- Vesti -

Čeh osmislio jezik koji je spoj svih slovenskih jezika

Pedesetogodišnji češki lingvista osmislio je sveslovenski jezik, koji je neka vrsta matematičke sredine svih slovenskih jezika.

Jutarnji.hr
Podeli
Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

"Oče naš" na novoslovenskom

Otče naš, iže jesi na nebesech,
da sveti se ime Tvoje,
da pride cesarstvie Tvoje,
da bude volja Tvoja jako na nebesi, i na zemlji.
Hleb naš nasuštij daj nam dnes,
i otstavij nam dlugy naše,
jako i my otstavujeme dlužnikom našim.
I ne v‘vedij nas v napast,
no izbavij nas ot lukavego.
Jako Tvoje jest cesarstvie i sila
i slava v vieki.

"Bavim se konstrukcijom jezika od svoje najranije mladosti", kaže lingvista, IT stručnjak, doktor tehnologije i zaljubljenik u panslovenstvo, profesor na Tehnološkom fakultetu u Pragu doc. ing Vojteh Merunka.

On će svoj projekat novoslovenskog jezika predstaviti 1. juna 2017. godine na 1. konferenciji interslovenskog jezika u moravskom gradiću Staro Mesto kod Zlina na češko-slovačkoj granici. Merunka navodi da mu je “zvezda vodilja” bio rad hrvatskog lingviste Jurja Križanića, koji je takođe bio veliki panslavista i osmišljavao “međuslovenski jezik”.

Najviše Slovena

Hrvatski antropolog Emil Heršak, koji sarađuje s Merunkom i veliki je zagovornik “novoslovenskog jezika” i jedan od aktivnih učesnika predstojeće konferencije, kaže da u geografskoj Evropi (od Portugala do Urala) ima najviše onih kojima je maternji neki od slovenskih jezika - oko 250 miliona ili 32,3 odsto evropske populacije. Na drugom mestu su romanski jezici koje govori 31 odsto Evropljana, dok su tek treći germanski jezici. Ipak, nemački i engleski su najbrojniji strani, odnosno drugi jezici koji se govore na području Starog kontinenta. Njima govori nešto više od 27 odsto ljudi.

Heršak smatra da Merunkin “novoslovenski jezik” nije zamišljen da zameni sve ostale slovenske jezike, nego više kao računarski jezik zbog lakše komunikacije među Slovenima. Naime, kaže Heršak, u Google prevodiocu, recimo, “posrednik” između slovenskih jezika je engleski, tako da čak i banalne reči poput “medved” s recimo srpskog na poljski ili ruski prevodi pogrešno - na poljskom kaže da je u pitanju reč “podneti”, a na ruskom “nositi”.

Ako bi postojao računarski novoslovenski, prevođenje s jednog na drugi slovenski jezik bilo lakše i tačnije, što bi, misli Heršak, povećalo i citiranost naučnih radova napisanim na slovenskim jezicima. Heršak navodi da bi upravo novoslovenski bio “posrednik” i tekst bi tako kvalitetnije bio preveden na neki od postojećih slovenskih jezika.

Merunka se, pak, ograničava samo na kompjutersku upotrebljivost.

Laka gramatika

"Ovo nije jezik koji bi zamenio ili, ne daj Bože, ugrozio bilo koji od postojećih slovenskih jezika, nego je osmišljen kao ispomoć u komunikaciji među Slovenima i poznavaocima slovenskih jezika", ističe Merunka, koji kaže da sve informacije ima na svom portalu www.neoslavonic.org, a adresa društva je www.slovane.org. Društvo, kaže Merunka, okuplja nekoliko hiljada zaljubljenika u novoslovenski jezik iz svih slovenskih zemalja.

On navodi da mu smeta kada čuje Čehe i Hrvate, Poljake i Bugare da razgovaraju na engleskom ili nekom drugom jeziku, a konstrukcija njihovih maternjih jezika je ista ili slična, pa bi se uz znanje novoslovenskog jezika mogli sporazumevati bez ikakvih problema. Novoslovenski je, objašnjava Merunka, tzv. zonalni jezik, odnosno jezik koji bi svi Sloveni mogli razumeti bez učenja.

"Gramatika novoslavenskog je jednostavna i neko ko zna samo jedan slovenski jezik, mogao bi da za manje od mesec dana savlada novoslovenski, dok bi ga poznavalac dva slovenska jezika pasivno mogao razumeti odmah", kaže Merunka, koji je i na pitanja u intervjuu odgovarao na “svom" jeziku.

"Jezik sam maksimalno redukovao, ostavljajući padeže i glagolska vremena, a osnova je staroslovenski i svi ostali slovenski jezici".

Novoslovenski jezik je “matematička sredina svih slovenskih jezika”, odnosno “modernizirana verzija staroslovenskog jezika”, napominju Merunka i Heršak. Jezik može da koristi latinično i ćirilično pismo, kao i glagoljicu, jer svako slovo ima svoj “pandan” u ostala dva pisma. Profesor Heršak napominje da nije čudno da je ideja o sveslovenskom jeziku nastala baš u Češkoj, koja neguje svoju “slovensku tradiciju” i drži do svojih slovenskih korena.

Kako bi se propagirala ideja novog sveslovenskog jezika, Merunka kaže da je češki reditelj Vaclav Marhoul počeo sa snimanjem filma “Obojena ptica” američkog pisca Jeržija Kosinskog na novoslovenskom jeziku.

"Svaki lik će govoriti na svom jeziku. Nemci na nemačkom, Rusi na ruskom, ali zato što nije precizirano o kojoj slovenskoj zemlji radi, ‘slovenski likovi’ govoriće na tom metaslovenskom jeziku", ističe Merunka.

Napominje da će u filmu glumiti poznati holivudski glumac Harvi Kitel, a u bioskopima bi trebalo da se nađe početkom sledeće godine. Inače, kaže Merunka, za sada je na tom jeziku štampana i jedna knjiga, prevod Egziperijevog “Malog princa".

Merunka kaže da novoslovenski jezik nije političko pitanje.

"Ne želim da se uplićem u hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik, odnosno kako će ga ko zvati, moja ideja je da samo pomognem da se lakše komunicira među Slovenima. Čak i da svi vi govorite jednim jezikom, ali ne želim u to da se mešam, ne znači da niste različiti narodi ili da se ne možete nazivati kako vi želite", ističe Merunka.

Njegova ideja, kaže, nije plod saradnje s nekom od političkih ili kulturnih institucija bilo koje od slovenskih zemalja, ali bi voleo da ga u tim zemljama barem saslušaju i da na nekim kulturnim susretima ili događanjima između slavenskih zemalja uz engleske natpisi i tekstovi budu, makar eksperimentalno, i na novoslavenskom kako bi se videlo da li olakšava razumevanje.

Rusi nisu ugroženi

Merunka ističe da je njegov projekat u Rusiji kao zemlji s najvećim brojem govornika nekog slavenskog jezika primljen ambivalentno.

"Neki ruski filolozi i lingvisti pokazuju razumevanje i smatraju da to nije upereno protiv ruskog jezika, dok drugi, pogotovo iz političkih krugova, smatraju da bi to moglo ugroziti ruski jezik, pogotovo jer imaju ambiciju da to bude ‘sveslovenski jezik komunikacije’. Naime, podsetimo, kaže Heršak, u vreme postojanja blokovske podele Evrope, ruski jezik je nastojao da se nametne kao jezik komunikacije u Istočnoj Evropi. No, baš zato što je nametan, nije se u tome uspelo.

"Niko ovim ne ugrožava ni ruski ni bilo koji drugi slovenski jezik, ali jeste izazov engleskom, koji nezasluženo postaje jezik komunikacije i među Slovenima koji govore bliske i suzvučne jezike", napominje Heršak. Ipak, i Rusi, ističe Heršak, shvataju da bi preko novoslovenskog mnogi njihovi radovi, tekstovi i knjige bili dostupniji na “slovenskom tržištu” i, konačno, tačnije prevedeni, nego putem engleskog.

Abeceda/azbuka koju razumeju svi Sloveni

a а

b б

c ц

č ч

d д

dj дь

e е

ě ѣ (čita se isto kao ije/je; to je staroslovenski znak jat". Na srpskom se piše kao normalno "e", a u ruskobugarskoj kao "я")

f ф

g г

h х

i и

j ı /je (to je staroslovenski znak jota i može se u ukrajinskoj ćirilici pisati kao "i", a u srpskoj kao "j")

k к

l л

lj ль

m м

n н

nj нь

o о

p п

r р

s с

š ш

t т

tj ть (čita se kao meko "t" blisko našem "ć")

u у

v в

y ы (čita se isto kao "i", ali koristi se u pravopisu)

z з

ž ж

‘ ъ (tvrdi poluglas, koji se u latinici obično ne piše, ali se u ćirilici piše; izgovara se kao kratko e, npr. prst=p’rst=пърст, smrt=sm’rt=смърт, krk=k’rk=кърк, dlgy=d’lgy=дългы)

Prati B92 na Viberu

Vesti

Pokrenuta istraga u kompaniji "Vajnstin"

Vrhovni tužilac savezne američke države Njujork Erik Snajdermen, pokrenuo je danas istragu o kršenju ljudskih prava u kompaniji "Vajnstin", usled niza optužbi za seksualno uznemiravanje koje su u prethodnom periodu iznete na račun holivudskog producenta Harvija Vajnstina.

Vesti ponedeljak 23.10. 20:58 Komentara: 1
strana 1 od 3528 idi na stranu