Kinezi kreću u najveću potragu za vanzemaljcima

Kina je dovršila najveći radioteleskop na svetu, prečnika čak pola kilometa, i namerava da ga u puni pogon pusti u nedelju, navodi agencija Sinhua.

Život

Izvor: express.hr

Subota, 24.09.2016.

16:02

Kinezi kreću u najveću potragu za vanzemaljcima
Foto: Gettyimages

Time je čovečanstvo napravilo korak dalje u tehnološkom napretku istraživanja svemira za inteligentnim oblicima života, dovoljno naprednim da s njima može da se komunicira putem radiotalasa.

Izgradnju radioteleskopa Kina najavila još 1994. godine, a smestila da je u provinciji Guidžo na jugozapadu zemlje, u jednoj kraškoj kotlini.

Tom prilikom preseljeno je naselje od 65 lokalnih žitelja, a da rad teleskopa ne bi ometali nikakvi okolni radiosignali, pri kraju izgradnje preseljeno je još 9110 stanovnika iz područja pet kilometara oko teleskopa.

Puni naziv teleskopa je “Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope”, ili skraćeno FAST.

Potraga za vanzemaljskom inteligencijom neće biti jedini njegov zadatak, nego dalje i dublje prodiranje u svemirske ‘bezdane’, kao i prošlost svemira.

FAST će moći da registruje rasprostranjenost vodonika čak i u najudaljenijim galaksijama, moći će da uhvati dosad nepoznate pulsare, što bi u tom slučaju dalo snažan vetar u leđa israživanju gravitacionih talasa.

Koliko god bi tako nešto bilo jedno od najvećih naučnih otkrića, medije najviše fascinira mogućnost registrovanja prisustva vanzemaljaca, odnosno napredak u programima METI, CETI i SETI, odnosno programima za komunikaciju sa stranim inteligencijama.

Peking je inače snažno zakoračio u svemir. Prošle nedelje lansirao je u Zemljinu orbitu 20-tonsku orbitalnu stanicu Tiangong 2, laboratoriju koji bi treblao astronaute da drži u dosad najdužoj misiji u svemiru.

A to je već nešto što je uvod u istraživanja pred slanje ljudske misije na Mars.

Kina ima svoje planovei za slanje čoveka na Mesec i istraživačkih robota na Mars. FAST u svemu tome ima svoje sopstveno mesto.

Pre četiri decenije, dok je pisao svoj "Autostoperski vodič kroz galaksiju", britanski pisac Daglas Adams nspomenuo je radioteleskop Džodrel Bank u Velikoj Britaniji kao čudo tehnike koje je trebalo da otkrije postojanje vanzemaljskih civilizacija, a bila je reč o anteni c 76 metara.

Nešto i pre toga, sagrađen je američki Grin bank, prečnika 100 metara.

Vremenom je glavno mesto za radioastronomska istraživanja postao teleskop u Portoriku, prečnika čak 305 metara, koji je u romanu "Kontakt" ovekovečio Karl Sagan.

A sad je svet dočekao radioteleskop prečnika čak 500 metara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: