"Naše zakonodavstvo i krivični zakonik apsolutno ne pravi razliku, tako da su ovi ljudi procesuirani poput prodavaca opojnih droga", kaže Adžić za BBC.

Matejić tvrdi da je kod njega prilikom pretresa pronađen i nađen i recept za pravljenje ulja, ali je optužen za proizvodnju i stavljanje u promet, a ne za uzgoj ili ličnu upotrebu - za šta su zakonom predviđene niže kazne.

Za razliku od slika prilikom upada policije u stanove ili laboratorije narko-dilera, kod Matejića nije bilo specijalnih lampi, ventilatora, paketa droge, oružja i novca.

Tek počupane stabljike kanabisa koje je uzgajao u nekontrolisanim uslovima nisu bile osušene, niti je od njih odvojen cvet, te se ne može izvući zaključak da je počeo sa procesom proizvodnje, napisao je u žalbi njegov advokat.

Zaplenjena je i manja količina osušenog kanabisa, za koju je se u žalbi navodi da potiče od samonikle biljke koju je ranije našao.

U novčaniku je imao 20 dinara, kaže on.

"Plata je trebalo da bude za koji dan. Našli su biljke u celosti i recept za ulje, a inspektori nisu hteli da ga uzmu kao dokazni materijal", objašnjava Matejić.

Žalbe Matejićevog advokata odbijene su kao neosnovane.

To što je naveo da je kanabis uzgajao zarad lečenja i zdravlja je "bez značaja", piše u obrazloženju suda.

U slučajevima poput Matejićevog i Mrđićevog, sud se obično drži stava da od trenutka kada se biljka iseče to postaje proizvodnja, a dok god je u saksiji, to je uzgoj, kaže Adžić.

Međutim, proizvodnja u zakonu nije tako definisana, ističe Adžić i ocenjuje da je pravo "rastegljivo" i da sudije imaju prostora za manevar i da odluče da li je u pitanju delo uzgoja ili proizvodnje i prodaje.

Sudija Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu Svetlana Aleksić u pisanom odgovoru za BBC navodi da sud odlučuje da li se okrivljeni bavio uzgojem ili proizvodnjom i stavljanjem u promet psihoaktivne konoplje na osnovu dokaza koji su izvedeni na glavnom pretresu, u svakom konkretnom slučaju.

Sudija Aleksić nije pojasnila koji to dokazi u sudskoj praksi najčešće ukazuju da je reč o proizvodnji i preradi, a ne o nešto lakšem delu uzgoja.

Sledeći problem je "nepoznavanje materije" svih učesnika u istražnom i sudskom postupku zbog čega dolazi do raznih nepravilnosti i propusta, kaže Adžić.

Ona objašnjava da o elementarnim činjenicama u vezi sa kanabisom nisu uvek dovoljno edukovani pre svega veštaci, ali i ostali učesnici u procesu.

Posledica je da se pri veštačenju ne odvajaju uvek referentni delovi biljke, odnosno oni koji sadrže veći udeo od zakonom dozvoljenih 0,3 posto THC-a, a koji se nalazi u cvetu.

U nekim slučajevima se, kaže Adžić, meri i težina stabljike i lišća koji ne sadrže THC iznad dozvoljene granice.

Kako se težina zaplenjene droge uzima kao okolnost koja ukazuje na nameru za prodaju, time se dodatno otežava položaj obolelih koji su već u teškoj situaciji.

Procenat THC-a u zaplenjenoj supstanci uvek određuje MUP, odnosno Nacionalni kriminalističko-tehnički centar (NKTC) koji je deo Uprave kriminalističke policije pri Direkciji policije, kaže sudija Aleksić.

Advokatica Adžić u tome vidi problem.

"Jedna od najvećih anomalija u krivičnom postupku je da postotak THC-a utvrđuje sam podnosilac krivične prijave - a to je MUP, umesto da to radi bilo koja druga referentna laboratorija ustanove koja nije policija", ističe ona.

Dodaje i da se dešava se da predmet krivičnog dela bude nedostupan sudu.

Kada je na prvom pretresu u slučaju Mrđića, odbrana zahtevala da sud od policije traži da zaplenjena marihuana dostavi sudu na uvid, policija do kraja trogodišnjeg procesa nije odgovorila na naredbu suda.

"Gde je droga? Nju prema zakonu o krivičnom postupku moraju da čuvaju do pravnosnažnosti presude. Na poziv suda, moraju da je donesu", kaže Adžić.

Ona zaključuje da "ne možemo da krivimo sudije, jer su oni poslednja karika", već da je sam zakon je loš - i da treba da napravi razliku između trgovaca drogom i onih koji kanabis koriste u lečenju.

Život u strahu od zatvora i bolesti

Ana je uprkos terapiji lekovima imala desetine napada dnevno, a od kada koristi kanabis oni su gotovo išèezli/BBC
Onima koji kanabis koriste kao lek, sama činjenica da je zabranjen njima "izaziva izuzetan stres i strah, a to je okidač za napredovanje bolesti", kaže za BBC Miloš Simić iz udruženja IRKA.

Ova organizacija se zalaže za promenu zakonske regulative zarad legalizacije upotrebe kanabisa u medicinske svrhe.

Ana Seke, 45, boluje od epilepsije više od dve decenije. Lekari su joj prepisivali različite lekove, ali je uprkos tome imala i po 40 do 60 napada dnevno.

Njena majka Jelena, koja je se isprva protivila kanabisu smatrajući da je to droga, kaže da je njena ćerka godinama bila "kao zombi".

"Kad me pita 'kad će mama da mi dođe'... nije znala gde je", za BBC kaže Jelena, sada zagovornica legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

Ana kaže da je epilepsija, zbog koje je u invalidskoj penziji, gospodarila njenim životom, sve dok nije počela da koristi kanabis.

Tada su, tvrdi, napadi su polako počeli da se proređuju i nestaju. Lekove iz apoteke zamenila je prirodnim, ali u Srbiji ilegalnim lekom.

"Svaki put kada uzimam sebi lek, ja strahujem. Jer ako završim u policiji, ja ću ostati bez leka, a onda ću se vratiti u ono stanje u kojem sam bila", kaže Ana za BBC.

U tom slučaju, kaže ona, biće opet teret i sebi, ali i državi koja će morati da brine o njoj ukoliko završi u zatvoru.

"Hrabri" presedan i oslobađajuća presuda

Jedna od retkih, ako ne i jedina oslobaðajuæa presuda za optužbu proizvodnje i prodaje marihuane/BBC
Odluku Apelacionog suda u Nišu iz 2017. godine da oslobodi Danijela Stankovića advokatica Dragana Adžić ocenjuje kao "hrabru".

Stanković, neosuđivan, mlad porodični čovek iz sela Batulovac kod Vlasotinca, uhapšen je 2015. sa nešto manje od 50 grama kanabisa i osuđen na tri godine zatvora.

Njegovog supruzi Dragani je prethodne godine dijagnostifikovana multipla skleroza, zbog čega je hteo da napravi ulje.

Zbog jakih tegoba koje je na početku imala - vrtoglavice, glavobolje, ukočenosti - završila je u bolnici, ali se nije osećala bolje.

Nije mogla da hoda i da vratila se kući u još gorem stanju.

"Tada sam rekla da neću moći da nastavim da živim, da mi je ova terapija još više ubija", kaže Dragana za BBC.

Saznavši da kanabis pomaže u lečenju bolesti ili simptoma, nabavili su malu količinu marihuane i sami napravili ulje.

"Suprug mi je dao malo ulja jedva veličine zrna pirinča. Posle 10-15 minuta sam ustala kao da mi nije ništa, prosto neverovatno", tvrdi Dragana.

Međutim, Danijel je nešto kasnije uhapšen kupujući marihuanu koju su, kako kaže, nameravali da upotrebe za pravljenje ulja kod kuće.

Najpre mu određena kazna od tri godine i dva meseca zatvora, ali ga je Viši sud u Leskovcu oslobodio optužbe da je proizvodio i stavljao u promet opojnu drogu.

aKako se navodi u obrazloženju suda, za to delo nije bilo dokaza, već je dokazano da je kupovao kanabis radi lečenja.

Žalba tužilaštva je pred Apelacionim sudom u Nišu odbačena nakon što je Dragana dala na uvid opsežnu medicinske dokumentaciju kao i svedočenja drugih članova udruženja IRKA koji boluju od različitih bolesti i takođe se leče kanabisom.

Sudije bi u sličnim slučajevima mogle da se ugledaju na ovu presudu, smatraju aktivisti za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe.
BBC
Kanabis u Srbiji u brojkama

"Jedna od najvećih zaplena droge u poslednjih deset godina"

Prethodnu godinu je obeležio i slučaj "Jovanjica", poljoprivredno dobro gde je prema saopštenju MUP-a krajem 2019. otkrivena laboratorija za proizvodnju kanabisa i zaplenjeno oko 4,5 tona marihuane - 649,4 kilograma osušene marihuane i 65.581 stabljika u sirovom stanju ukupne težine 3.954 kilograma.

Kasnije se u detaljima optužnice navodi da se vlasniku imanja vlasnik "Jovanjice" Predrag Koluvija sudi za 1,6 tona marihuane, a ovaj slučaj se trenutno vodi pred Specijalnim sudom u Beogradu protiv više osumnjičenih.

Koliko ljudi koristi kanabis
  • Oko pola miliona ljudi ili 7,7 odsto odraslih je barem jednom tokom života koristilo kanabis, a to je ujedno i najčešće korišćena ilegalna droga među tom populacijom u Srbiji, pokazalo je Istraživanje o životnim stilovima 2014.
  • Oko 297.000 ljudi ili 4,1 odsto odrasle populacije konzumiralo je kanabis u Srbiji prema državnim podacima iz 2006. obuhvaćenih u 'World Drug Report 2011'izveštaju UN Kancelarije za borbu protiv droge.
  • Više od četiri hiljade ljudi se radi informacija i saveta oko lečenja različitih bolesti ili simptoma u proteklih nekoliko godina obratilo samo udruženju IRKA, ali je tačan broj onih koji koriste kanabis u lečenju u Srbiji nepoznat.
  • Lekalizacija Srbije, udruženje koje je 2015. okupilo više hiljada članova i podnelo zahtev za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, iznelo je procenu da u Srbiji oko 60.000 ljudi koristi THC ulje pri lečenju.

Kanabis u Srbiji u Brojkama

BBC
"Jedna od najvećih zaplena droge u poslednjih deset godina"

Prethodnu godinu je obeležio i slučaj "Jovanjica", poljoprivredno dobro gde je prema saopštenju MUP-a krajem 2019. otkrivena laboratorija za proizvodnju kanabisa i zaplenjeno oko 4,5 tona marihuane - 649,4 kilograma osušene marihuane i 65.581 stabljika u sirovom stanju ukupne težine 3.954 kilograma.

Kasnije se u detaljima optužnice navodi da se vlasniku imanja vlasnik "Jovanjice" Predrag Koluvija sudi za 1,6 tona marihuane, a ovaj slučaj se trenutno vodi pred Specijalnim sudom u Beogradu protiv više osumnjičenih.

Koliko ljudi koristi kanabis
  • Oko pola miliona ljudi ili 7,7 odsto odraslih je barem jednom tokom života koristilo kanabis, a to je ujedno i najčešće korišćena ilegalna droga među tom populacijom u Srbiji, pokazalo je Istraživanje o životnim stilovima 2014.
  • Oko 297.000 ljudi ili 4,1 odsto odrasle populacije konzumiralo je kanabis u Srbiji prema državnim podacima iz 2006. obuhvaćenih u 'World Drug Report 2011'izveštaju UN Kancelarije za borbu protiv droge.
  • Više od četiri hiljade ljudi se radi informacija i saveta oko lečenja različitih bolesti ili simptoma u proteklih nekoliko godina obratilo samo udruženju IRKA, ali je tačan broj onih koji koriste kanabis u lečenju u Srbiji nepoznat.
  • Lekalizacija Srbije, udruženje koje je 2015. okupilo više hiljada članova i podnelo zahtev za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, iznelo je procenu da u Srbiji oko 60.000 ljudi koristi THC ulje pri lečenju.

Situacija u regionu i svetu

Evropske zemlje su do sada pokazale najprogresivniji pristup upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Trenutno je upotreba marihuane i njenih aktivnih jedinjenja - THC i CBD - u različitim oblicima u medicinske svrhe legalna u 22 evropske zemlje, uključujući i Hrvatsku i Severnu Makedoniju.

U Sjedinjenim Državama, njih 35 dozvoljava upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, dok je u 16 federalnih država dekriminalizovana, a u njih 16 legalizovana upotreba u nemedicinske, odnosno rekreativne svrhe.

U Severnoj Makedoniji je uzgoj kanabisa u medicinske svrhe legalan od 2016. godine - kada su u parlamentu usvojeni amandmani na postojeći Zakon o kontroli opojnih droga i psihoaktivnih supstanci.

Od tada do sredine 2019. je izdato ukupno 27 licenci za uzgoj marihuane u medicinske svrhe, rekli su u Ministarstvu zdravlja Severne Makedonije za BBC na srpskom.

U Hrvatskoj, od 2015. može da se koristi indijska konoplja u medicinske svrhe prema pravilniku Ministarstva zdravlja, kojim se dopušta njena upotreba za obolele od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i side.

Time je stvoren pravni okvir za uvoz lekova na bazi indijske konoplje u Hrvatsku, a pravilnikom je propisano da se lekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), donabinol i nabilon mogu izdavati samo u apotekama na lekarski recept.

Hrvatska je 2019. donela odluku da dozvoli gajenje i proizvodnju kanabisa u medicinske svrhe isključivo farmaceutskim kompanijama i apotekama koje već imaju dozvolu za proizvodnju lekova.

Situacija u regionu i svetu

Evropske zemlje su do sada pokazale najprogresivniji pristup upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Trenutno je upotreba marihuane i njenih aktivnih jedinjenja - THC i CBD - u različitim oblicima u medicinske svrhe legalna u 22 evropske zemlje, uključujući i Hrvatsku i Severnu Makedoniju.

U Sjedinjenim Državama, njih 35 dozvoljava upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, dok je u 16 federalnih država dekriminalizovana, a u njih 16 legalizovana upotreba u nemedicinske, odnosno rekreativne svrhe.

U Severnoj Makedoniji je uzgoj kanabisa u medicinske svrhe legalan od 2016. godine - kada su u parlamentu usvojeni amandmani na postojeći Zakon o kontroli opojnih droga i psihoaktivnih supstanci.

Od tada do sredine 2019. je izdato ukupno 27 licenci za uzgoj marihuane u medicinske svrhe, rekli su u Ministarstvu zdravlja Severne Makedonije za BBC na srpskom.

U Hrvatskoj, od 2015. može da se koristi indijska konoplja u medicinske svrhe prema pravilniku Ministarstva zdravlja, kojim se dopušta njena upotreba za obolele od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i side.

Time je stvoren pravni okvir za uvoz lekova na bazi indijske konoplje u Hrvatsku, a pravilnikom je propisano da se lekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), donabinol i nabilon mogu izdavati samo u apotekama na lekarski recept.

Hrvatska je 2019. donela odluku da dozvoli gajenje i proizvodnju kanabisa u medicinske svrhe isključivo farmaceutskim kompanijama i apotekama koje već imaju dozvolu za proizvodnju lekova.

Pacijenti i aktivisti "za zakonsku regulativu i kontrolu kvaliteta"

Miloš Simiæ iz udruženja IRKA kaže da se više hiljada ljudi u Srbiji veæ leèi kanabisom kupujuæi ga uglavnom na crnom tržištu/BBC
Ljudima poput Dragoljuba Mrđića, Miloša Matejića, Ane Seke i brojnih bolesnih članovima udruženja IRKA i drugih koji se leče kanabisom, legalizacija bi skinula ogroman teret sa leđa.

"O sebi, bratu i ženi mogu brinuti samo ako sam zdrav", kaže Mrđić.

"Ako nemam pravo da se lečim, ja nisam slobodan čovek."

Trenutno, pacijenti ne znaju šta kupuju na crnom tržištu ili rizikuju život spravljajući sami ulje, pri čemu može doći do eksplozija i ugrožavanja života, ističu članovi udruženja IRKA.

Miloš Simić kaže da se ta grupa zalaže da se za medicinsku upotrebu kanabisa propiše zakonska regulativa za uzgoj, da se izdaju posebne dozvole za preradu i proizvodnju ulja i da se strogo kontroliše kvalitet.

"Mi konstantno svakog dana finansiramo mafiju, umesto da te pare idu u džepove poljoprivrednika, privrede, da popune budžet države i lokalnih zajednica, da ne šaljemo SMS za lečenje bolesnih.

"Najobičnija humanost nam nalaže da ljudima omogućimo lek koji im pomaže", kaže Simić.

Za Anu Seke, kanabis "znači život" i mogućnost da posle dvadeset godina samostalno funkcioniše.

"Želimo da možemo da živimo normalno i da se ne plašimo za svoj život", poručuje ona.
Miloš Simiæ iz udruženja IRKA kaže da se više hiljada ljudi u Srbiji veæ leèi kanabisom kupujuæi ga uglavnom na crnom tržištu/BBC
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: