Zašto su ljudi i neandertalci toliko različiti?

Kako stvorenja tako različitih tela i umova kao što je savremeni čovek i njegov drevni predak neandertalac mogu deliti 99,84 identičnih gena?

Život

Izvor: Reuters

Nedelja, 20.04.2014.

13:59

Default images

Četiri godine nakon što su naučnici otkrili da se genomi ovih vrsta razlikuju u samo deliću jednog procenta, genetičari kažu da sada imaju i objašnjenje za ovu pojavu: ćelijski ekvivalent dugmetu za uključivanje i gašenje DNK.

Stotine gena su kod neandertalaca bile "isključene", dok su identični geni kod savremenih ljudi "uključeni", zaključio je međunarodni tim naučnika u radu objavljenom u online izdanju magazina Science.

Oni su takođe otkrili da su isto tako mnogi geni kod neandertalaca bili uključeni, dok su kod savremenih ljudi isključeni.

Među tim stotinama gena, od onih koji kontrolišu oblik udova i funkcije mozga najviše zavise razlike između čoveka i njegovog pretka.

Otkriće ističe značaj takozvanog ljudskog epigenoma, koji treba razlikovati od genoma.

Genom je sekvenca od tri milijarde molekula koje čine DNK svake osobe, dok epigenom predstavlja koji delovi DNK su uključeni ili isključeni čak i kad molekularna sekvenca ostaje nepromenjena.

Poslednjih nekoliko godina istraživanja na epigonomima rasvetlila su kako "zatajenje" određenih gena vodi kanceru, na primer, a kako identični blizanci sa identičnim sekvencama DNK mogu biti sasvim različiti.

Stručnjaci za epigenom ove moćne efekte često zovu "drugim genetskim kodom".

Geni za snažnije udove

Beta / AP Photo/Heinz Ducklau
U novoj studiji, genetičari predvođeni Liramom Karmelom sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu počeli su sa ispitivanjem DNK kostiju udova: žive osobe, neandertalca i denisovanca, istrebljenog humanoida koji je živeo na području Evroazije tokom Kamenog doba i čiji su ostaci otkriveni u pećini u Sibiru tek 2010.

Genetičar Dejvid Gokman i ostali članovi tima zatim su ispitali šeme uključivanja i isključivanja DNK identifikujući oko 2.200 regija koje su aktivirane kod današnjih ljudi, a neaktivne kod jedne ili obe istrebljene vrste i obrnuto.

Kada su geni deaktivirani, oni ne utiču na pojavu neke osobine, kao što to čine aktivirani geni.

Glavni za epigenetske razlike – skup od pet gena nazvan HOXD, koji utiče na oblik i veličinu udova – bio je isključen kod obe drevne vrste.

Nazivajući ovaj rad "pionirskim" i "izuzetnim otkrićem", paleoantropolog Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu rekao je da otkriće HOXD gena "može pomoći da se objasne kako su drevni ljudi imali snažnija tela i bili bolje prilagođeni teškim uslovima života Kamenog doba".

Epigenom u velikoj meri može da zavisi od ishrane pojedinca, njegovog okruženja i drugih faktora, pa je zato nemoguće saznati da li su ove šeme pronađene u genima neandertalaca tipične za celu vrstu, ili su pojedinačan slučaj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

62 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: