Kako je nastala "Lili Marlen"

Priča o kuvaru koji se usprotivio sviranju pesme "Lili Marlen" u skadarlijskom restoranu i zbog toga dobio otkaz prethodnih dana izazvala je veliku pažnju javnosti.

Život

Izvor: B92

Petak, 09.12.2016.

11:55

Kako je nastala
Foto: Wikipedia

Mišljenja su podeljena: neki su tvrdili da je kuvar nepravedno otpušten zato što je smatrao da pesma koja se povezuje sa nacistima ne treba da se svira usred Beograda, dok drugi tvrde da je "Lili Marlen" pesma kao i svaka druga i da u njoj nema ničeg što bi trebalo da nas asocira na Rajh.

U toj buci, izdvojio se komentar našeg čitaoca Slavena Radovića, koji je želeo da sa javnošću podeli istorijat ove pesme. Njegov tekst vam u celosti prenosimo: Retki su pojedinci koji nisu čuli za "Lili Marlen", međutim, još ređi su oni koji znaju celovitu priču o razvoju događaja koji su ovu pesmu načinili tako poznatom i voljenom širom planete. Priča o njoj počinje ratne 1915. godine, kada je hamburški učitelj Hans Lajp mobilisan i poslat na Istočni front. Tamo daleko, u dodiru sa tugom, napisao je jednu od najlepših ljubavnih pesama dvadesetog veka. Znajući dobro vojničku muku svojstvenu svakom ratu, verno ju je ovekovečio stihovima u kojima su se sa razlogom pronašli vojnici mnogih armija.

Ipak, bilo je potrebno 23 godine da pesma bude primećena. Nakon toliko vremena, za nju se zainteresovao poznati nemački kompozitor filmske muzike Norbert Šulce, koji 1938. odlučuje da ispiše note za „Lili Marlen“. Hans Lajp je prvobitno pesmu nazvao "Devojka pod fenjerom", međutim, zvanično je objavljena pod nazivom "Pesma mladog vojnika na straži". Njen najkraći i najpoznatiji naziv je takođe skovao Lajp, kombinujući ime svoje devojke - Lili, sa imenom prijateljice - Marlen.
Spomenik Lale Andersen u Langeogu u Nemaèkoj
Foto: Thomas Tepe / Flickr.com

Postoje spekulacije da su zapravo u pitanju imena dveju „prijateljica noći“ sa kojima je Lajp provodio svoje vojničke dane, međutim, ignorisaćemo ih pošto bi takav scenario teško objasnio izrazitu sentimentalnost ove pesme. Bilo kako bilo, kompozitor Šulce je odabrao Lale Andersen, do tada nepoznatu kabare pevačicu, da svojim glasom oživi Lajpove stihove. Nekoliko nedelja pred početak Drugog svetskog rata, pesma je snimljena i ubrzo je izdata ploča. U tom trenutku „Lili Marlen“ nije doživela neki naročit uspeh, niti se po nečemu isticala u moru sličnih pesama. Izdata je u simboličnih 700 primeraka. Kao i za mnoge stvari u istoriji, bio je potreban rat da bi se proslavila.

Sve do 1941. godine pesma je bila obavijena velom anonimnosti, međutim nakon okupacije Jugoslavije, čudnim spletom okolnosti, Radio Beograd će stupiti na istorijsku pozornicu i ovoj pesmi obezbediti večnu slavu. Nove nemačke vlasti su Radio Beograd pretvorile u "Vojnički radio Beograd" (Soldatensender Belgrad) uvidevši dobru pozicioniranost i jake radio-predajnike koji su omogućavali da se njegov program prati i na severu Afrike, na ratištu koje je u tom trenutku dobijalo sve veći značaj.

Karl-Hajnc Rajntgen, oficir zaposlen u radio-stanici, dobio je naređenje da nabavi nove ploče, pošto je Radio Beograd imao veoma skromnu zbirku. Po povratku sa odsustva u Beču, Rajntgen sa sobom donosi nekoliko kutija ploča, među kojima se našla i „Lili Marlen“. Pošto je i nakon toga radio oskudevao u broju muzičkih numera, Rajntgen je bio prinuđen da često iznova pušta iste pesme. Upravo je ovaj nedostatak ploča u Radio Beogradu „Lili Marlen“ dodelio mesto u istoriji, budući da je Rajntgen ovu pesmu naročito često puštao.
Nemaèka propagandna razglednica sa ilustracijom pesme Lili Marlen (Foto: Wikimedia Commons)
Postepeno se između nemačkih vojnika i „Lili Marlen“ rađala velika ljubav. Uprkos tome, ljudima iz nacističkog vrha, poput Gebelsa, ta pesma se nije dopadala. Smatrali su je isuviše sentimentalnom i posve opasnom po moral vojnika. Vrsta emocija koju je ta pesma budila, nije bila potrebna njihovom vojniku. Uz to, do Gebelsa su došle vesti o romansi Lale Andersen sa jednim Jevrejinom. Bilo je to dovoljno da pesma prestane da se emituje.

Radio Beograd je ubrzo bio obasut pismima nemačkih vojnika sa svih meridijana sa istim zahtevom – „vratite nam Lili“. Na Gebelsovo iznenađenje, jedan od najvećih vojskovođa Nemačkog rajha, Ervin Romel, takođe je digao glas. On, kao i njegov Afrički korpus, obožavali su pesmu. Jednom Romelu je bilo teško reći ne, tako da je pesma vraćena u etar. Štaviše, od tog trenutka je bila uvrštena u redovni program, tako što je svako veče emitovana u 21:55.

Koliko su ovu numeru obožavali i saveznički vojnici, najbolje svedoče reči legendarnog britanskog komandosa Ficroj Meklejna, koji je nakon službovanja u Africi bio Čerčilov čovek od poverenja za kontakt sa Titom. U svojim memoarima on beleži:

"Njen promukli, senzualni, nostalgični glas, sladak poput šećera, dopirao je do vas, uz lagani tempo zarazne melodije, sa bolesno sentimentalnim rečima. Beograd... Evropski kontinent je delovao tako daleko. Pitam se kada ću ga videti ponovo i kako će izgledati, kada ponovo stignemo tamo".

Godinu dana kasnije, 1943. kada ga je sudbina odvela u Jugoslaviju, bio je bliži „Lili Marlen“ više nego ikada.

"Već nekoliko meseci, cvet Afričkog korpusa vene iza bodljikave žice savezničkih logora. Ipak i dalje u 10 uveče dolazi Lale Andersen, pevajući svoju posebnu pesmu, sa istom srceparajućom slatkoćom, po kojoj smo je znali još u pustinji. Beograd je i dalje daleko. Ali sada, postao je naš konačni cilj, koji Lili Marlen i njena nostalgična pesmica na neki način sada simbolizuju."

Na Ficrojevu žalost, Sovjeti su bili ti koji su prvi stigli u Beograd i utišali Lili Marlen, mnogi bi tada pomislili, za sva vremena.

Međutim, Lili je nastavila da živi posle rata još više. Otpevana je na 48 jezika u preko 200 verzija. Naročito se proslavila verzija Marlen Ditrih, koja joj udahnula nešto drugačije, romantičnije tonove.

Na našim prostorima pesmu su popularizovali Lepa Lukić, Toma Zdravković, a na posletku i Ekstra Nena, bez dileme, banalizujući je. Njena prava priroda, bez obzira na dopadljivu melodiju, ispunjena je setom. Kroz nju se provlači tanatos, podjednako koliko i eros. U svim verzijama osim originalne, potiskuje se mračni obrt na samom kraju pesme u kom se shvata da je glavni akter pesme mrtav i da zapravo celu pesmu peva obraćajući se Lili sa onoga sveta. Pred kasarnom
Pred glavnom kapijom,
Stajao je jedan fenjer
I stoji još pred njom
Ako se ponovo budemo videli
Kod tog fenjera ćemo stati
Kao nekad, Lili Marlen
Kao nekad, Lili Marlen.


Naše dve senke
Izgledale su kao jedna
Po tome je video svako
Koliko se volimo
I svi ljudi neka vide
Pod svetlom kako stojimo
Kao nekad, Lili Marlen
Kao nekad, Lili Marlen.


A u to poviče stražar
I trubač zasvira povečerje
To može koštati tri dana
„Druže, dolazim odmah“
Kažemo jedno drugom „doviđenja“
A tako sam želeo da odem sa tobom
Sa tobom, Lili Marlen
Sa tobom, Lili Marlen.


Fenjer zna tvoj korak
I tvoj lepi hod
Svaku noć on gori
A mene je već zaboravio
I ako mi se dogodi najgore
Ko će kod fenjera stajati
Sa tobom, Lili Marlen?
Sa tobom, Lili Marlen?


Iznad ovog tihog mesta
Duboko pod zemljom
Uznose me kao u snu
Tvoje ljupke usne
I kad se zatalasa magla u ovim kasnim satima
Stajaću kod tog fenjera
Kao nekad, Lili Marlen
Kao nekad, Lili Marlen.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

108 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: