"Fakultet i dom su u haosu, demolirani. Sistem je pao i nema obezbeđenja, čak i upravnici napuštaju domove. Policija može da uđe svaki čas, ali ništa se još ne zna."
Ovako Anđela Bašić, studentkinja gradskog univerziteta u Hongkongu, opisuje trenutnu situaciju u gradu za BBC na srpskom, usred nereda na fakultetima i protesta protiv vlasti.
Ona objašnjava i da "ih niko ni na šta ne tera i niko nije grub prema nama".
Anđela kaže da su "fakultet i dom jako opasni, jer je tu centar zbivanja kada su u pitanju studentski protesti".
"Hongkong vrvi od protesta. No, nije svaki deo zahvaćen", kaže srpska studentkinja. "Svima je savetovano da što pre odu."
Njena prijateljica koja takođe studira u Hongkongu i takođe se zove Anđela, ali Janković, za BBC na srpskom kaže da se "ne plaši dokle god je u domu".
"Ja sam bila u mirnijem delu grada, koji je dalje od centra tako da je situacija sigurnija. U centralnom delu ima najviše nemira koji se ne smiruju", dodaje ona.
Obe Anđele planiraju da se vrate u Srbiju već za nekoliko dana, a najkasnije početkom sledeće nedelje.
Univerziteti su izdali saopštenje da je semestar zvanično gotov pa studenti mogu da odu.
"Iz dana u dan, često se ne dešava ništa - nema policije niti incidenata, ali je rizik veliki i zbog toga smo savetovani da odemo", kaže Anđela Bašić.
"Ipak, to ne menja činjenicu da smo kao internacionalni studenti jako ugroženi i da treba da dođemo kući. Svi smo bezbedni i dolazimo kući brzo. Neki su otputovali, neki putuju za vikend ili ponedeljak. Sve je pod kontrolom", dodaje ona.
Na fotografijama koje je BBC-iju poslala Anđela Janković vidi se kako izgleda njen fakultet nakon upada demonstranata.
Da li je Srbija dala novac da se studenti vrate?
Anđela Bašić kaže da su studenti "kontaktirali ambasadu pre par dana".
"Nažalost, rekli su nam da Srbija nema fond za ovakve situacije", kaže ona. "Jedini razlog što smo pozvali bio je to što nam je fakultet tako predložio i što su neki internacionalni studenti uradili sličnu stvar."
Dodaje da su im dali "broj obezbeđenja u Hongkongu i rekli da zovemo ako nešto treba".
"Naknadno, nakon dugotrajnih razgovora, obezbeđene su još tri karte za studente koji ih do sada nisu kupili", kaže ona. "Beograd je bio voljan i spreman da odmah odreaguje, nakon što su shvatili ozbiljnost situacije koju im je preneo konzulat u Pekingu".
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je Hongkongu nalazi 15 studenata iz Srbije i da ambasada u Pekingu nema fond da plati njihov povratak u zemlju, ali da će država intervenisati ako bude potrebno.
Dačić je novinarima u Beogradu rekao da srpski studenti čekaju da vide da li će se nastaviti školska godina.
Da li je Srbija dala novac da se studenti vrate?
Anđela Bašić kaže da su studenti "kontaktirali ambasadu pre par dana".
"Nažalost, rekli su nam da Srbija nema fond za ovakve situacije", kaže ona. "Jedini razlog što smo pozvali bio je to što nam je fakultet tako predložio i što su neki internacionalni studenti uradili sličnu stvar."
Dodaje da su im dali "broj obezbeđenja u Hongkongu i rekli da zovemo ako nešto treba".
"Naknadno, nakon dugotrajnih razgovora, obezbeđene su još tri karte za studente koji ih do sada nisu kupili", kaže ona. "Beograd je bio voljan i spreman da odmah odreaguje, nakon što su shvatili ozbiljnost situacije koju im je preneo konzulat u Pekingu".
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je da se u Hongkongu nalazi 15 studenata iz Srbije i da ambasada u Pekingu nema fond da plati njihov povratak u zemlju, ali da će država intervenisati ako bude potrebno.
Dačić je novinarima u Beogradu rekao da srpski studenti čekaju da vide da li će se nastaviti školska godina.
Zašto ljudi protestuju - ukratko
Protesti su započeli zbog planova - kasnije zamrznutih - koji bi omogućili ekstradiciju osoba iz Hongkonga u kopnenu Kinu. Ali oni su se sada proširili tako da odražavaju šire zahteve za demokratskim reformama.
Postoji mnogo važnih razloga - neki se protežu decenijama unazad - koji bi pomogli da se objasni šta se trenutno dešava.
Hongkong je bio britanska kolonija više od 150 godina - jedan njegov deo, hongkongško ostrvo, pripojen je Velikoj Britaniji posle rata iz 1842. godine. Kasnije, Kina je iznajmila ostatak Hongkonga - Nove teritorije - Britancima na 99 godina.
Postao je prometna trgovačka luka, a njegova privreda procvetala je 1950-tih, kada je postao fabričko čvorište.
Kao posledica toga, Hongkong ima vlastiti pravni sistem i granice, a prava, uključujući slobodu okupljanja i slobodu govora, ostaju zaštićena.
Građani Hongkonga i dalje uživaju u slobodama kojih nema u kopnenoj Kini - ali kritičari kažu da su one u opadanju. Grupe za zaštitu prava su optužile Kinu za mešanje u poslove Hongkonga, navodeći primere kao što su sudske odluke koje su diskvalifikovale pro-demokratske poslanike.
Zabrinute su i zbog nestanka pet hongkongških knjižara i jednog tajkuna - koji su se svi na kraju pojavili u pritvoru u Kini.
Umetnici i novinari tvrde da su pod sve većim pritiskom da sprovode auto-cenzuru - a novinaru Fajnenšel tajmsa bilo je zabranjeno da uđe u Hongkong nakon što je organizovao događaj na kom se pojavio aktivista borbe za nezavisnost.
Održani su veliki protesti 2003. godine (na ulice je izašlo i do 500.000 ljudi, što je dovelo do odustajanja od kontroverznog predloga zakona o bezbednosti), a godišnji marševi za univerzalno pravo glasa - kao i obeležavanja masakra na Tjenanmenu - postali su fiksni datumi na kalendaru ove teritorije.
Demonstracije iz 2014. godine trajale su nekoliko nedelja, a građani su zahtevali pravo na izbor vlastitog lidera. Ali takozvani Pokret kišobrana na kraju se "izduvao" a da nije doveo do ustupaka iz Pekinga".
Najnovije informacije o protestima
Muškarac je preminuo u sredu u Hongkongu nakon što je pogođen u glavu tokom sukoba vladinih pristalica i demonstranata.
Vlada je saopštila da je 70-godišnji čistač bio na pauzi za ručak kada je pogođen "teškim predmetima koje su bacili maskirani napadači".
U međuvremenu, kineski predsednik Si Đinping je rekao da Hongkong funkcioniše po principu "jedna zemlja, dva sistema".
Zašto ljudi protestuju - ukratko
Protesti su započeli zbog planova - kasnije zamrznutih - koji bi omogućili ekstradiciju osoba iz Hongkonga u kopnenu Kinu. Ali oni su se sada proširili tako da odražavaju šire zahteve za demokratskim reformama.
Postoji mnogo važnih razloga - neki se protežu decenijama unazad - koji bi pomogli da se objasni šta se trenutno dešava.
Hongkong je bio britanska kolonija više od 150 godina - jedan njegov deo, hongkongško ostrvo, pripojen je Velikoj Britaniji posle rata iz 1842. godine. Kasnije, Kina je iznajmila ostatak Hongkonga - Nove teritorije - Britancima na 99 godina.
Postao je prometna trgovačka luka, a njegova privreda procvetala je 1950-tih, kada je postao fabričko čvorište.
Kao posledica toga, Hongkong ima vlastiti pravni sistem i granice, a prava, uključujući slobodu okupljanja i slobodu govora, ostaju zaštićena.
Građani Hongkonga i dalje uživaju u slobodama kojih nema u kopnenoj Kini - ali kritičari kažu da su one u opadanju. Grupe za zaštitu prava su optužile Kinu za mešanje u poslove Hongkonga, navodeći primere kao što su sudske odluke koje su diskvalifikovale pro-demokratske poslanike.
Zabrinute su i zbog nestanka pet hongkongških knjižara i jednog tajkuna - koji su se svi na kraju pojavili u pritvoru u Kini.
Umetnici i novinari tvrde da su pod sve većim pritiskom da sprovode auto-cenzuru - a novinaru Fajnenšel tajmsa bilo je zabranjeno da uđe u Hongkong nakon što je organizovao događaj na kom se pojavio aktivista borbe za nezavisnost.
Održani su veliki protesti 2003. godine (na ulice je izašlo i do 500.000 ljudi, što je dovelo do odustajanja od kontroverznog predloga zakona o bezbednosti), a godišnji marševi za univerzalno pravo glasa - kao i obeležavanja masakra na Tjenanmenu - postali su fiksni datumi na kalendaru ove teritorije.
Demonstracije iz 2014. godine trajale su nekoliko nedelja, a građani su zahtevali pravo na izbor vlastitog lidera. Ali takozvani Pokret kišobrana na kraju se "izduvao" a da nije doveo do ustupaka iz Pekinga".
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je u utorak oko 13.45 sati u okolini Bora i za njom se traga. Iz Gorske službe spasavanja kažu za TV Prva da nestalo dete traže sistematski, ali da zasad nema rezultata.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
"Izjava zemalja članica NATO-a o mogućnosti slanja trupa u Ukrajinu približava opasnost od trećeg svetskog rata," rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u intervjuu za TASS.
U Skupštini Srbije nešto posle 9 časova su počele konsultacije oko izbora zamenika predsednika radnih tela, a na njima se ponovo nisu pojavili predstavnici koalicije "Srbija protiv nasilja" i koalicije "NADA".
Ministar spoljnih poslova Estonije Margus Saknau intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom kazao ja da misli da će se uskoro videti puna mobilizacija u Rusiji.
Komentari 4
Pogledaj komentare