Bolesti, epidemije i neočekivani događaji - od čega umiru ljudi širom sveta

Vodeći uzroci smrti menjali su se kroz istoriju, a i danas se razlikuju od zemlje do zemlje.

BBC

Izvor: BBC

Petak, 24.05.2019.

08:46

Bolesti, epidemije i neočekivani događaji - od čega umiru ljudi širom sveta
Ljudi prelaze ulicu/Getty Images

Životni vek ljudi širom sveta se produžava - prosečni životni vek 1950. bio je svega 46 godina, a 2015. - 71 godinu.

U nekim zemljama, napredak nije uvek bio lak. Bolesti, epidemije i neočekivani događaji podsetnici su da sve duži prosečni životni vek ne sme da se uzima zdravo za gotovo.

U međuvremenu, manje od 0.5 odsto ljudi umire zbog razloga koji nas opsedaju, kao što su teroristički napadi, ratovi i prirodne katastrofe.

Ali, širom sveta, mnogi od nas i dalje umiru premladi.

Uzroci smrti u različitim delovima sveta

Širom sveta je 2017. godine umrlo oko 56 miliona ljudi.

To je 10 miliona više nego 1990, zato što je globalna populacija u međuvremenu porasla, a ljudi u proseku žive duže.

Više od 70 odsto njih umire od hroničnih bolesti. One se ne prenose s osobe na osobu i obično napreduju sporo.

Ubedljivo najveće "ubice" su kardiovaskularne bolesti, koje zahvataju srce i arterije, a odgovorne su za svaku treću smrt.

To je dvaput više od raka - drugog najčešćeg uzročnika - koji je zaslužan za otprilike svaku šestu smrt.

Druge nezarazne bolesti kao što su dijabetes, određene respiratorne bolesti i demencija, takođe su pri vrhu liste.

Smrti koje je bilo moguće sprečiti

Japan ima jedan od najveæih oèekivanih životnih vekova na svetu/Getty Images
Ono što bi moglo da vas šokira je broj ljudi koji i dalje umire od uzroka koje je bilo moguće izbeći.

Oko 1,6 miliona ljudi umrlo je 2017. od bolesti povezanih sa dijarejom, zbog čega se ona nalazi u 10 najčešćih uzroka smrti. U nekim zemljama, jedan je od najvećih ubica.

Neonatalni poremećaji - smrti beba u prvih 28 dana - odneli su živote 1,8 milion novorođenčadi 2017. godine.

Učestalost ovih smrti umnogome varira od zemlje do zemlje. U Japanu, manje od jedne na 1.000 beba umre u prvih 28 dana života, u poređenju sa nešto manje od svake dvadesete u nekim od najsiromašnijih zemalja sveta.

I druge sprečive smrti su visoko na toj listi.

Saobraćajne nesreće izazivaju visok broj smrti u najbogatijim i najsiromašnijim zemljama podjednako, a 2017. su odnele godine 1,2 miliona života.

Iako su mnoge zemlje sa visokim ličnim dohocima poslednjih decenija doživele značajan pad broja smrti u saobraćajnim nesrećama, globalno je broj smrti na putevima ostao gotovo isti.

U međuvremenu, širom sveta umrlo je gotovo dvostruko više ljudi od samoubistava nego ubistava - kad jedna osoba ubije drugu.

U Velikoj Britaniji, broj samoubistava bio je 16 puta viši; to je vodeći uzrok smrti kod muškaraca uzrasta između 20 i 40 godina.

Šta nam ovo govori

Ono od čega ljudi umiru menja se vremenom.

U prošlosti su zarazne bolesti igrale mnogo veću ulogu nego danas.

Svaka treća smrt 1990. godine bila je posledica prenosive ili zarazne bolesti; 2017. godine to je opalo na svaku petu.

Deca su posebno podložna zaraznim bolestima. Još u 19. veku pre pete godine umiralo je svako treće dete.

Stopa smrtnosti dece značajno je opala od tada zahvaljujući vakcinama i unapređenju higijene, zdravstva i pristupa čistoj vodi.

Smrt dece u bogatim zemljama danas je relativno retka, dok najsiromašniji regioni danas imaju stope smrtnosti dece slične Velikoj Britaniji i Švedskoj u prvoj polovini 20. veka, a nastavljaju da ih sustižu.

Pad globalnog broja smrti dece jedan je od najvećih uspeha modernog zdravstva.

Broj dece koja umiru svake godine poslednjih decenija se prepolovila, kako smo postali bolji u borbi protiv prenosivih i zaraznih bolesti.

Zbog toga je stopa smrtnosti prevagnula ka nezaraznim bolestima kod starijih ljudi.

Mnoge zemlje brine sve veći teret koji sada pada na rodbinu i zdravstveni sistem kako ljudi stare i boluju od sve dugoročnijih bolesti.

Ovaj zacrtani napredak iz koloseka mogu da izbace neočekivani događaji.

Kriza HIV/Aids-a iz 80-tih upečatljiv je primer za to.

Epidemija je zahvatila sve regione sveta, ali je najviše posledica ostavila po životni vek u podsaharskoj Africi.

Posle decenija stabilnog napretka, u mnogim zemljama regiona životni vek je tada značajno opao.

Kombinacija antiretroviralne terapije, lečenja i edukacije o prevenciji značila je da su se globalne smrti od bolesti povezanih sa HIV samo u poslednjoj deceniji prepolovile - od dva miliona godišnje na milion.

Životni vek je od tada počeo da raste u tim zemljama, ali se tek sada vraća na nivo od pre krize.

Čak i u najbogatijim zemljama, stalan napredak nije nikakva garancija.

Životni vek u SAD blago je opao u poslednjih nekoliko godina, uglavnom kao rezultat krize opioida.

Životni vek mladih majki takođe nije konstantno bio u porastu.

Postoji desetak zemalja u kojima su mlade žene danas sklonije umiranju tokom ili neposredno posle porođaja nego što su to bile njihove majke, uključujući i SAD.

Ima još mnogo da se radi

Današnja ukupna slika je pozitivna: živimo duže dok manji broj ljudi - a posebno deca - umire od sprečivih uzroka. Ali je istina i da ima još mnogo toga da se radi.

Dalji napredak u sanitarijama, higijeni, ishrani, vakcinacijama i osnovnoj zdravstvenoj nezi ključni su za to.

Baš kao i povećane mere bezbednosti i nega mentalnog zdravlja.

Razumevanje uzroka smrti ljudi ključno je ako želimo da se taj napredak nastavi.

O ovom članku

Ovu analizu BBC je naručio od eksperta koji radi za spoljnu organizaciju.

Hana Riči je savetnica na Oksford Martinu, a trenutno radi kao istraživačica na OurWorldinData.org. To je zajednički projekat Oksford Martina i neprofitne organizacije Global Čejndž Dejta Leb, koja želi da predstavi istraživanje kako se menja svet kroz interaktivne vizuelizacije. Možete da je pratite na Tviteru ovde.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: