Metropola suvog mesa, Mačkat ima oko 400 kuća. Sredinom januara ovde se održava "Pršutijada", sajam užičke pršute i drugih suvomesnatih proizvoda. Skupi se i preko 20 hiljada duša, a među njima i svetski stručnjaci za tehnologiju mesa
Pejzaž takav da ga staviš na ekran kompjutera (desktop), da odmoriš oči. Ali, bolje je uživo nego virtuelno. Selo Mačkat. Između Užica i Zlatibora. Brendirani toponim. Dakle, pršuta i "Pršutijada". Začetnik tradicije pravljenja pršute u porodici Stojanović iz Mačkata, bio je Jovo Stojanović koji je daleke 1885. godine počeo da suši kozje meso, i to najkvalitetnije delove kozjeg buta.
Mačkat ima oko 400 kuća. Selo važi za metropolu suvog mesa. Sredinom januara ovde se održava "Pršutijada", sajam užičke pršute i drugih suvomesnatih proizvoda. Skupi se i preko 20 hiljada duša, a među njima i svetski stručnjaci za tehnologiju mesa, poput uglednog Nemca dr Tegela.
Pršuta, rakija, kajmak, sir i duvan-čvarci su zaštitni znakovi zlatiborskog kraja. Oni su aksiom. Znači, kod pravih domaćina se ne dokazuju. "Zlatiborac" spada u one proizvođače kojima se kvalitet podrazumeva. Ali, ima se osećaja i za spektakl. Za anale će ostati na "Pršutijadi" izložena pršuta leđanica od 2,7 metara, teška 19,5 kilograma iz manufakture "Zlatiborac".
Gde je pršuta, tu je i rakija. Uz rakiju i kafa. Još kad je tu i neusiljeni osmeh, znate da je kuća domaćinska. Upravo tako - cela firma je kuća. Tačnije, domaćinstvo. I ljudi se tako ponašaju. "Zlatiborac" je manufaktura - porodična zanatska firma zasnovana na tradiciji. Glavni Zlatiborac ovde je Milomir Stojanović. U Mačkatu živi sa suprugom, sinom, snajom i četvoro unučadi. Deca idu u seosku školu u Mačkatu. Milomir ima 73 godine. Prvi se budi, poslednji leže. Nema zezanja kad je posao u pitanju. Ovde je nerad greh. I kad kupuje volove, od Uvca do Javora i Peštera, Milomir radi na reč. I uvek bude onako kako se dogovorilo. Obraz je Milomiru važniji od bilo kakvog ugovora. To nam odmah stavlja do znanja.
Stiže i kafa. Milomir toči rakiju. Jaka, a nije drska. Tradicija obavezuje.
"Bila su to davna vremena kad je na ovim prostorima prvi počeo da proizvodi pršutu moj prađed Jovo zvani Ćumur. Imao je on dosta dece, a kako je ovo bio brdovit kraj ljudi su se pretežno bavili stočarstvom. Kao i danas, samo što je onda bilo više stoke. Ljudi su držali poveći broj koza, a danas ih vrlo malo ima. Koze su tada bile osnov stočarstva", priča nam Milomir.
Nije se ranijih godina u Mačkatu pršuta pravila tokom cele godine. Počinjalo se u jesen dok je hladno i čim krenu topli dani prestajalo se sa proizvodnjom. Pršuta se spremala za domaćinstvo, a višak se nosio na pijacu. Pošto je Užice u to vreme bio najbliži grad, onda je i pršuta dobila naziv užička. Kao što je i slanina užička. I sir i kajmak, kao što su, iako se ne prave na užičkoj kaldrmi. Pod tim imenom se i dan-danji pršuta zove, iako Mačkat pripada Zlatiboru. "Đed je pravio tu užičku pršutu na svoj običan način kao što je i mi pravimo danas. Mi smo zadržali tehnologiju od mojih predaka, tako se ovde i dan-danji suši, soli i sprema pršuta za svet. Tehnologija za pršutu i slaninu je ista kao pre 120 godina. Da bi proizvod bio sačuvan do kupca uvedena je samo moderna tehnologija vakumiranja."
U startu, firma je bila zamišljena kao nešto minijaturno, koliko da očuva uspomenu na Milomirovog oca koji je bio vrsni kasapin, kao i na ostale njegove pretke. Način pravljenja pršute prenosio se s kolena na koleno. Ali, dobru pršutu je teško sakriti. Kao i dobru rakiju. Roba je bila sve traženija. Firma je osnovana 1992. Tada je bilo samo nekoliko radnika, da bi danas "Zlatiborac" imao preko 160 zaposlenih. Proda se sve što se proizvede. Tačnije, ne može da se proizvede kolika je tražnja. Izvozi se i u Makedoniju i Crnu Goru, a ubrzano se radi i na dobijanju sertifikata za tržište Evropske unije. Verujte nam na reč, i Mačkat i "Zlatiborac" liče na naša maštanja o "sajber" selima u EU. Samo je problem što država kaska.
"Zlatiborac" je u međuvremenu postao i marketinški lider. Milomir nam sugeriše da je džaba marketing ako je sazdan na foliranju. Foru možeš da prodaš samo jednom. "Zlatiborac" ne koristi te advertajzing trikove. Za njega je namena marketinga da pokazuje suštinu - kvalitet. Ne surogat. To bi za Milomira bilo skandalozno. Da pršuta samo "liči". U Milomirovom dvorištu je brvnara koja podseća na stara zlatiborska vremena, kad su ovom planinom hodile lučonoše i rabadžije. Tu je i stara sušara. Ali, sa erkondišnom. Čuj videli. 'Odali u njoj. Unutra sve po propisu. Kao i spolja.
Pršuta je od Mačkata napravila i turističku delikatesnu atrakciju. Priroda je kao iz kataloga. Milomir nam kaže da je livada banja. I njiva, takođe. "Izađite ljudi iz onog smoga. Kad se popneš na obronke Zlatibora puna su ti pluća. Nadišeš se čistog vazduha do mile volje. Eto ti banje", poručuje Milomir, ali malo i pecka: "Žao mi je što ovi naši političari ne dođu jedno sedam dana da budu u jednom seoskom domaćinstvu, da vide kakav je seoski život. Nije on baš tako lak. Kad stisne omorina, a posao ne može da čeka."
Ovi delikatesi imaju i svoje procedure korišćenja. Bonton do kojeg domaćini iz "Zlatiborca" poprilično drže. "Pršuta se nikada nije jela da se čovek zasiti. Kol'ko ja znam, a to sam čuo od predaka, pršuta je najbolja uz rakijicu, naročito našu užičku, hladnu, i naravno tvrdi sir. To se mezi polako i ne mnogo." Merači se, ako vam je jasnije. Mora da se zna kako se reže pršuta. I to je ritual. Da bude kao liska. Ali, ne providna. Jer onda ispada da cicijašiš. A toga se u ovoj domaćinskoj kući groze.
Načuli smo da je pršuta iz ovog kraja i afrodizijak. "Sve žene znaju kol'ka je moć pršute", potvrđuje Milomir uz šeretski osmeh. "I ranije su muževima žene svakodnevno po dva-tri parčeta pršute morale da obezbede. U ovom području, od Užica do Borove glave, razvodi su retki. I to zahvaljujući pršuti."
Nekada nije bilo frižidera, pa se pršuta zaranjala u žito. Dole, u žitu, ima dovoljno vlage, a nema vazduha, i u suštini najbolja je pršuta koja odstoji celu godinu, a sačuvana je u žitu.
Ulazimo u sušara "Zlatiborca", staru sto godina. Za sušenje pršute ovde se i danas strogo koristi suva bukovina, jer nema kiselosti, mada je i šljiva bogomdana, kaže Milomir. Ali, nema je dovoljno. Loži se vatra, meso je okačeno, cedi se i suši, a rešetke zadržavaju loše produkte dima. Hrast je, na primer, drvo koje poseduje ogromnu kiselinu i nije dobar za sušenje. Isto važi za jelovinu, cerovinu ili lučevinu. Jelovina i čamovina, sa druge strane, nisu toliko opasne zbog kiselosti ali imaju garež koji se prosto lepi. Kao bukovo drvo, lepu boju daje i vrbovina. Potrebna je određena visina od ložišta do proizvoda koji su gore izneti. "Negde na polovini između robe i ložišta ugrađujemo drvene ljese (mreže od pletenog pruća) koje zadržavaju smolaste materije iz dima", precizira Milomir koji ništa ne prepušta slučaju.
Zlatibor ima takve optimalne prirodne uslove da je ovde zaokružen ciklus od ispaše stoke do gotovog proizvoda. Ovde se suši meso sa pašnjaka zlatiborskog kraja, ali i od Javora i Golije, pa sve do Tare i Bijelog Polja. To su predeli bogati planinskom, zdravom travom, nema tu veštačkog đubriva. Prava ispaša stoke prepoznaje se posle u kvalitetu mesa. I tu nema foliranja. Retko ćete videti da se zlatiborska pršuta uvija, to je znak čvrstog mesa gde vode ima koliko je i potrebno. Zato pršute iz ovog kraja i zovu "daščare".
Drevnu recepturu predaka danas primenjuje šesta generacija Stojanovića. Novoizgrađene sušare slične su onoj unikatnoj u kojoj je Milomirov pradeda počeo da suši meso. I danas se primenjuje ista receptura, isto je soljenje, ne menja se način ventilacije. Kobasice jedino imaju primese koje se dodaju kako bi bile nepromenjenog izgleda i ukusa. Kontrola kvaliteta u "Zlatiborcu" je apsolutna. Sva sirovina je podvrgnuta rigoroznim pregledima, za svako parče pršute tačno se zna od kog je dela stoke i tačno od kog govečeta. "Zlatiborac" strogo vodi računa o ekologiji.
Na kvalitet ovdašnje pršute utiču i "ruže vetrova", vazdušne struje iz nekoliko pravaca. Nadmorska visina (705 m) idealna je za ispašu. Ruku na srce, za vinovu lozicu ovo je beznadežno podneblje, ali za pršutu je Olimp.
Milomir je sa pršutom i sankcije probijao. Te, '93. poslao je sina sa proizvodima u Madrid. Sin se vratio sa priznanjima. "Neka nemačka firma je imala štand do nas, a njen domaćin je doneo nož od 70 cm, i stalno je degustirao našu pršutu, a na kraju je tražio komad da bi ga odneo u spavaću sobu da mu miriše!"
Mačkat je baš to - ono selo, kako pesma kaže, "lepo izdaleka, još lepše iz bliza". Eto, dođeš, pa se uveriš. Kao što se uveriš i u to kako kvalitet tradicije može da se moderno upakuje. Da radiš lokalno, a misliš globalno. E, kad bi se tako radilo i u nekim stvarima koje nisu gastronomske. Gde bi nam bio kraj?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su njegovi diplomatski potezi dali rezultate, dok se u Rusiji beleže novi incidenti i eksplozije. Kijev navodi da je razotkrio veliku šemu pranja novca vrednu više milijardi dolara.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 10. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
NASA je objavila sastav posade za misiju Artemis III, planiranu za 2027. godinu, i otkrila nove detalje o jednom od najsloženijih svemirskih poduhvata u novijoj istoriji.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna tražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 5
Pogledaj komentare