Da li je svet spreman za autonomna vozila?

Dok se u Srbiji još uvek bavimo bazičnim problemima u saobraćaju, kao što su recimo rupe na putevima, u razvijenim državama uveliko se diskutuje o autonomnim ili samoupravljajućim vozilima.

Automobili

Izvor: B92

Utorak, 07.05.2013.

14:41

Default images

Doba samoupravljajućih vozila možda i nije tako daleko. Neki kažu da nas od njega deli desetak, drugi dvadesetak godina. Ipak, svi se slažu da je tema veoma kompleksna i da će pored mnogih prednosti pojava ove vrste vozila otvoriti nova, brojna pitanja i nedoumice.

Britanski Financial Times (FT) pozabavio se ovih dana problematikom autonomnih vozila budućnosti. List piše da se u SAD već duži niz godina sprovode testiranja na vozilima bez vozača i kao primer navodi Google samoupravljajuće vozilo koje ova kompanija ispituje na javnim putevima.

U tekstu se ističu brojne prednosti koje bi doneo ovakav vid saobraćaja. Vozila bez vozača koja za orijentaciju prilikom kretanja koriste GPS, razne kamere i senzore, bila bi idealno individualno ili porodično prevozno sredstvo.

Takav automobil mogao bi da vas odveze na posao, a zatim da se samostalno parkira u obližnoj javnoj ili kompanijskoj garaži. On bi takođe, tokom radnog vremena, mogao da se odveze do vaše kuće, da pokupi decu, odbaci ih do škole, i zatim da se ponovo vrati do vašeg radnog mesta.

Ovo je samo jedan od primera zbog kojih bi autonomna vozila u budućnosti mogla da transformišu živote ljudi, način obavljanja poslova, pa čak i da utiču na izmene u urbanizmu i izgradnji ljudskih naseobina i saobraćajnica.
Takođe, mladi ljudi koji još uvek nisu obučeni za vozače ili nemaju dovoljno iskustva u vožnji, ne bi bili uskraćeni za korišćenje individualnog prevoznog sredstva, kao što je automobil. Čak uopšte ne bi ni morali da idu u auto-školu.

Autonomna vozila koja se mogu rentirati mogla bi da smanje ili ukinu potrebu za posedovanjem sopstvenog automobila kod većine ljudi. Zašto bi, recimo, neko kupovao automobil koji bi stajao ispred kuće kad god se ne vozi, kada bi pozivom sa smartphone-a mogao u najkraćem roku da iznajmi isto takvo vozilo i koristi ga samo onda kada mu je potrebno, piše Financial Times.

Ovaj list dotiče se i tradicionalne britanske teme (koja ima i globalno značenje), a to je poseta pabovima, nakon čega sledi vožnja u alkoholisanom stanju. Ljudi će moći da se voze u samoupravljajućim vozilima bez bojazni da li su popili "koju kapljicu više", jer na kraju krajeva oni nisu ti koji će voziti automobil.

FT ide tako daleko i predviđa mogućnost da korisnici ovakvog vida prevoza mogu da spavaju dok prelaze veće međugradske distance i da se na taj način odmaraju, ako su prinuđeni da voze noću.
Bezbednost je sigurno najznačajnija prednost koju ističu zagovornici autonomnih vozila. Naučnici tvrde da bi se kod ovakvog vida saobraćaja broj nesreća smanjio za bar 90 odsto, što bi sačuvalo hiljade i hiljade ljudskih života.

Takođe, ljudi koji zbog nekog zdravstvenog ili bilo kakvog drugog ograničenja nisu u stanju da upravljaju automobilom, ne bi bili diskriminisani, već bi mogli da koriste samoupravljajuća vozila kao i svi ostali.

Osim neuporedivo bezbednije vožnje, autonomna vozila bila bi lakša od postojećih i doprinela bi smanjenju prosečne potrošnje goriva (ako bi se naftni derivati i dalje koristili za pogon ovih automobila).

Ipak, pre nego što dođe do praktične upotrebe ove vrste vozila biće potrebno razmotriti i neke nedoumice i nedostatke koje donose automobili bez vozača.
Autonomna vozila će svakako doprineti novoj popularizaciji individualnog načina prevoza, što će stvoriti i potrebu za izgradnjom nove putne infrastrukture.

S obzirom da će u društvima sa višim standardom, poput britanskog, automobili biti dostupni većem broju ljudu, pretpostavlja se da će se oni mnogo više koristiti umesto javnog prevoza, što će opet dovesti do većih zagušenja na ulicama gradova. Iako bi razvoj infrastrukture i izgradnja saobraćajnica pogodovali nekim privrednim delatnostima i doveli do rasta ekonomije, mnoge profesije, poput vozača taksija, autobusa i kamiona bile bi ugrožene.

U svakom slučaju, pre nego što dođe do realizacije planova o uvođenju samoupravljajućih vozila u svakodnevni saobraćaj u razvijenim državama, ovoj temi će morati da se pristupi veoma oprezno. Potrebno je sagledati sve njene prednosti i mane, kako bi savremeno društvo bilo potpuno spremno kada se automobili bez vozača jednog dana nađu na ulicama velikih svetskih gradova, zaključuje Financial Times.

U međuvremenu, nama u Srbiji, koja je od problematike autonomne vožnje udaljena nekoliko svetlosnih godina, preostaje mukotrpan zadatak da izgradimo započetu putnu mrežu za "obične" automobile kojima još uvek upravljaju vozači, da na postojećim putevima zakrpimo rupe i, što je najvažnije, da povećamo bezbednost smanjivanjem broja prekršaja i udesa, kako bismo sačuvali živote učesnika u saobraćaju.

Pročitajte više o samoupravljajućem automobilu koji razvija Google.

Pročitajte o Fordovom projektu autonomnih vozila.

Pročitajte kakva je budućnost samoupravljajućih vozila.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: