Umetnički direktor Piksara: Balkanci pametni, ali na svoju štetu

Balkanci bi trebalo da budu spremni na više "nevinosti" u poslu, a nekada su ljudi sa ovih prostora prosto suviše pametni i to na svoju štetu, kaže Entoni Kristov, umetnički direktor u čuvenoj kompaniji Piksar.

Život

Izvor: B92

Petak, 30.09.2016.

09:48

Umetnički direktor Piksara: Balkanci pametni, ali na svoju štetu

Govoreći o takozvanoj korporativnoj kulturi na "Voxxed days" konferenciji u Beogradu, dotakao se onoga što mnogi nazivaju ovdašnjim mentalitetom, sa kojim je veoma dobro upoznat jer je poreklom iz Bugarske.

"Ljudi iz Evrope teško funkcionišu u okruženjima gde ne osećaju da se zaista vrednuje njihov doprinos. U takvim okolnostima prosto ne žele da se više trude. Oni tada ne investiraju sebe i svoje vreme u pomoć drugima, a to je veoma važno", rekao je Kristov na beogradskoj konferencijei "Voxxed".

Čovek koji već 30 godina radi u velikim holivudskim studijima kaže da je druga polovina karijere, odnosno njegovih sada već 16 godina u Piksaru, neverovatno iskustvo i da je tamo sretao i radio sa najrazličitijim ljudima, pa je takve počeo i da dovodi u kompaniju.

"Evo, ja sam Bugarin i mogu da vidim zemljaka na kilometar i to je normalno. Takvi ljudi se brzo privikavaju jedni na druge i često počinju da se i ponašaju isto. Međutim, to stvara probleme. Ja ne želim da radim sa ljudima sličnim sebi, oni me ne čine kreativnim. Oni su ljudi sa kojima mogu da idem na piće, a ne na posao. Trebalo bi da dovodimo one koji su bolji od nas, da se okružimo drugačijim ljudima, jer u suprotnom stvaramo jednu iluziju, a za to vreme naš brod neprimetno tone. U mojoj prošloj firmi (20th Century Fox) bio sam šef jednom neverovatnom čoveku i stalno sam se preispitivao da li je ispravno da ja njemu budem šef, da li ja radim makar na približno istom nivou kao on. On je prvi čovek koga sam doveo u Piksar", kaže Kristov.

Umetnik koji iza sebe u Piksaru ima niz uspešnih projekata - od "Finding Nemo" i "Cars", preko kultnog "Wall-E", sada i do rada na filmu "The Incredibles 2" - kaže da velike zasluge za uspeh projekata idu baš na račun toga što je kreativnu energiju stvarala različitost.

"Kada sam došao u kompaniju, jedan čovek iz Turske je seo pored mene i dva sata svog života potrošio na objašnjavanje nekih komplikovanih tehnikalija. To uopšte nije bio njegov posao, ali je on bio dobar kolega i nekako nevin u celom pristupu. To me je impresioniralo i to je prvo što sam usvojio. Da činim dobro kolegama, da pomognem kada mogu. Iskreno, bolje je kada svi znaju šta rade. Kada sam radio u velikim holivudskim studijima često sam se pitao da li je moguće da sam ja jebeno najpametniji u prostoriji. To je zato što se tamo ljudi nadmeću. Naš fokus je nešto drugo, mi se trudimo da pomažemo da drugi iznesu svoje ideje", rekao je Kristov.

Piksar na svojoj korporativnoj kulturi radi slično kao i druge mlade, a velike kompanije u SAD - kompanijske prostorije su živopisne, zaposleni dobijaju novac kako bi sredili svoje kancelarije, a Kristov je na prezentaciji pokazao neverovatne fotografije i opisao neke od najupečatljivijih - od onih koje su prepravljene kolekcijama igračaka, preko egipatske grobnice i one koja predstavlja "improvizovano skrovište u džungli nakon pada aviona", do kancelarije u koju se ulazi kroz skrivena vrata u biblioteci, nakon što se pritisne jedna bista - baš kao u filmovima.

"Kod nas u kompaniji ima mnogo 'štrebera' i 'čudaka', ali se svi dobro slažu. Imamo i pravi univerzitet, gde se ljudi ne obrazuju samo o svojoj struci, već mogu da dobiju obrazovanje iz najzrazličitijih oblasti. Pravimo sopstvene muzičke festivale, gde bendove čine naši zaposleni, imamo bazene, sportske terene, nekoliko barova sa alkoholom koji rade 24 časa dnevno. Marks i Engels su verovatno tako zamišljali radnički raj", kaže Kristov.
Iako ne misli da je tako uređen radni prostor "pozlaćeni zatvor" i da kompanije tako perfidno primoravaju zaposlene da provode mnogo vremena na poslu, Kristov kaže da nisu svi moderni poslovni trendovi dobri.

"Mislim da princip jednog otvorenog prostora (open space) za sve zaposlene nije dobar, jer mislim da su ljudi sigurniji u sebe kada imaju svoj uređen prostor. Mi se često selimo po našim zgradama zbog rada na različitim projektima, ali je važno da imamo svoje mesto. Takođe, mislim da je i 'brejnstorming' precenjen. Bitna je disciplina. Sastanci na koje svi dođu i onda izbacuju neke ideje često nemaju nikakav konkretan proizvod. Mi imamo definisane i vremenski ograničene sastanke, imamo osobu koja pazi na vreme i dnevni red i koja nam govori da nam je ostalo još minut ili dva za neku temu. Ako imamo četiri teme, onda svi dođemo pripremljeni i za određeno vreme zaokružimo priču. Nema rasplinjavanja, nema onih sastanaka na kojima svako priča nešto svoje i onda poželite da ustanete i odete jer ne znate ni o čemu se tu radi. Takođe, kod nas menadžeri nisu šefovi kao u drugim firmama, kod nas su menadžeri podrška zaposlenima", kaže Kristov.

Kristov ipak misli da radno vreme nije nešto što bi trebalo strogo sprovoditi i zalaže se za "kreativno gubljenje vremena".

"Prosto je, dobre ideje nemaju raspored", rekao je Kristov.

Govoreći za B92.net o industriji, Holivudu i modernim blokbasterima, rekao je da su dobre ideje i dalje ključ, ali je naveo i da je u pitanju biznis.

"Zato mi pravimo filmove za sve, bez obzira na njihovo poreklo, obrazovanje, primanja ili godine. Naše filmove mogu da gledaju svi i svi mogu da uživaju u njima. Svako će u njima naći neki sloj za sebe. Jedan moj komšija koji ima 60 godina, svojevremeno me je pitao kakav je film 'Up'. Rekao sam mu da je dobar, a on mi je rekao da mu ga je preporučila mama. Pa njegova mama ima sigurno 80 godina, ona zove čoveka od 60 godina i kaže mu da gleda crtani film o kući koja leti pomoću balona", kaže Kristov.

Na pitanje o nizu superherojskih filmova i modernoj holivudskoj produkciji, on kaže da su i oni suštinski samo podloga za ljudske priče.

"Jedan moj kolega je rekao da mi u Pixaru ne pričamo velike priče, već pričamo obične priče na sjajan način. Ne znam koliko će to sa superherojima trajati, ali su oni samo podloga. Nedavno sam bio u Švajcarskoj i tamo su mi se pohvalili da država, odnosno poreski obveznici, izdvaja novac za eksperimentalnu animaciju. Pitao sam ih šta posle rade sa tim, a rekli su mi, ponosono, 'ništa, onda pravimo nove eksperimente'. Nemci su radili eksperimente sa mlaznim motorima kako bi mogli posle da ih nakače na vojne avione, a šta će neko raditi sa eksperimentalnom animacijom? Zašto bi to neko plaćao? To koristi samo onima koji taj novac dobijaju od države. Mi isto eksperimentišemo, ali je naš cilj da ih implementiramo u naš rad", rekao je Kristov.

Jedan od filmova koji je izašao iz šablona jeste "Wall-E", za koji Kristov kaže da je bio mučan za rad.

"Nisam objektivan, ali je to bio veoma težak posao. Morali smo mnogo da vagamo, nije bio lak proces, dugo nismo znali šta stvarno radimo, rokovi su se pomerali, bilo je frustrirajuće. Sve je dobro što se dobro svrši, ali taj film mi stvarno nije jedan od omiljenih", kaže on.

Iako je taj film ocenjen kao jedan od retkih primera umetnosti u nizu komercijalnih projekata, Kristov kaže da to nije baš tako.

"Posao i umetnost nisu kontradiktorne stvari", kaže umetnički direktor iz Piksara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

35 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: