Priprema za svemir: Odbrojavanje je počelo

Nemački astronaut Aleksander Gerst 28. maja kreće na Međunarodnu svemirsku stanicu. Deutsche Welle ga je pratio poslednjih sedmica pre nego što će se uputiti na 40. misiju nazvanu „The Blue Dot“.

Izvor: Hana Fuks / Anðelko Šubiæ

Petak, 18.04.2014.

08:45

Default images

Aleksander Gerst je potpuno miran, opušten i naspavan. Već traje vrhunac priprema za misiju na Međunarodnoj svemirskoj stanici za koju se (i on) već priprema četiri godine u Hjustonu u Johnson Space centru koji vodi NASA. Iz Hjustona se javio sa konferencije za novinare, naravno preko video linka za novinare okupljene u nemačkom Institutu za svemirska i aeronautička istraživanja u Kelnu.

Zato je i čudno što je Gerst, uprkos teškim vežbama, tako svež u doba kad je u Hjustonu cik zore. Mnogo toga treba trenirati, ali je najveći izazov bestežinsko stanje, prenosi Gerst. Njegove kolege koje su već bili u svemiru su mu objasnile da telo i mozak moraju da se priviknu da „ništa nije normalno“. Treba dobro paziti da vam ne pobegne zalogaj koji želite da stavite u usta, ne možete tek tako negde staviti alat kojim se služite, a i noge treba da se naviknu na sasvim druge zadatke. Obično je za prilagođavanje potrebno bar nedelju dana.

A onda su tu i intelektualni zadaci jer su i smisao puta naučna istraživanja. Planirana su 162 eksperimenta, a Gerst će istraživati osteoporozu, razvoj novih legura nastalih bez sile teže i uštede u potrošnji goriva. Neke od eksperimenata će on tek započeti pa će tek sledeći tim svemirske stanice moći da vidi rezultate.

Gerst se najviše raduje pogledu na Zemlju: „Videti je kao kuglu, čitave kontinente, bez državnih granica kao što je u knjigama i atlasima.“ Na misiju se sprema s jednim Rusom i jednim Amerikancem, i u tome ne vidi problem – bez obzira na trenutnu političku situaciju. „Međunarodna stanica je oduvek bila međunarodni projekt“, a podseća i da je istraživanje svemira i u Hladnom ratu obeležila saradnja Apolo-Sojuz.

Za privatni život nema puno mesta, jer i njegova sobica nije veća od telefonske govornice. Ipak, poneće sa sobom fotografije prijatelja. To će za njega biti „sidro prema Zemlji i da ne zaboravim, odakle dolazim“.

20. mart

Opet jedna konferencija za novinare putem interneta, ovog puta je okupljena čitava „Ekspedicija 40“, dakle 40. misija koja kreće na MSS. Osim Gersta su u Hjustonu i Amerikanac Gregori Vizmen i Rus Maksim Surajev. Međunarodne ekipe su pravilo, jer na MSS učestvuje pola sveta. Osim američke NASA, Evropske svemirske agencije i Rusije aktivni su i Kanađani i Japanci. Posebnim sporazumom je prisutan i Brazil, zanimanje pokazuju i Indijci i Južnokorejanci. Ali Amerikanci ne žele da i Kina učestvuje u ovom projektu i zato ta zemlja razvija sopstveni svemirski program.

Čuje se pitanje, odakle naziv misije The Blue Dot, Plava tačka. I simbol misije podseća na fotografiju naše planete koja je učinjena sa svemirske sonde Vojadžer 1990. i to sa udaljenosti od 6,4 milijardi kilometara. Odatle je naša planeta tek plava tačka u beskonačnom svemiru ali je i američki astronom Karl Sejgan o tome napisao knjigu u kojoj razmišlja, koliko tek mala plavkasta tačka znači svima nama i koliko je na nama i odgovornost da je održimo.

25. i 26. mart

Svi astronauti misije Plava tačka zajednički prate start prethodne 39. misije. Ukratko, oni su sledeći na redu. Aleksandar Skvorcov, Stiv Svenson i Oleg Artemijev kreću iz Bajkonura u Kazahstanu u ruskoj raketi Sojuz TMA-12M.

Počelo je sve dobro, a put do MSS traje šest sati. Za to vreme obilaze zemaljsku kuglu četiri puta. Ali kad su stigli, ima problema. Rusi javljaju o problemima u računaru tako da je prekinut postupak pristajanja modula s astronautima na svemirsku stanicu. Umesto toga, moraju još jednom oko čitave planete. To nije preveliki problem jer u modulu ima dovoljno kiseonika, hrane i vode.

7. april

Sad već postaje veoma ozbiljno. Vežbe u Hjustonu su završene i Gerst je opet u Nemačkoj, u Kelnu. Tu se dogovaraju poslednji detalji naučnih istraživanja koja sprovode nemački instituti.

Ali nije sve samo u istraživanju. Gerst opet mora na konferenciju za novinare i to sa državnom sekretarkom u Ministarstvu za privredu i energetiku. Jer, istraživanje svemira je još uvek jako skup projekat koji se ne može zamisliti bez podrške politike i države.

14. april

Verovatno se poslednji put sastajemo s Aleksanderom Gerstom pre nego što se on vrati iz svemira, piše Deutsche Welle. Jer sada je ostalo još samo nešto više od šest sedmica pred njegovo lansiranje i počinju rigorozne mere karantina.

Na MSS su astronauti zajedno na izuzetno skučenom prostoru. Povrh toga, u bestežinskom stanju je zbunjen i naš imuni sistem pa tako i malena prehlada ili kašalj mogu biti golemi problem. Zato počinje obuhvatno lekarsko promatranje, a desetak dana pre lansiranja će i Gerst morati da živi samo iza plastike. Ali i u tom razdoblju će nastaviti komunikaciju preko Tvitera.

Ovom astronautu još uvek ništa nije teško i jedva čeka trenutak kad će sesti u raketu i krenuti na putovanje svog života.

Izvor: DW.de

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: