Gugl odao počast Milutinu Milankoviću

Najveći svetski pretraživač Gugl danas je obeležio rođendan Milutina Mlankovića, poznatog srpskog klimatologa, geofizičara i astronoma. Gugl je tom prilikom objavio logo koji asocira na klimatološku teoriju Milankovićevi ciklusi. Logo možete pogledati na stranici google.rs.

Život

Izvor: B92

Petak, 28.05.2010.

16:10

Default images

Milutin Milanković (1879 - 1958) bio je osnivač katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu i svetski uvažavan naučnik, poznat po teoriji ledenih doba, koja povezuje varijacije zemljine orbite i dugoročne klimatske promene. Ova teorija je poznata pod imenom Milankovićevi ciklusi.

Veliki naučnik rođen je 28. maja 1879. godine, u Dalju, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj (sada Hrvatska), kao šesto koleno porodice Milanković, koja se u poznatoj seobi pod vodstvom Arsenija Čarnojevića, doselila sa Kosova.

Na Tehnološkom institutu u Beču 1902. godine diplomirao je građevinu, a 1904. stekao doktorat kao prvi Srbin - doktor tehničkih nauka.

Kao građevinski inžinjer imao je šest zvanično priznatih patenata, tridesetak sračunatih i izvedenih objekata, a na 25 objekata u Jugoslaviji, Austriji, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji su primenjena njegova građevinska rešenja.
Za vreme veoma kratke inžinjerske prakse u građevinarstvu projektovao je, ili je učestvovao u projektu, deset hidrocentrala. Tom strukom bavio se u Beču, do jeseni 1909 , kada mu je ponuđena katedra primenjene matematike na Beogradskom univerzitetu (racionalna mehanika, mehanika nebeskih tela, teorijska fizika).

Nošen dubokim patriotizmom, Milanković te godine napušta udoban život, uspešan i finansijski veoma unosan posao građevinskog inžinjera u Beču i dolazi u Beograd. To je značilo prekretnicu u njegovom radu jer je odlučio da se skoncentriše na fundamentalna istraživanja.

Već 1912. njegova interesovanja su se usmerila ka proučavanju solarne klime i planetarnim temperaturama.

Na osnovu svojih naučnih istaživanja, u koja je uneo veliki matematički talenat i poznavanje zakona fizike i astronomije, razvio je astronomsku teoriju klimatskih promena na Zemlji kojom je razjasnio tajnu nastanka ledenih doba na našoj planeti.

U svojoj 63. godini, sublimirao je svoj celokupni rad na matematičkoj teoriji klime i 1941. godine napisao kapitalno delo "Kanon osunčavanja zemlje".

Iako je ostao veran svojoj zemlji pokazavši da se i u Beogradu mogu stvarati velika naučna dostignuća, njegov doprinos nauci više su umeli da prepoznaju i cene u svetu, nego kod kuće. Tako su njegovo ime poneli krateri na Mesecu i Marsu, kao i jedno nebesko telo.

Nagrada Evropskog geofizičkog društva za dostignuća u oblasti klimatologije i meteorologije, koja se dodeljuje od 1993. godine, takođe nosi Milankovićevo ime, a NASA ga je svrstala u petnaest najznačajnih naučnika sveta.

Umro je 12. decembra 1958. godine i sahranjen je u Dalju.

Izvor: Blic.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: