Da li je "gospođica" pogrdna titula?

Reč „madmoazel” se više ne koristi u dokumentima, ali žene bi više volele da se smanji razlika u platama u odnosu na muškarce.

Izvor: Katarina Ðorðeviæ

Sreda, 02.05.2012.

11:33

Default images

Pravo građanstva oduzela im je francuska vlada koja je nedavno donela odluku da ženski bračni status nije bitan i da se reč „madmoazel” izbaci iz upotrebe u zvaničnim dokumentima – na poreskim prijavama, glasačkim listićima i brojnim drugim dokumentima.

Iako su francuske feministkinje oduševljeno pozdravile ovu odluku, Mišel Fitusi, urednica u francuskom magazinu „El” kaže: „Za mene to nema nikakav značaj!

Naprotiv, kada me neko nazove gospođicom, meni to predstavlja veliko zadovoljstvo, jer imam više od 40 godina. Međutim, bila bih neuporedivo srećnija kada razlika u platama između žena i muškaraca ne bi iznosila 27 odsto, kada porodiljsko odsustvo ne bi trajalo svega dva meseca i kada bi u francuskom parlamentu sedelo više od 18,5 odsto žena koje bi seborile da poboljšaju život prosečne i zaposlene žene.”

Sa njenim mišljenjem delimično se slaže i Frank Benei, šef sekcije za komunikaciju i dokumentaciju u Nacionalnom informacionom centru za prava žena i porodicu koji ističe da su Francuskinje osvojile ravnopravnost u brojnim sferama života, ali dodaje da ta ravnopravnost ima svoju cenu...

"Pre godinu dana sprovedena je penziona reforma zahvaljujući kojoj i žene odlaze u penziju sa 67 godina, odnosno u isto vreme kada i muškarci. A kada odu u zasluženu penziju dobijaju 20 odsto manje novca od svojih muških vršnjaka, jer su tokom radnog veka mnoge žene radile skraćeno radno vreme, nisu imale stalne poslove i prekidale su radni staž jer su rađale decu. Sve to u statističkom prevodu znači da prosečna muška penzija u Francuskoj iznosi između 1.400 i 1.500 evra a ženska – 800. Broj siromašnih žena starijih od 70 godina duplo je veći od siromašnih muškaraca", upozorava Benei.

Iako su francuski zakonodavci omogućili muškarcima da koriste roditeljsko odsustvo, procenat očeva koji koriste ovu zakonsku mogućnost veoma je mali – svega dva odsto očeva ima svest o tome da je roditeljstvo zajednički posao.

"Roditeljsko odsustvo podrazumeva da otac ili majka uživaju u radostima odrastanja do detetove treće godine, a ovu vrstu uživanja država mesečno plaća između 300 i 500 evra. S obzirom na to da poslodavac ne plaća roditeljsko odsustvo, penzija žena koje su odlučile da najvažnije godine detinjstva provedu uz svoje dete za petinu je manja od žena koje su se na posao vratile dva meseca nakon porođaja.

Podaci govore da svaka treća žena odlazi na roditeljsko odsustvo i vraća se na posao kada dete oduva tri svećice na torti. Iako zakonodavac izričito zabranjuje poslodavcima da žene „kažnjavaju” premeštanjem na drugo radno mesto kada se vrate na posao, u praksi se veoma često dešava da se ženi promeni radno mesto nakon tri godine", naglašava Frank Benei.

Statistički reprezentativan podatak glasi da je čak 84,2 odsto žena u Francuskoj zaposleno, ali iza kulisa ove rodno ravnopravne statistike stoji podatak da su pripadnice lepšeg pola uglavnom zaposlene u profesijama koje su manje plaćene. Razlika u platama između žena i muškaraca iznosi i do 20 odsto jer svaka treća žena ne radi puno, već skraćeno radno vreme.

"U Francuskoj postoji 86 profesionalnih sektora, a žene su zaposlene samo u 12 i svi ti sektori su manje plaćeni – one su uglavnom zaposlene u zdravstvenom, obrazovnom i uslužnom sektoru, kao i u sektorima usluge, trgovine i ugostiteljstva.

Iako je Zakon o paritetu, koji je donet u junu 2005. godine, doprineo većoj zastupljenosti žena u nacionalnim i lokalnim izvršnim savetima, samo 18,5 odsto žena sedi u francuskom parlamentu.

Prema zakonu, političke partije dužne su da plaćaju „penale” ako ne stave ženu na listu, ali čelnici brojnih partija radije plaćaju kaznu za nepoštovanje rodne ravnopravnosti. Gradonačelnica ima 13,8 odsto, a one vode samo šest od 38 opština sa više od 100.000 stanovnika", kaže Emanuel Latur, zamenik šefa sektora za položaj žena u francuskoj vladi koji se nalazi pri Ministarstvu za solidarnost i društvenu koheziju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: