"Kaćuše": Staljinove "orgulje" oduvale Nemce

Čuvene „kaćuše” prvi put dejstvovale po nemačkim trupama 14. jula 1941. godine. Prva jedinica formirana na Vidovdan 1941. godine. Moćni raketni lanser ime je dobio po lirskoj ruskoj narodnoj pesmi

Život

Izvor: Novosti / Dragan Vujièiæ

Nedelja, 17.07.2016.

18:11

Foto: Thinkstock

Kada su 14. jula 1941. kod Smolenska poleteli prvi plotuni sa najnovijeg ruskog artiljerijskog sistema "kaćuša" i začas veliku nemačku pobedu - zauzimanje železničkog čvorišta Orša - pretvorile u pakao za pobednike, nemački general Gudernijan je shvatio da će rat sa Rusijom ići teže nego što je izgledalo u prve tri nedelje kampanje.

Crvena armija je sredinom jula kod Smolenska doživela katastrofu. Nemci su zarobili ogromnu količinu ruske vojne tehnike i pakovali su je na vozove u Orši kako bi Hitleru dokazali pobedu na centralnom frontu. Baterija od sedam lansera pod komandom kapetana Ivana Fljorova tog dana je tačno u 15.15 minuta otvorila vatru i sa 100 projektila sravnila je i vozove koji su se spremali za Nemačku i Gudernijanove tenkove koji su obezbeđivali transport. To je bilo prvi put da dejstvuje "kaćuša".

Slavni raketni sistem Rusi su razvijali po ideji inžinjera Nikolaja Ivanoviča Tihomirova još od 1919. Prva raketa je lansirana 1925. a od 1935. rađa se sistem prvobitno nazvan "eresa". Lansirne šine od 1938. počinju da se ugrađuju i na avione. Formiranje male jedinice naoružane "kaćušama" naredio je Staljin na Vidovdan 1941. Ljudstvo prvog komandata Fljorova činili su pripadnici NKVD i talentovani mladi artiljerci iz akademije "Feliks Đeržinski".

U vreme nemačkog napada na SSSR u Moskvi se nalazilo sedam pogona za proizvdnju "kaćuša" i 3.000 projektila 130 mm i 300 mm. Danom napada Nemaca počela je serijska proizvodnja moćnog oruđa.

Već krajem 1941. dvesta fabrika u Rusiji je pravilo ove sisteme. Do 1. jula 1945. proizedeno je 12.197 "orgulja". Kako su one pristizale na front tako se i menjala vojnička situacija. "Kaćuša" je "pevala" i 1944. prilikom oslobađanja Beograda, pre toga Poarevca...

izvor: novosti

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

110 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: