Upale mišića su realnost svakog sportiste koji posle cele zime slabe ili nikakve fizičke aktivnosti pokuša da se naprasno vrati u formu za jedan dan. Zato za sve Vas koji ste dobili upalu mišića ili ćete je tek dobiti ili ste je možda preležali nekad u životu, evo prilike da vidite zašto je mlečna kiselina nešto što treba da ostane u jogurtu, a ne u mišićima, kako sprečiti njen nastanak i kako je najbrže odstraniti iz organizma kada nastane.
Piše: Voin Petrović
Tvrdnja da upala mišića nastaje kada se u mišićima nagomila izvesna „mlečna kiselina“ je nešto što se već smatra intelektualnom baštinom naroda i stvar je opšte kulture. Međutim, otkud mlečna kiselina tu i čemu zapravo služi, nešto je što se ljudi retko zapitaju. Ono što znamo je da mlečna kiselina nastaje kada se događa mlečnokiselinsko vrenje mleka, pod dejstvom raznih bakterija, što se koristi kao industrijski proces u proizvodnji prehrambenih namirnica kao što su sir ili jogurt. Odkud onda mlečna kiselina u ljudskim mišićima? Da bi se dobili odgovori na ovo pitanje, potrebno je najpre pogledati kako funkcioniše mišićna ćelija i kako se odvija njen energetski metabolizam.
Kako rade mišići?
Kontrakcija mišićne ćelije je biohemijski proces koji se u najkraćim crtama zasniva na delikatnoj regulaciji protoka jona kalcijuma, natrijuma i kalijuma kroz membranske strukture na ćeliji. Mehanizmi za regulaciju protoka jona kroz ćelijske membrane troše neverovatne količine energije, koja se dobija iz molekula adenozin trifosfata (ATP). ATP se može proizvesti na dva načina: u velikim količinama dugotrajnim procesom uz prisustvo kiseonika kao primaoca elektrona u mitohondrijama ili u manjim količinama izuzetno brzo i bez prisustva kiseonika kao primaoca elektrona u citoplazmi ćelije.
Ovaj drugi proces je manje efikasan i ostavlja neke neiskorišćene molekule koji bi dalje mogli da se upotrebe u svrhe dobijanja energije. U oba slučaja gorivo može biti neki šećer (najčešće glukoza), dok se masti mogu metabolisati samo kroz mitohondrije i uz prisustvo kiseonika. U normalnim uslovima ćelija bira ekonomičniji put kojim se dobija više molekula ATP-a uz utrošak kiseonika u mitohondrijama. Ovaj proces se naziva ćelijsko disanje.
Mišićne ćelije poseduju relativno malo mitohondrija i velike rezerve glukoze vezane u obliku polisaharida glikogena. U periodima normalne fizičke aktivnosti, glukoza se u procesu koji se zove glikoliza razlaže do piruvata (grožđane kiseline), a zatim se tako dobijen piruvat u mitohondrijama dalje oksiduje aerobno (u prisustvu kiseonika) do ugljendioksida i vode, oslobađajući velike količine energije u obliku ATP molekula.
U trenucima izuzetnog fizičkog napora ćelije moraju trošiti velike količine energije za kratko vreme, pa se za proizvodnju ATP-a bira brzi, anaerobni put (put bez kiseonika) za razlaganje šećera i proizvodnju ATP-a, koji podrazumeva samo glikolizu (do piruvata). Tu se proces zaustavlja jer je razlaganje piruvata u mitohondrijama spor proces.
Za potrebe problematike upale mišića zanima nas samo ovaj drugi slučaj, kada dolazi do izuzetnog napora i kada do mišića ne stižu dovoljne količine kiseonika, pa se događa samo glikoliza, bez oksidacije piruvata u mitohondrijama.
Do piruvata...
U najkraćim crtama, glikoliza se odvija u citoplazmi, tako što se molekul glukoze ili sličnog šećera sa 6 ugljenikovih (C) atoma cepa na dva dela (po 3 C atoma), oduzimaju im se atomi vodonika (H, po dva sa svakod dela, 4 ukupno) koji se prebacuju privremeno na koenzim NAD (koji onda postaje NADH2, ukupno dva takva). Uprošćeno hemičarski predstavljeno reakcija izgleda ovako:
Ovaj proces je brz i neisplativ jer svaki piruvat bi mogao, kada bi se oksidovao dalje, u mitohondrijama i uz prisustvo kiseonika, da da još po 15 molekula ATP-a. Međutim, mišićna ćelija nema vremena za to, pa mora da preživljava sa onime što ima. I za kratak šprint, ovo je sasvim dovoljno. Nećemo se zadihati dok trčimo za autobusom, već tek kad u njega uđemo. Nevolja nastaje kada ovaj neekonomični proces treba da se održava duže vreme, na duže staze.
Naravno, ćelija odmah počinje da odvodi nastali piruvat i NADH2 u svoje malobrojne mitohondrije, ali to ni izbliza nije dovoljno da se spreči njegovo nagomilavanje u citoplazmi mišićne ćelije. Glavni problem nastaje onda kada se sva količina NAD koenzima, kojeg inače ima vrlo malo u ćelijama, potroši tj. prevede u NADH2. Da priroda nije smislila kako da prevaziđe ovaj problem, proizvodnja energije u ćelijama mišića ovde bi stala.
...i od piruvata!
Došli smo do bitnog momenta kada je ćelija proizvela dramatnične količine piruvata koji ne može sav biti oksidovan dalje, bilo zbog manjka kiseonika, bilo zbog malog broja mitohondrija; sav NAD je preveden u NADH2, ćeliji hitno treba još energije koju će dobiti kroz glikolizu preostalih rezervi šećera, ali za glikolizu je potreban svež NAD! Dakle, deo NADH2 mora se vratiti u NAD da bi glikoliza ponovo krenula.
Ćelija ovde izvodi novi trik: prebacuje vodonikove atome sa NADH2 na piruvat i time ga pretvara u laktat (mlečnu kiselinu). Reakcija, skicirano, izgleda ovako:
Piruvat (grožđana kiselina) je C3H4O3, dok je laktat (mlečna kiselina) C3H6O3. Vidi se da mlečna kiselina ima dva H atoma više. Time je obezbeđen svež NAD i glikoliza se neometano nastavlja, uz proizvodnju male količine preko potrebne energije, a po cenu nagomilavanja mlečne kiseline u citoplazmi ćelije. Ovo nagomilavanje, kombinovano sa smanjenom količinom rezervi šećera, dovodi do osećaja umora.
Identičan proces događa se kada se, pomoću bakterija, mlečni šećer laktoza iz mleka troši za razvoj bakterija bez prisustva kiseonika. Tada mleko postaje kiselo i taj proces se naziva mlečnokiselinsko vrenje. Koristi se za proizvodnju jogurta i sira, kao i pri kišeljenju kupusa gde se koriste biljni šećeri.
Bol i šta s njim?
Na sam pomen reči kiselina u glavi imamo sliku nekog velikog suda punog zelene tečnosti sa mehurovima koja samo čeka da nagrize nešto što bi dotakla. Jasno je da postoji direktna veza između kiseline i bola. Kada mišićno tkivo postane kiselo od mlečne kiseline koja se nagomilala, dolazi do draženja nervnih završetaka i osećaja bola u mišićima.
Mlečna kiselina se tokom dugog vremenskog perioda koji može trajati i više desetina sati razgrađuje, jer organizam gotovo ništa ne baca. Iako bi najlakše bilo da se kiselina preko krvi, bubrega pa do urina izluči iz organizma, mlečna kiselina je energetski bogato jedinjenje. A kako je tokom perioda fizičke aktivnosti organizam napravio „kiseonični dug“ sada, u periodu odmora, vreme je da se taj dug otplati...
Istim procesom koji je gore naveden, mlečna kiselina (odnosno laktat) se prevodi nazad u piruvat, koji se sada može lagano razgraditi u mitohondrijama uz prisustvo dovoljne količine kiseonika.
Oba ova molekula, piruvat i NADH2, mogu se sada postepeno obraditi pomoću mitohondrija do finalnog oblika, ugljen-dioksida i vode. U zavisnosti od količine nagomilane mlečne kiseline, za ovaj proces potrebni su sati, ponekad i dani. Obrada mlečne kiseline može se ubrzati na nekoliko načina:
Unošenjem velike količine tečnosti, da bi se ubrzala filtracija kiseline preko bubrega i izbacivanje urinom,
Unošenjem niacina, koji je bitan za sintezu NAD. Ovo je više preventivna mera,
Laganom mišićnom aktivnošću, upotrebom aspirina, nekog vazodilatatora (sredstva za širenje krvnih sudova) ili utopljavanjem bolnih mesta, kako bi se pojačalo strujanje sveže krvi kroz mišiće,
Šetanjem na otvorenom i po prirodi (park, šuma...) kako bi se organizam zasitio kiseonikom.
Pored ovoga, postoje tehnike kojima vrhunski sportisti sprečavaju nastanak upale mišića:
Održavanjem fizičke kondicije, što doprinosi rastu prosečnog broja mitohondrija u skeletnim mišićima, jer su mišići stalno u upotrebi i njihov metabolizam je ubrzan,
Vežbanjem pravilnog disanja tokom napora. Iako ne osećamo potrebu da ubrzano dišemo, potrebno je svesno disati više i dublje kada se vrši neki fizički napor da bi se smanjio kiseonični dug koji se kasnije otplaćuje.
Pravilnom ishranom i specijalnim dijetama u zavisnosti od tipa sporta. Vitamini su veoma bitni za metabolizam, od pomenutog niacina, koji gradi NAD, zatim vitamina B kompleksa, koji su veoma bitni za energetski metabolizam, do biotina i folne kiseline.
Minerali koji su značajni za rad mišića i proizvodnju ATP-a, poput magnezijuma i kalcijuma, takođe se moraju unositi, uz dovoljne količine vode i šećera. Zbog ovoga su žitarice veoma bitne kao hrana za sportiste.
Bolje sprečiti...
Iako ima daleko opasnijih i težih bolesti od upale mišića, treba voditi računa i o njoj jer je to neprijatnost koja se uz malo discipline i truda može izbeći. Redovna fizička aktivnost, poput pešaćenja na duge staze, dovoljna je da se održi sasvim dobar nivo fizičke i metaboličke spreme iako se to ne čini kao naročito veliki napor.
Generalno, organizam bolje podnosi dugotrajan napor manjeg intenziteta nego kratkotrajan intenzivan napor jer ima više vremena da se prilagodi promeni. Konačno, ne zavisi samo od mišića da li će doći do upale ili ne. Kiseonik transportuju eritrociti, pa je i njihov broj od značaja za to da li će tkiva biti snabdevena dovoljnom količinom kiseonika. Pluća pušača imaju manji kapacitet, pa je njima potrebno više udisaja da bi se postigao isti efekat. Umor će brzo stići osobu koja nema dovoljno šećera za neki fizički rad, a i same rezerve zavise od intenziteta fizičke aktivnosti u prethodnom periodu.
Zato, pre nego što s proleća odete na maraton ili rešite da obiđete nekoliko krugova oko grada biciklom, prvo prošetajte nekoliko kilometara dnevno da biste dali svom organizmu do znanja da je zima gotova i da je vreme da se metabolizam lagano razbudi, da se podlože furune u mitohondrijama, da se otvori apetit za slatkiše, da se proizvode eritrociti i time ćete, uz lagano intenziviranje umerene fizičke aktivnosti, kroz nekoliko dana biti spremni da bez upale mišića uđete u sportsku sezonu ove godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su njegovi diplomatski potezi dali rezultate, dok se u Rusiji beleže novi incidenti i eksplozije. Kijev navodi da je razotkrio veliku šemu pranja novca vrednu više milijardi dolara.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 10. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna tražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 5
Pogledaj komentare