Pušenje i geni

Tri potpuno nezavisna tima istraživača, koristeći tri različite populacije ispitanika, pronašla su gene koji bi mogli da objasne zašto neki pušači obole od raka pluća dok drugi ne obole. Studije ukazuju i na to zašto neki nepušači obole od ove opake bolesti.

Život

Izvor: B92

Četvrtak, 15.05.2008.

12:00

Default images

Lekari se slažu da je pušenje bez sumnje povezano sa nastankom raka pluća, ali statistike isto tako pokazuju da samo 15 odsto pušača na kraju oboli od ove bolesti. Neki ljudi su očigledno više skloni ovoj bolesti od drugih, što ukazuje na genetsku pozadinu.

Zato su tri grupe istraživača, po jedna iz SAD, Francuske i Islanda, analizirale genetski materijal hiljade pušača od kojih su neki imali rak pluća, a drugi nisu, te su korišćeni kao kontrolna grupa s ciljem da se izoluju geni prisutni u samo jednoj od grupa.

Istraživanja su otkrila tri genetske varijante koje, ukoliko su nasleđene, povećavaju rizik osobe od razvijanja karcinoma pluća od 30 do 80 odsto, u poređenju sa onima koji nemaju te gene.

Oni koji su nasledili te genetske varijacije od jednog roditelja imali su 30 odsto veći rizik da dobiju rak pluća. Za one koji su ih nasledili od oba roditelja, taj rizik povećan je na 80 odsto.

Jedan od naučnika koji je radio na istraživanju, Kari Stefanson, zaključio je takođe da su oni koji su imali tu gensku varijaciju mnogo teže mogli da prestanu da puše.

Doktor Mark Lathrop, autor jedne od studija, kaže da se čini kako daleko više gena igra ulogu u nastanku ove bolesti i da ih samo treba otkriti: "Zato moramo da povećamo broj ispitanika u našim studijama. Jedino tako imamo šansu da otkrijemo dodatne gene koji igraju ulogu u predispoziciji za nastanak raka pluća".
Upravo je ova genetska raznolikost prepreka za korišćenje genetskog testiranja u dijagnostičkim analizama kojima bi se utvrdilo koje su osobe izložene većem riziku od obolevanja od raka pluća. Izolovane genetske varijante mogu ipak dovesti do otkrića novih terapeutika ili načina sprečavanja bolesti.

Specijalista za rak pluća u medicinskom centru Univerziteta Kolumbija Karls Pauel kaže da je ova studija veoma važna jer će stručnjaci biti u stanju da shvate te genske razlike i u budućnosti uspešnije spreče one koji počinju da puše, a pomognu onima koji su rešili da prestanu.

Analize pokazuju da će polovina pušača u svetu, oko 650 miliona ljudi, umreti od bolesti izazvanih pušenjem. Istovremeno samo u zemljama Evropske unije više od 19.000 nepušača godišnje umre od posledica pasivnog pušenja.

U Srbiji, više od polovine školske dece (54,7 odsto) od 13 do 15 godina već su probali cigarete, a jedan od pet učenika redovno puši. Približno jedna trećina dece zapali prvu cigaretu pre nego što napuni 10 godina.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: