Kristofer, jedini amiš u Srbiji, živi u Niškoj Banji

U Niškoj Banji, koja je u svojoj više vekova dugoj istoriji ugostila brojne rimske i turske vladare, srpske kraljeve i industrijalce, već godinu i po dana živi jedini amiš u Srbiji, Kristofer Petrović (34), koji je došao iz američke države Virdžinije.

Život

Izvor: Beta

Sreda, 04.11.2015.

12:15

Default images
Foto: Beta/SASA DJORDJEVIC/DR

Petrovića je u Nišku Banju dovelo srpsko poreklo i porodično stablo u kojem je zapisano da je jedan od njegovih predaka, Denča Petrović, rođen u Donjoj Studeni, koja je od Niške Banje udaljena svega par kilometara.

Nekoliko kratkih poseta mestu iz kojeg je 1912. godine njegov deda krenuo u svet bilo je dovoljno da donese odluku da se preseli iz Amerike u Srbiju.

Kako je porodična kuća Petrovića u Studeni potpuno urušena, Kristofer je stan pronašao u Niškoj Banji.

Iz ovog mesta pokušava da dobije srpsko državljanstvo i da imanje, čiji je jedini zakonski naslednik, uknjiži na svoje ime.

"Imam 25 parcela na različitim mestima u Studeni, pored Niške Banje i Niša. Nekoliko parcela je pogodno za gajenje voća i povrća, a na drugima je šuma", rekao je agenciji Beta Kristofer Petrović, koji je sada jedini amiš u Srbiji, a verovatno i na čitavom Balkanu.

Njegova želja je da što pre počne da obrađuje zemlju koju je nasledio, da obnovi porodičnu kuću u Studeni i da u njenoj blizini izgradi stolarsku radionicu u kojoj bi mašine pokretala voda sa obližnjeg potoka.

Nažalost, procedura dobijanja državljanstva i prenosa nasledstva ide veoma sporo i Kristofer ne može ni da nasluti kada će biti završena.

"Godinu dana sam odlazio u policijsku stanicu da bi mi dali prijavni formular za državljanstvo, a na kraju sam ga pronašao na sajtu američke ambasade. Tek kad sam ga odneo u policiju, službenica mi je rekla da i oni imaju taj formular", kazao je Kristofer Petrović.

Dok čeka na odgovor srpskih državnih organa, on vredno radi - vodi poslovne knjige za jednu američku firmu, piše tekstove za biznis žurnal koji je namenjen uglavnom amiškim zajednicama i za magazin koji se bavi putovanjima, pošto je do sada obišao 65 zemalja.

Dva puta godišnje piše istraživačke radove za istorijski magazin jer je diplomirao teologiju i istoriju.

Na pitanje da li je rođen u porodici amiša, Kristofer je oprečno odgovorio i objasnio da je postao amiš kada je imao 23 godine.

"Kršten sam u baptističkoj crkvi, ali mi je zasmetao snažan nacionalizam koji sam 2001. godine primetio u njoj. Smatram i da su moralni standardi i disciplina popustili kod hrišćana u Americi i zato sam otišao amišima. Prihvatio sam sa uživanjem njihovo učenje i način života", kazao je Kristofer Petrović.

Amiši su miroljubiva, konzervativna hrišćansku grupa koja ne koristi dostignuća moderne tehnologije poput električne energije i automobila. Procenjuje se da u SAD živi oko 300.000 amiša, ali je samo 100 konvertita, odnosno ljudi iz drugih religija koje su amiši prihvatili kao svoje, a Kristofer je jedan od njih.

Kristofer kaže da svojim izgledom i načinom života amiši izazivaju pažnju drugih ljudi u Americi, tako da razume i čuđenje ovdašnjih ljudi.

"Ljudi odavde se uglavnom ponašaju prema meni kao da sam sa druge planete, a deca naročito. Ona umeju da budu i surova, da se smeju i upiru prstom. To je zbog toga što nemaju često priliku da sreću strance. U Vojvodini je drugačije, jer tamo ima puno ljudi različitih nacionalnosti", dodao je Kristofer Petrović.

Iako je dosta toga pročitao o Srbiji pre nego što se ovde preselio, Kristofer kaže da ga je ipak dosta toga iznenadilo.

"Iznenađen sam tradicijom, običajima i životom ljudi uopšte. Čudno mi je to što više porodica živi u jednoj kući, što mnogo ljudi ne radi, i što mnogi od njih i ne pokušavaju da pronađu posao. Neverovatno mi je takođe da neko može da poseče šumu, a da ne posadi novu", podvlači Kristofer.

Prema njegovim rečima, u Srbiji je dobro to što se oseća bezbedno i što je hrana odlična.

Zbog nepoznavanja srpskog jezika, Kristofer za sada malo može da komunicira sa rođacima, ali već je stekao neke prijatelje u Nišu, kao i u Leskovcu i Novom Sadu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

66 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: