Beograd i Priština u novoj rundi razgovora

Šta je sve prethodilo novom susretu Aleksandra Vučića i Hašima Tačija u Briselu.

BBC

Izvor: BBC

Subota, 23.06.2018.

20:21

Beograd i Priština u novoj rundi razgovora
Most preko reke Ibar koji razdvaja severni i južni deo Mitrovice/AFP

Posle višemesečne pauze, u Briselu se nastavljaju razgovori predstavnika Beograda i Prištine čiji će vrhunac biti susret Aleksandra Vučića i Hašima Tačija u nedelju.

U petak i subotu su vođeni razgovori u okviru takozvanog tehničkog dijaloga. Prethodna runda delegacija Beograda i Prištine održana je od 19. do 21. marta, kada nije ostvaren nikakav napredak, kako je saopšteno iz Evropske unije.

Iako ni Beograd ni Priština ne pokazuju optimizam o ishodu ove nove runde razgovora, predstavnici Evropske unije, glavnog posrednika u dijalogu, smatraju da su pregovori ušli u "bitnu fazu."

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Sem Fabrici izjavio je da su pregovori o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ušli u bitnu fazu i da imaju dobar zamajac, iako je delovalo da će upasti u zastoj, javlja agencija Beta.

On je izrazio nadu da će pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine biti "brzo postignut", ne precizirajući vremenski okvir u kojem bi to trebalo da se desi.

"Teško je to definisati i ne želimo da veštački namećemo neki datum. Jasno je da on mora biti dogovoren i implementiran pre pristupanja Srbije EU. Normalizacija odnosa s Prištinom je jedan od glavnih elemenata u tom procesu, a u Strategiji za Zapadni Balkan je jasno navedeno da se bilateralni sporovi moraju rešiti pre nego neka država pristupi Evropskoj uniji", izjavio je Fabrici u intervjuu za novopazarski radio Sto plus.

Šta je sve prethodilo novom susretu Aleksandra Vučića i Hašima Tačija u Briselu

Predsednik Srbije Aleksandar Vuèiæ/EPA
  • April 2013:potpisan sporazum o normalizaciji odnosa u Briselu koji je otvorio veliki broj pitanja između Prištine i Beograda. Potpisali su ga tadašnji premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači, uz posredstvo visoke predstavnice EU Ketrin Ešton. Ključna tačka tog sporazuma bio je fomiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
  • Avgust 2013: potpisan sporazum o uspostavljanju trajnih graničnih prelaza između Srbije i Kosova
  • Septembar 2013:sporazum o telekomunikacijama kojim je Kosovo dobilo pravo na svoj pozivni broj (+383) , a dogovoren je i nesmetan rad Telekoma na Kosovu, kao i sporazum o energetici po kojem Kosovo dozvoljava EPS-u da osnuje kompaniju za trgovinu električnom energijom, ali i s pravnim i regulatornim okvirom Kosova.
  • Oktobar 2014:slučaj Dron vodi zaoštravanju odnosa Beograda i Prištine.
Hašim Taèi/AFP
  • Februar 2015: potpisan je sporazum o pravosuđu između Srbije i Kosova koji obezbeđuje jedinstven sistem pravosuđa. Dogovoreno je da sudije i tužioci budu pripadnici obe nacije.
  • Mart 2015:dogovor o raspuštanju civilne zaštite na severu Kosova i njihova integracija u postojeće institucije.
  • Avgust 2015:Glavna tema pregovora bila je Zajednica srpskih opština (ZSO) odnosno usvajanje njenog Statuta u okvir pravnog sistema Kosova.
  • Novembar 2015: Ustavni sud Kosova suspendovao je sporazum o ZSO jer kako su zaključili nije u potpunosti u skladu sa Ustavom Kosova.
Ramuš Haradinaj/Reuters
  • Januar 2017:uhapšen Ramuš Haradinaj, sadašnji premijer Kosova, u Francuskoj po poternici koju je Srbija preko Interpola raspisala za njim još 2006, a u vezi sa zločinima protiv civilnog stanovništva.
  • Januar 2017:voz koji je oslikan bojama srpske zastave i rečima "Kosovo je Srbija" sprečen da uđe na Kosovo.
  • Jul 2017: Počinje sa radom Specijalni sud sa sedištem u Hagu, zadužen da ispita sumnje u zločine počinjene nad srpskim i civilima drugih nacionalnosti tokom i posle rata na Kosovu. Do formiranja ovog suda došlo je zbog otkrića bivše glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte.
  • Januar 2018: ubijen političar Oliver Ivanović, što je povećalo tenziju između Srbije i Kosova
Oliver Ivanoviæ/AFP
Mart 2018: uhapšen direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

Tri prepreke za Briselski sporazum

Spasavanje redova Đurića

Međunarodna slika

BBC
Deset godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo više od 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 116 zemalja, a Beogradu kažu da ih je daleko manje.

U poslednje dve godine bilo je i nekoliko sporova oko povlačenja priznavanja nezavisnosti Kosova.

Dok Beograd tvrdi da su Surinam, Burundi i Liberija povukli priznanje, Priština to demantuje i ističe da su od 2017. godine, Bangladeš, Madagaskar i Barbados priznali Kosovo kao nezavisnu državu.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija poput MMF-a, Svetske banke i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija. Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: