Penzija i radni vek do 70 godina: "Ne osećam se kao penzionerka, dani su mi ispunjeni”

Dok zaposleni stariji sugrađani mahom imaju pozitivna radna iskustva posle 65 rođendana, pomeranje starosne granice za penziju ekonomisti porede sa članstvom Srbije u EU.

BBC

Izvor: B92

Sreda, 12.06.2019.

11:59

Penzija i radni vek do 70 godina:
Doktorka Živana Vitoroviæ radi otkako je otišla u penziju/Ðorðe Jovanoviæ/BBC

Radni vek u Srbiji mogao bi da bude produžen do navršenih 70 godina života za one koji to žele, ako se usvoji inicijativa za izmenu Zakona o radu.

U tom slučaju, zaposleni bi mogao da ostane u radnom odnosu još pet godina posle ispunjenja uslova za starosnu penziju, ako je voljan i ako postoji potreba poslodavca za njegovim radom.

"Počela sam da radim u privatnom domu zdravlja četiri meseca pre nego šta sam otišla u penziju. To mi mnogo znači", kaže za BBC doktorka Živana Jovanović Vitorović.

Kao primarijus i specijalista pulmologije, lako je našla posao i posle odlaska u penziju pre tri i po godine.

Procenjuje se da oko 35.000 penzionera obavlja neke povremene poslove, prema pisanju dnevnika Blic.

U Srbiji je registrovano 1.713.123 penzionera, sa prosečnom penzijom od 26.335 dinara, podaci su Republičkog fonda za penziono i invalidsko osiguranje za februar 2019.

"I da nisam plaćena, radila bih"

Najava o odlaganju odlaska u penziju i dalje je u formi inicijative, koja će biti upućena nadležnim ministarstvima na odlučivanje, a konačnu reč daće Skupština Srbije, objavila je Politika.

Ako se i usvoji, time se ne bi menjao Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju koji utvrđuje da se starosna penzija može ostvariti sa navršenih 65 godina života i 15 godina radnog staža.

Doktorka Vitorović ima 68 godina, a svaki dan radi po četiri sata, uz dve radne subote u mesecu.

"Prija mi, jer svakog dana izađem iz kuće, imam obavezu da se upristojim, a vidim i narod na putu do posla, te sam informisana, nekad bolje i od medija", kaže kroz osmeh Vitorović.

Posao joj omogućuje da bude u kontaktu sa pacijentima, ali i kolegama, te da se redovno obrazuje.
Lazara Marinkoviæ/BBC
Nije joj bio presudan finansijski momenat, mada, kaže, i pare dobro dođu.

"I da nisam plaćena, radila bih. Ne osećam se kao penzionerka, dani su mi ispunjeni. Svi koji se osećaju sposobnim, treba da rade", poručuje ona.

"Iskusni, a najžilaviji"

Lazar Anđelković, vlasnik auto-škole, ima 66 godina - u starosnoj je penziji, a i dalje radi, ali ne puno radno vreme.

Kao saobraćajni inženjer ima licence za instruktora, ispitivača i predavača i rad sa kandidatima mu predstavlja dodatni izvor prihoda.

"To mi mnogo pomaže, jer mi je penzija manja od 20.000", ističe Anđelković.

I dok se nije sam našao u toj ulozi, često je zapošljavao penzionere.

Poslodavcima se to, kaže, isplati, jer su doprinosi duplo manji.

"To su iskusni ljudi, a najžilaviji. Ako nam penzioneri zakažu, propade država", navodi Anđelković.

Nisu samo visokoobrazovani stariji sugrađani, poput univerzitetskih profesora ili advokata oni koji u penziji traže dodatni posao - tu su i noćni čuvari ili sezonski radnici, gotovo sve delatnosti u kojima ima slobodnih mesta.
BBC
Šetnja je nekad dovoljna razonoda starijim sugraðanima/Lazara Marinkoviæ/BBC
Miroslav Zdravković, ekonomista, za BBC na srpskom

Sredinom 1980-tih godina, kada sam još bio dečak i sticao prva interesovanja za ekonomiju, pokojni Bora Pekić je na BBC radiju pričao o Englezima i o nama, o radnim navikama i o drugim temama.

To je bilo vreme Tačerizma i Reganomike, kada su lomljena prava radnika i uvođen ultraliberalni kapitalizam. Bora je pisao kako Nemci ujutru u osam svi ozbiljni prilaze radnim mestima, dok u Londonu tek oko devet sati na ulice izlaze raznosač novina i čistač ulice. Da nije turista, ulice bi tada bile puste do dvanaest sati.

Odrastao sam uz radni moral i etiku tipa "igram kolo specijalno, jer me plaća socijalno". Anegdota je zborila da su iz socijalnog išli da provere da li je neko stvarno na bolovanju, a zatekli su ga na svadbi kako peva citirane stihove.

Mi smo dobili Tačerizam sa zaostatkom od 15 godina, davne 2000, a baš ultraliberalni kapitalizam anglosaksonskog tipa. Nismo se mnogo ugledali na Nemce, već na one zemlje koje su uzor za programe i modele MMF-a.

Suštinska je tu greška u rasuđivanju i u implementaciji da mi, na žalost, nismo ni Amerikanci, ni Englezi, pa ono što bi njima donelo boljitak, nama je još jedna nesreća više o vratu.

Od te 2000. do danas, stotine hiljada radnika je ostalo bez posla, kako zbog likvidacije, tako i zbog privatizacija preduzeća u kojima su radili. Ovaj liberalni kapitalizam važi za kapital, ali ne i za radnike, pa su se radna mesta pretvorila u radne logore i tu nema mnogo razlike između privatnog i javnog sektora.

Sada je sa odlaskom bejbi-bumera u penziju postalo aktuelno pitanje nedostatka radne snage, koje se trenutno rešava produžavanjem radnog staža, a predlaže se da se radi i do 70. godine, na dobrovoljnoj osnovi, a biće i osamdesete u igri.

Srbija u Evropi ima najbrži porast broja ljudi koji obavljaju dva posla. Indirektno to smanjuje verovatnoću da se uopšte i doživi ta sedamdeseta.

Meni ovaj odlazak u penziju liči na naše članstvo u EU - kuče koje juri pokretnog zeca i nikako da ga stigne.

Bacih pogled na Evrostat, da vidim koliko već naših staraca radi, ali unapred znajući da većina poljoprivrednika radi do smrti, a većina ih i jeste u tom dobu, više od 65 godina.

Prosečan radni vek u EU iznosio je 36,2 godine u 2018, u tome muškaraca 38,6 godina, a žena 33,7 godina. Srbija je pri dnu liste sa 33,3 godine, u proseku, u tome muškarci 36,4 godine a žene 30 godina. Manje od nas rade u: Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Italiji, Severnoj Makedoniji i u Turskoj.

Nezgodaciju nam pravi jedan izveden pokazatelj, a to je promena dužine radnog veka od 2010, od kada ima Srbije u bazi. U proseku je u EU produžen radni vek za 1,6 godina, i to više kod žena (2,1) nego kod muškaraca (1,2).

Ni u jednoj zemlji nije smanjen radni vek, a najviše je povećan na Malti, čak za 5,6 godina. Slede još Mađarska, Crna Gora, Litvanija i Turska pre Srbije, koja je u ovoj trci tek na šestom mestu.

Kod nas je za osam godina povećan radni vek za 3,4 godine, i to za 3 muškarcima a za 3,8 godina ženama. Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

21 h

Podeli: