Saznajte sve o meteoritima pronađenim u Srbiji

Meštani Sokobanje su davne 1887. primetili veliku kuglu na nebu, koja se uz veliku eksploziju rasprsla. Nije zabeležena nikakva šteta, niti da je bilo povređenih.

Izvor: B92

Utorak, 09.05.2017.

09:57

Saznajte sve o meteoritima pronađenim u Srbiji

Svedočanstvo o padu meteorita kod Aleksinačke banje (kako se tada zvala Sokobanja) zapisao je čuveni naučnik Josif Pančić. On piše da se užarena kugla videla na 60 kilometara od mesta pada. Kaže da je narod od „žestoke pucnjave“ pomislio da su udarili Turci, a da su se neki setili „vrelog kamenja za koje znaju iz predanja da kadšto na zemlju pada“.

Pretpostavlja se da je meteor imao oko 80 kilograma, a u okolini Sokobanje sakupljeni su komadi koji su ukupno imali oko 50 kilograma. Najveći, težak oko 15 kilograma, čuva se u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu, a ostali su donirani različitim muzejima, od Londona, Njujorka do Budimpešte i Zagreba.

U Prirodnjačkom muzeju nalazi se i Jelički meteorit koji je u oktobru 1889. pao na planinu Jelicu kod Čačka. Kako opisuju stare beleške, pao je „baš u vreme ručka“. Pronađene komade sakupio je i proučio profesor Velike škole, Jovan Žujović, a muzej na Kalemegdanu na poklon je dobio primerak težak oko 7 kilograma.

Tu se čuva i Dimitrovgradski meteorit - najveći meteorit koje je ikad pronađen u Srbiji. Zbog svog gvozdenog sastava nazivaju ga "dimitrovgradsko gvožđe". Naizgled skromnih dimenzija, sa prečnikom oko 45 centimetara, svojim izgledom lako može da zavara - težak je čitavih stotinu kilograma. Otkriven je 1948. godine.

Sve ove nebeske dragulje možete videti na novoj izložbi u Galeriji Prirodnjačkog muzeja pod nazivom "Meteoriti, glasnici svemira", koja će biti otvorena 11. maja u 13 časova. Autor izložbe je kustos mineralog Aleksandar Luković, a izložbu će otvoriti akademik Vidojko Jović.

Publika će do kraja avgusta imati priliku da, pored navedenih, vidi i druge meteorite iz naše zemlje i sveta, među kojima su Kanjon Diablo, Mudrabilja, Henberi, Bjorbule, Toluka.

Šta su meteoriti?

Meteoriti su čvrsta tela vanzemaljskog porekla koja prolazeći kroz atmosferu dosegnu površinu planete. Njihovo poreklo se uglavnom vezuje za asteroide, ali postoje i meteoriti koji na Zemlju dolaze sa susednog Marsa ili Meseca. Meteori i meteoriti su dva različita pojma i osnovna razlika između njih je u tome što meteorite nalazimo na površini Zemlje dok meteori uglavnom sagore u atmosferi.

Smatra se da meteoriti potiču iz Sunčevog sistema, imaju dosta sličnosti sa planetoidima i predstavljaju delove jedne rasprsle planete sunčevog sistema. Na osnovu njihovog hemijskog sastava možemo da izvedemo zaključak o sastavu unutrašnjosti Zemlje i drugih planeta.

Meteoriti neprekidno padaju na zemlju, najvećim delom u obliku prašine (koju zapažamo pomoću specijalnih uređaja) i utvrđeno je da se količina meteorskih padavina na Zemlji kreće od 1.000 do 10.000 tona dnevno.

Meteoriti se sastoje od legure nikla i gvožđa, ili od silikata - najvećim delom olivina i piroksena, ili od njihove smese. Nisu nađeni meteoriti koji su slični sedimentnim ili metamorfnim stenama. Poznati su mnogi sistemi klasifikacije meteorita, ali po sastavu se mogu grupisati na: meteorite gvožđa (Dimitrovgradski), kameno-gvozdene (od metala i silikata), kamene (Sokobanjski i Jelički) i tektite (staklasta tela koja se takođe ubrajaju u meteorite).

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: