Potraga za autorom lažne vesti: Kako sam se našla u središtu senegalske afere
Kao slobodna istraživačka novinarka poznata po razotkrivanju korupcije u industriji resursa u Zapadnoj Africi, napisala sam već nekoliko članaka o Senegalu i naftnim kompanijama.
Upravo sam izašla sa časova plesa u severnom Londonu jednog sunčanog dana u januaru prošle godine i otkrila da sam imala niz propuštenih poziva sa afričkih telefonskih brojeva.
Nisam imala pojma o čemu se radi - i zato sam zavirila u svoj inboks, Fejsbuk i Tviter - a tamo je bilo stotine poruka od kojih su mi sve postavljale isto pitanje - jesam li ja "Mišel Demsen", autorka misterioznog članka koji je pokrenuo pravu medijsku buru u Senegalu?
"Korupcionaška afera potresa moju zemlju, a pominje se vaše ime."
"Jako smo zabrinuti otkako smo videli članak koji ste navodno vi pisali."
"Ja sam senegalski novinar i definitivno moram da pričam sa vama!"
Svi su želeli da znaju da li sam ja napisala članak pod naslovom "Izazovi iskorišćavanja prirodnih bogatstava u Africi", koji se pojavio na opskurnom ganjanskom info sajtu "Moderna Gana" 9. januara 2019. godine.
Priča je optužila senegalskog opozicionog predsedničkog kandidata Ousmenea Sonkoa za uzimanje ogromnog mita od jedne evropske naftne kompanije, a napisala ju je "Mišel Demsen", ime koje se od mog razlikuje samo po dva slova - Mišel Medsen.
Sve se to dešavalo svega nekoliko nedelja pred senegalske predsedničke izbore, a Sonko je bio jedan od najvećih protivkandidata predsedniku Mekiju Solu.
Kao slobodna istraživačka novinarka poznata po razotkrivanju korupcije u industriji resursa u Zapadnoj Africi, napisala sam već nekoliko članaka o Senegalu i naftnim kompanijama.
Čak sam napisala članak i o Sonku nakon što je objavio knjigu koja optužuje brata senegalskog predsednika Aliua Sola za korupciju - što su navodi koje je on negirao.
Znala sam, međutim, da ja nisam napisala članak iz "Moderne Gane" i to sam i rekla svim novinarima koji su mi se javili.
Ali bila sam uznemirena nekim detaljima koji su se pojavili u vestima u Senegalu i koliko je brzo članak povezan sa mnom.
Jedna vest objavljena u "Pres Afriku" me je čak direktno imenovala, rekavši da sam ja napisala taj članak.
Druga koja se pojavila na info sajtu "Seneveb" pomenula je Frenka Timisa, britanskog biznismena sa poslovima u Senegalu i bliskim vezama sa bratom predsednika Sola, kog smo se tim nezavisnih novinara i ja spremali da istražimo jer smo upravo dobili sredstva za to.
Sredstva su potekla od novinarskog projekta iz Holandije, čiji je jedan od osnivača Oksfam.
Zato sam se prenerazila kad je Oksfam pomenut u "zvaničnim" dokumentima koji su se pojavili u nekima od tih vesti. Vesti su imale kao propratnu ilustraciju logo britanske naftne kompanije Tulou oil i posebno su imenovale Ousmanea Sonkoa.
Tulou oil i Sonko su negirali navode i ovi dokumenti su se brzo ispostavili kao lažni, nakon što su ih proverili fekt čekeri.
Oksfam mi je rekao da ne prima sredstva od naftne industrije, ali da su u prošlosti plaćali Sonka za obuku. Ovo zrnce istine možda je učinilo tu vest uverljivom za neke ljude.
Nakon što sam rekla novinarima sa sajta Afrika ček i iz novinske agencije AFP da nisam napisala članak u "Modernoj Gani", senegalske novine su objavile članke u kojima se ističe da su te tvrdnje lažne.
Čitava medijska bura trajala je kraće od 48 sati. Za to vreme moje ime se razvlačilo po novinskim naslovima u Dakaru, a jedna publikacija je čak otišla na moju Fejsbuk stranicu, skinula moju fotografiju sa nekog venčanja i njome ilustrovala svoj članak.
Želela sam da saznam ko je "Mišel Demsen" i kako se taj lažni članak raširio Senegalom kao šumski požar.
Kontaktirala sam šefa "Moderne Gane" Brajta Ovusua, koji mi je rekao da se članak pojavio na stranici sajta "mišljenja", koja objavljuje stavove iz Gane i drugih afričkih zemalja.
Ovusu je rekao da je autor članka iz "Moderne Gane" žarko želeo da se on objavi, čak je nazvao "Modernu Ganu" i ponudio da plati on bude objavljen.
Ovusu je rekao da "Moderna Gana" nikad ne uzima novac za tekstove u rubrici mišljenja, ali da naplaćuje do 100 dolara po članku da se na sajtu objave saopštenja.
Osoba koja je zvala, rekao je Ovusu, bio je muškarac s izrazitim afričkim naglaskom.
Na osnovu meta podataka iz mejlova koje je autor slao Ovusuu i njegovog telefonskog broja, počela sam da radim s "Orindžom", programerom i digitalnim istražiteljem iz Rekon didžitala, na pronalaženju autora članka.
"Orindž" je povezao telefonski broj sa mobilnim telefonom u Americi, koji je bio registrovan na ime "Baba Ajdara".
Bila sam šokirana - Baba Ajdara je senegalski novinar koji živi u SAD i žestoki je protivnik senegalskih vlasti. On je sasvim slučajno i jedan od mojih najboljih izvora.
Razgovarala sam sa Ajdarom, koji je negirao da je priča potekla od njega. On mi je rekao da misli da je hakovan i izrazio sumnje u senegalsku vladu.
Novinari sa kojima sam pričala u Senegalu rekli su mi da je u toku "rat lažnim vestima" pred izbore iz 2019. godine, a lažne vesti su stizale sa svih strana.
Ali mnogi su rekli da sumnjaju da je priča potekla iz izbornog tima predsednika Sola, u koji je spadala i radna grupa za komunikacije sastavljena od brojnih eksperata za digitalne komunikacije koji su radili na predsednikovim kampanjama i u prošlosti.
Pokušala sam da razgovaram sa Solovim izbornim timom i portparolom njegove stranke APR, ali niko nije želeo da mi da intervju ili odgovori na moja pitanja.
Uspela sam, međutim, da dobijem intervju sa Sonkom, koji je rekao da nikad nije primio nikakav novac od Tulou oila i da je vlada "uzela na sebe zadatak da ga temeljno diskredituje".
"Orindž", forenzički istražitelj, rekao mi je da je moguće da je Ajdarin telefon naprosto hakovan i da mu je smešteno.
Ajdara je rekao da su jedini ljudi koji su mogli da imaju neke koristi od objavljivanja članka u "Modernoj Gani" senegalska vlada ili naftne kompanije koje su bile meta njegovog novinarskog rada.
Godinu dana kasnije ja i dalje ne znam ko je "Mišel Demsen", a možda to nikad neću ni saznati. Ko god da se toliko potrudio da sakrije tragove lažnim dokumentima verovatno je bezbedan od razotkrivanja - niko to ne istražuje sem mene.
Izgleda mi kao previše truda za medijsku buru koja je trajala svega par dana. Na kraju krajeva, većina članaka je povučena ili redigovana.
Ali mrlja ostaje - a to je ono što je toliko efikasno i opasno u vezi sa širenjem lažnih vesti u bilo koje doba, a posebno pred izbore.
I valja imati na umu da bi sledeći put kad "Mišel Demsen" sedne za tastaturu, članak i njen uticaj mogli da imaju mnogo širi domašaj.
Dodatno izveštavanje: Flora Karmajkl
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Pravoslavni episkop Mar Mari Emanuel, koji je u ponedeljak uveče propovedao u Crkvi Hrista Dobrog Pastira u Vejkliju na jugozapadu Sidneja kada je 19-godišnji dečak prišao oltaru i nasrnuo nožem na njega, kaže da je "dobro i da je sve oprostio napadaču".
Ruske podmornice dovedene su u stanje pripravnosti za lansiranje balističkih projektila, navode mediji, dodajući da "uhvaćeni“ radio signali sa njih to potvrđuju.
Pravoslavni episkop Mar Mari Emanuel, koji je u ponedeljak uveče propovedao u Crkvi Hrista Dobrog Pastira u Vejkliju na jugozapadu Sidneja kada je 19-godišnji dečak prišao oltaru i nasrnuo nožem na njega, kaže da je "dobro i da je sve oprostio napadaču".
Ruske podmornice dovedene su u stanje pripravnosti za lansiranje balističkih projektila, navode mediji, dodajući da "uhvaćeni“ radio signali sa njih to potvrđuju.
Čuveni srpski muzičar Momčilo Bajagić Bajaga, glavna je tema mnogih na društvenim mrežama zbog svog obraćanja publici povodom reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija"
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Komentari 0
Pogledaj komentare