Ovo su neke od najvećih filmskih laži svih vremena

Filmovi su popularizovali neke od zabluda u koje i sami verujemo, ali ne treba im baš sve verovati...

Život

Izvor: Index.hr

Sreda, 13.08.2014.

15:23

Default images

Verovatno ste već primetili kako holivudski filmovi nekad znaju da iznose netačne informacije o istoriji i nauci, ali neke ukorenjene zablude popularizovali su upravo filmovi.

U filmovima poput “Lucy” i “Limitless” tvrdi se da ljudi koriste mali procenat mozga, ali gotovo sve objavljene publikacije o tome opovrgavaju ovu tvrdnju. Međutim, neke stvari je Holivud ipak uspeo da progura i tako utiče na naše poimanje sveta.

Ajkule su velika pretnja plažama

Stiven Spilberg možda vas je razuverio svojim filmom “Ajkula”, ali morski psi stvarno nisu nešto o čemu bi trebalo da se toliko brinete. Ne samo da su napadi ajkula retki, već su smrtonosni napadi ajkula gotovo ravni nuli. Toliko drugih stvari, zbog kojih ne dižemo paniku koliko bi možda trebalo, godišnje ubije više ljudi nego što to učine ajkule. Zapravo bi ajkule trebalo više da se boje ljudi nego ljudi njih - prošle godine ubijeno je 11.417 ajkula.

Kada vas uhapse imate pravo na jedan telefonski poziv

Ovo je možda i najpopularniji filmski mit. Pravo na samo jedan telefonski poziv prilikom hapšenja postoji samo u filmovima. Imate pravo na advokata, koji vam onda može doneti telefon kako biste mogli da obavite poziv ili pozive. Filmovi i serije često prikazuju zatvorenike koji zahtevaju jedan telefonski poziv na koji imaju pravo. Međutim, u stvarnosti, korišćenje telefona u zatvorima je potpuno drugačije. Zatvorenicima mora biti dopušten pristup advokatu, a pravo na telefonske pozive varira od zatvora do zatvora. Oni nemaju neograničen pristup telefonu, ali nisu ograničeni ni samo na jedan jedini poziv.

Leminzi slede jedni druge u smrt

1958. Dizni je objavio Oskarom nagrađeni dokumentarac “White Wilderness”, u kom leminzi, glodari slični hrčku, jedan za drugim odlaze s litice u smrt. Tako nešto ne događa se u prirodi. Ovaj film podstakao je glasine da leminzi uvek slede svoju grupu bez obzira na sve.

Ako hodate po živom pesku, progutaće vas

U filmu “Saved from the Quicksand” iz 1909. mogli smo da vidimo kako filmska industrija gleda na živi pesak. Naime, oni tvrde da kad živi pesak dohvati čoveka, on odmah umre. Međutim, šta zapravo živi pesak može da uradi? Ljudi se mogu zaglaviti u njemu, ali sve dublje od struka je malo verovatno. Navodno je prilično lako povlačiti noge po njemu, a i plutati na leđima.

Kiltovi su stara tradicija Škotske

U filmu “Hrabro srce”, koji govori o borcu za nezavisnost Škotske Vilijamu Volasu koji živi u 13. veku, često glavnog junaka možemo videti u kiltu. Međutim, kilt je zapravo nastao u 16. veku, a svoju popularnost stekao je nešto kasnije.

Iglu je najpopularnije prebivalište Eskima

“Nanook of the North”, dokumentarni film iz 1922. godine, prikazuje život Eskima, njihove odlaske u lov i gradnju iglua. Međutim, film zapravo prikazuje lažni način eskimskog života. “Igloo” zapravo označava bilo koje prebivalište Eskima i za njihove kuće često se kaže da su snežna kuća, “snowhouse” je zapravo samo privremeni objekat izgrađen samo za potrebe zimskih meseci. Njihove stalne kuće prave se od drveta, kamena i slično.

Mala rupa u avionu izazvaće potpunu katastrofu

U filmu o Džejmsu Bondu iz 1964. godine, Goldfinger umre nakon što se ispali hitac iz pištolja koji pogađaja prozor aviona, što dovodi do nesreće u kojoj on strada.

Bond ima sreće što se to odvija u filmu, jer u stvarnom životu, da se to dogodilo, Goldfinger bi mu i dalje stvarao probleme. Živ.

Potpuno razbijen prozor mogao bi dovesti do toga da neki predmeti odlete, ali totalna katastrofa bi svakako bila izbegnuta, pogotvo uz pomoć veštog pilota.

Ako telo obojite u zlatno, umrećete

Film “Goldfinger” je takođe odgovoran za popularizovanje mita o tome da ako kožu obojite u zlatno, umrećete. Džil Masterson umrla je nakon što joj se baš to dogodilo. Bond tvrdi da se to dogodilo zato što “koža diše” i mali deo tela treba da ostane nepokriven kako bi se izbeglo gušenje.

Međutim, to nije tačno. Bojenje celog tela može biti štetno, jer začepljuje pore i boje mogu biti otrovne, ali koža ne diše. Normalno disanje kroz usta ili nos biće sasvim dovoljno za sprečavanje gušenja.

Foto: Image courtesy of Ambro / FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: