Rekordno topljenje leda na Arktiku

Severni pol (Arktik) je ove godine izgubio najviše leda od kada su počela satelitska merenja 1979, objavila je Nasa. Naučnici kažu da je to deo drastičnih promena.

Život

Izvor: B92

Utorak, 28.08.2012.

10:15

Default images

Nivo morskog leda obično dostigne najnižu tačku u septembru, tako da će se topljenje najverovatnije nastaviti.

Nasa kaže da je prema poslednjim merenjima led pokrivao površinu od 4,1 miliona kvadratnih kilometara, dok je prethodni neslavni rekord iznosio 4,17 miliona (18. septembra 2007).

Tokom poslednjih 30 godina sateliti su zabeležili pad od 13% po deceniji u vreme letnjeg minimuma.

I debljina leda se smanjuje, tako da je ukupna količina ledenog topljenja još veća.
Džoi Komiso, naučnik iz Nase, kaže da je ovogodišnje povlačenje leda izazvano prethodnim toplim godinama. „Za razliku od 2007. ove godine nije bilo neobično visokih temperatura na Arktiku. Ali led je zgubio debljinu i leti postaje veoma ‘ranjiv’ zbog toga”.

Svi pokzatelji govore da se ledeni pokrivač Severnog ledenog okeana drastično menja. Količina leda sada predstavlja samo 30% od one iz osamdesetih.

„Ja sam bio jedan od onih naučnika koji su pre nekoliko godina predvideli da će do 2015-16. Severni pol ostati bez leda i zbog toga sam ismevan”, kazao je prof. Piter Vadhams sa Univerziteta u Kembridžu za BBC. Njegovo predviđanje se, nažalost, obistinjuje.

„Ledeni pokrivač čeka svoju neizbežnu smrt, a topljenje je sve brže i brže. Posledice su ozbiljne: otvorena voda smanjuje prosečan albedo (meru refleksivnosti) planete, čime se globalno zagrevanje ubrzava. Takođe, ovolika količina vode će otopiti permafrost sa okeanskog dna i otpustiti ogromne količine otrovnog gasa metana u atmosferu.

Podeljena su mišljena o datumu konačnog nestanka letnjeg okeanskog leda, ali najnovije vesti pružaju čvrste argumente pesimistički nastrojenim naučnicima.
To će dovesti do nestanka životijskog sveta na Severnom polu, a toplija mora će ubrzati i topljenje leda ne Grenlandu, što će izazvati porast nivoa mora i promenu saliniteta. To će, opet, izmeniti morske struje koje utiču na našu klimu.

Ima i onih koji profitiraju od ovih promena: brodovi štede vreme jer plove dosad neprolaznim putevima severno od Rusije, a naftne i gasne kompanije se utrkuju koja će više eksploatisati Arktik - iako ih „zeleni” kritikuju na sve strane.

Foto: NASA Goddard Photo and Video

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: