U ruskom gradu Saransku biće otvoren centar koji će dobiti ime poznate francuske filmske zvezde — Žerara Depardjea, koji proslavlja treću godišnjicu kao državljanin Rusije.
Depardje je postao deo novog trenda „novog imigracionog talasa“, na kojem se poznati sportisti i umetnici sele u Rusiju.
Iz Koreje s ljubavlju
Prva osoba koja je postala deo novog talasa imigracije u Rusiju je svetski poznati sportista u brzom klizanju na kratke staze — Korejac An Hinso. On je decembra 2011. dobio ruski pasoš i uzeo novo ime — Viktor An. An je jedan od najuspešnijih klizača na svetu, osvajač tri zlatne i jedne bronzane medalje na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu u Italiji 2006. godine.
Snoubording nema granica
U leto 2011. američki snouborder Vik Vajld oženio se ruskom lepoticom Aljonom Zavarzinom, a u proleće naredne godine Vajld je dobio rusko državljanstvo. Tokom Olimpijskih igara u Sočiju, Vajld je postao dvostruki šampion, a njegova supruga osvojila je bronzanu medalju. Par je tako uspeo da proširi rusku kolekciju olimpijskih medalja osvojenih u snoubordingu, jer je Vajld osvojio dve zlatne, a njegova supruga bronzanu.
Prava ruska duša — Žerar Depardje
Depardje, frustriran zbog visokog poreza u njegovoj rodnoj Francuskoj, počeo je da traži nove opcije. Prvo je otišao u Belgiju, a potom je došao u Rusiju, gde je 2013. godine dobio ruski pasoš. Od predsednika Čečenije Ramzana Kadirova dobio je stan u Groznom. Depardje je kasnije priznao da obožava svoj ruski pasoš i da se u dubini duše „oseća kao pravi Rus“.
Roj Džons u ruskim predgrađima
Čuveni bokser Roj Džons Mlađi dobio je ruski pasoš oktobra 2015. Bivši svetski šampion u teškoj kategoriji proslavio se u Sjedinjenim Državama, gde je proveo veći deo svoje profesionalne karijere. Rekao je da je toliko želeo da dođe u Rusiju da je odlučio da promeni državljanstvo i „stvori most“ između svoje bivše i sadašnje zemlje. Džons Mlađi naročito voli Krim koji ga, kako navodi, podseća na dom. Bokser ima ambiciozne planove — namerava da se nastani u predgrađu i da kupi „daču“, seosku kuću na Krimu. Takođe želi da nauči ruski jezik i otvori boksersku akademiju.
Pionir kulturne imigracije
Jedan od pionira među imigrantima iz sfere kulture je italijanski dirigent i pijanista Fabio Mastranđelo, koji je debitovao u Teatru Mihalovski u Sankt Peterburgu 2002. godine. Devet godina nakon debija, Mastranđelo je dobio rusko državljanstvo. Radio je u Jekaterinburgu, gde je bio glavni dirigent u lokalnom operskom teatru. Njegova supruga je iz Novosibirska, flautistkinja Olesija Tertičnaja. Trenutno vodi koncertnu dvoranu u Sankt Peterburgu, nekoliko godišnjih muzičkih festivala i jedinstveni projekat „Klasika nad Volgom“ u kojem učestvuju solisti Boljšog teatra i Opere Helikon.
Dirigent iz Atine
Teodor Kurencis rođen je u Atini. Studirao je na Državnom konzervatorijumu u Sankt Peterburgu i sarađivao sa više teatara i ruskih muzičara. Bio je glavni dirigent Novosibirske opere i baletskog teatra, gde je osnovao „Muzika eterna ansambl“ i hor pevača iz Novosibirska. Kurencis je 2011. godine postao jedan od lidera „kulturne revolucije“ u Permu, gde je rukovodio lokalnim operskim i baletskim teatrom i nakon tri godine postao državljanin Rusije. Kurencis je muzički direktor Opere i baleta iz Perma od februara 2011. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
Potres jačine 5,5 stepeni na Rihterovoj skali danas je pogodio provinciju Beludžistan u Pakistanu, saopštio je nemački Istraživački centar za geonauke (GFZ).
1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.
Posle strogo kontrolisanih izbora u Rusiji, Putin će nastaviti sopstveni put sukoba u inostranstvu i represija na domaćem terenu, smatra BBC urednik Stiv Rozzenberg.
Komentari 27
Pogledaj komentare