Odmah nakon toga, ostali su odbili da nastave saradnju u eksperimentu. Neki su čak gađali ljude komadima krastavaca.
2. Želja za osvetom
Gotovo svaka osoba je u nekom trenutku osetila želju za revanšom, pa zašto ne bi i neke životinje?
Krdo slonova napalo je 2016. Ranči, grad u istočnoj Indiji, prisiljavajući stanovnike da trče kako bi se spasili. Životinje su tražile telo žene koja je stradala nakon pada u kanal za navodnjavanje.
Životinje mogu da budu ljute i osvetoljubive prema agresivnim trenerima.
Šimpanze pamte ko su im prijatelji i neprijatelji. Ako neprijatelj napadne prijatelja, osveta može biti blizu.
3. Majčinska ljubav
Ljudi obično vole i štite svoje potomstvo. Ali i mnoge životinje su sposobne da pokažu isto toliko majčinske ljubavi.
Kristina, šimpanza iz Tanzanije, otišla je vrlo daleko u brizi prema svom potomku, rođenom sa Daunovim sindromom i hernijom koja ga je sprečavala da sedi.
Istraživači sa Univerziteta u Tokiju svedočili su kako je majka ponekad prestajala da jede da bi se brinula o bebi.
Nije dozvolila nikome da nosi njenu devojčicu, kao da je znala da to niko ne može učiniti bolje od nje. "Devojčica" je uginula sa dve godine.
Pablo Ereroz takođe piše o mami slonici i njenoj bebi, od koje je odvojena pošto je odvedena iz krda da zabavlja turiste u Tajlandu.
Tri godine kasnije, nakon nastojanja konzervatorske grupe da prati bebu slona, beba i mama su ponovo spojene u utočištu za slonove. Stajale su jedna jedna naspram druge sat vremena. Zatim su počele da se maze.
4. Slomljeno srce
Raskid i gubitak partnera može da izazove ljudsku patnju.
Are, koje su verne partneru celog života, osećaju ovu vrstu gubitka intenzivno.
Ako jedan od partnera iznenada ugine, drugi to teško podnosi: često prestaje da jede i postaje slabiji.
Neki postaju tako slabi da ne mogu da se drže na liticama gde žive i padaju na stene. Da li je ovo oblik samoubistva životinja zbog ljubavi?
5. Empatija i uteha
Ljudi mogu da se teše međusobno i osete empatiju i saosećanje jedni prema drugima.
Studija iz 2016. objavljena u časopisu Science otkrila je da voluharice teše druge voluharice koje su pod stresom - a istraživači su to opisali kao dokaz empatije.
U eksperimentu parovi su bili izolovani jedan od drugog. Jedna voluharica u svakom paru bila je izložena blagim šokovima. Kada su ponovo spojene, voluharica koja nije bila izložena šokovima pokušala je da ublaži nelagodnost partnera.
To je radila tako što ga je oblizivala duže nego što su to radile druge životinje u kontrolnoj grupi koje su bile odvojene, ali nisu bile izložene šokovima.
Druge studije su otkrile da šimpanze mogu da se osećaju kao žrtve agresije, a slično se događa i sa delfinima, slonovima i psima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.
Potpredsednica DPK Vljora Čitaku kaže da je glavna lekcija koju kosovski premijer Aljbin Kurti treba da nauči iz predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji - da se ne meša tamo gde mu nije mesto.
Komentari 1
Pogledaj komentare