Masovno izumiranje – koji smo po redu?

Sa strmoglavom brzinom nestanka sve više vrsta životinjskog sveta, naučnici upozoravaju da je Zemlja na samom pragu masovnog istrebljenja nalik onima koja su se desila samo 5 puta u poslednjih 540 miliona godina. Svaka od ovih 5 faza je pokosila 3 četvrtine (ili više) životinjskih vrsta.

Život

Izvor: B92

Petak, 08.04.2011.

18:13

Default images

U rezultatima istraživanja objavljenim u „Nature-u“, naučnici procenjuju kako sisari i ostale vrste stoje danas nasuprot mogućeg nestanka u poređenju sa proteklih 540 miliona godina.

„Ako samo pogledate kritično ugrožene sisare, oni čiji je rizik od nestanka najmanje 50 odsto da budu istrebljene u svoje naredne tri generacije, a pretpostavlja se da će izumreti za 1.000 godina, to nam jasno govori da se svet kreće u domenu masovnog izumiranja“, kaže Antoni Barnoski, integrativni biolog na Univrzitetu Kalifornije na Berkliju, autor teksta.

Barnoski je još i kustos Muzeja paleontologije i paleontolog u Muzeju zoologije kičmenjaka.

„Savremeno globalno iščezavanje je u velikoj meri nerešiva opasnost od klimatskih promena i ljudskih delatnosti“, rekao je H. Ričard Lejn, programski direktor u Nacionalnoj fondaciji za nauku (NSF) na odeljenju za zemaljske nauke, koja je finansirala istraživanje.

„Uporno se nastavlja, i kako se pokazalo, opasnost vodi u do sada neviđene i nepovratne posledice po okolinu i čovečanstvo“, kaže Lejn.

Ako trenutno ugrožene vrste – one koje su zvanično kritične, ugrožene ili ranjive, zaista nestanu, predviđa se da će se dogoditi još 6 masovnih ekstinkcija unarednih 3 do 22 veka.

Još uvek nije kasno, kako kažu naučnici, da se sačuvaju ugroženi sisari i druge slične vrste i da se taj proces zaustavi u blizini kritične tačke u vremenu.

To zahteva da se iznađu rešenja za brojne pretnje, uključujući i fragmentaciju staništa, invazivne vrste, bolesti i globalno zagrevanje. „Do sada, samo je 1 do 2 odsto svih vrsta nestalo, pa se čini da još uvek možemo da se spasemo. Imamo još dosta toga da sačuvamo.“ Koautor Čarls Maršal, takođe integralni biolog na Berkliju i direktor univerzitetskog Muzeja paleontologije, naglašava da to što je mali broj vrsta koje su nestale ne znači da nismo u opasnosti.

„Samo zbog toga što broj mali u poređenju sa najvećim masovnim nestancima koje smo preživeli u pola milijarde godina ne znači da je taj broj beznačajan“, rekao je. „Sadašnja opasnost je možda i mnogo veća nego u prošlosti.“

Istraživanje potiče sa seminara koji je Barnoski organizovao da bi privukao biologe i paleontologe na jedno mesto, u pokušaju da uporedi ekstinckije sa onim koje smo uočili prema fosilima. Za njega, to je kao poređenje jabuka i pomorandži jer fosili datiraju od pre 3.5 milijardi godina a istorijski podaci postoje od pre nekoliko hiljada samo.

Svi podaci iz fosila mogu biti i pogrešni, što dodatno čini istraživanje nemogućim, a i smanjuje verovatnoću da se izbroje sve vrste koje su evoluirale i kasnije nestale. Naučnici veruju da te vrste čine možda 99 odsto svih vrsta koje su ikada postojale.

Takođe, postoje i drugi problemi u brojanju modernog izumiranja. „Ako pronađemo dokaze o masovnom izumiranju, ne možemo ni sa sigurnošću reći da li je to samo bio loš vikend za vrstu ili se izumiranje dešavalo kroz 10.000 godina“, kaže Maršal.

„Ali ipak, bez podataka o fosilima ne bismo imali na osnovu čega da merimo uticaje koje sada primamo. Umesto da računamo smrtnost, procenjujemo kolike su prihvatljive stope masovnog izumiranja iz podataka iz fozila, i to poredimo sa onim što imamo sada.“

Tim Barnovskog je izabrao sisare kao polaznu tačku jer su veoma detaljno proučavani i veoma dobro predstavljeni u fosilnim podacima od pre 65 miliona godina.

Bilozi procenjuju da je u proteklih 500 godina najmanje 80 sisara izumrlo od početnih poznatih 5.570 vrsta.

Izračunali su da je prosečna stopa izumiranja sisara manja od dve izumrle vrste na svakih milion godina, a to je mnogo manje nego sadašnja stopa.

Nakon proučavanja liste ugroženih sisara, Internacionalna unija za konzervaciju prirode je zaključila da su sisari sada na visokom mestu po riziku od izumiranja. Da li će to biti za nekoliko stotina godina ili hiljada – Zemlja će definitivno biti dom masovne ekstinkcije.

Barnoski smatra da se pod hitno moraju sprovesti dodatna istraživanja kako bi se potvrdili ovi rezultati, kao i da mora da se pokrene akcija očuvanja tih ugroženih vrsta.

Sa svim ugroženim, kritično ugroženim i osetljivim vrstama Zemlja će sačuvati odličan biodiverzitet. „Ako većina njih nestane, pa čak i ako njihov nestanak traje 10.000 godina, šesto masovno izumiranje je na pomolu.“

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: