Da li “Šekspirovi otrovi” postoje u stvarnom svetu?

Hamletov otac otrovan je supstancom koja mu je nasuta u uši dok je spavao...Julija je koristila drogu da bi lažirala sopstvenu smrt...450 godina posle rođenja tvorca ovih likova, Vilijama Šekspira, naučnici su pokušali da otkriju da li su "Šekspirovi otrovi" zasnovani na stvarnim supstancama.

Život

Izvor: Tanjug

Sreda, 23.04.2014.

11:45

Default images

Kako piše BBC, nema sumnje da su "otrovi" čuvenog pisca obezbedili odlične zaplete u njegovim delima, ali - diskutabilno je na koje je tačno supstance Šekspir mislio kad je "trovao" svoje junake.

Da li je zaista moguće sipanjem otrova u uvo ubiti osobu koja spava - a da se ne probudi? Da li stvarno postoji napitak koji može nekoga da natera da se zaljubi? Postoji li supstanca koja učini da neko izgleda kao da je mrtav, a uopšte ga ne povredi?

Kad je reč o nesrećnom Hamletovom ocu, čiju sudbinu nam u drami otkriva njegov duh, jedan britanski stručnjak za anatomiju uveta je još pedesetih godina 20. veka detaljno proučio "trovanje kroz uši". BBC navodi da je zaključio da je to moguće učiniti bez buđenja - ako je kralj duboko spavao, ako je otrov bio uljast i ako je bio u bočici koja je primila temperaturu tela ubice, kraljevog brata Klaudija.

Žešću debatu izaziva, međutim, pitanje na koji je otrov Šekspir mislio kad je "ubio" Hamletovog oca supstancom koju u drami naziva "hebenon": u igri su abonos, bunike, velebilje (luda trava)...No, ako se uzme u obzir Šekspirov opis kraljevih patnji u agoniji, u konkurenciji za otrov koji je ubio starog Hamleta ostaju - bunike.

"Kao da je jeo bunike" - izraz je i u našim krajevima za onog ko se ponaša kao da je "omađijan", ko je egzaltiran, halucinira, u delirijumu je. Bunike su kao otrovna i opasna biljka poznate još od starog veka, dok su u srednjovekovnoj medicini korišćene za umirenje i i uspavljivanje, zbog relativno visokog sadržaja skopolamina.

Otrov bunike, kao i velebilja (reč je o biljkama iz iste porodice), može se apsorbovati i kroz kožu. Prvi simptom je privremeni gubitak pamćenja, a potom se javlja crvenilo u licu, ubrzani puls, suva usta, žeđ, nemir, osećaj euforije, halucinacije i delirijum. Nastupaju i probavni poremećaji, povraćanje, teškoće pri disanju...

Kako primećuje BBC, nijedan od pomenutih otrova, međutim, ne izaziva užasne kraste, o kojima govori Hamletov otac, pa naučnici veruju da je u tom detalju reč o pesničkoj slobodi. Dejvid Maht, koji je još 1918. godine na američkom univerzitetu "Džon Hopkins" proučavao Šekspirove otrove, bio je toliko odlučan da utvrdi mogućnost trovanja kroz uši, da je sam vršio eksperimente. On je različite otrove sipao kroz različite telesne otvore pasa, mereći brzinu delovanja.

U "Snu letnje noći", kraljicu vila i vilenjaka Titaniju drogiraju supstancom koja je natera da se zaljubi u prvu osobu koju ugleda kad se probudi. Na Titaniju čini bace tako što joj sipaju "sok na oči". Šekspir tvrdi - a naučnici smatraju da je reč o potpunom piščevom preterivanju - da je "sok za zaljubljivanje" bio napravljen od biljke dan-noć.

Iako ta biljka, latinskog naziva "viola tricolor", ima određena terapeutska dejstva -u lečenju psorijaze, akni, ali i disajnih puteva - nema baš nikakvih naučnih dokaza da bi dan-noć mogao da učini ikoga zaljubljenim.

A da bi se zaljubili Romeo i Julija, nije bila potrebna nikakva biljna niti hemijska pomoć. Ipak, u priči o najčuvenijem književnom ljubavnom paru, Julija koristi misterioznu drogu da bi pred porodicom inscenirala sopstvenu smrt. Naravno, plan se izjalovi na najgori mogući način pošto Romeo misli da je mrtva pa se ubije...

Julija je, pre nego što je sve potpuno pošlo naopačke, popila najverovatnije napitak od velebilja (atropa beladonna).

BBC citira Džona Žerarda, koji je još 1597. u knjizi o biljkama pisao da korišćenje manje količine te biljke "vodi ludilu", umerena količina izaziva da "spavaš kao mrtvac", a veća količina može da ubije. U stvarnom životu, čak ni ta opasna biljka, međutim, ne bi mogla da izazove kontrolisanu komu u kojoj su otkucaji srca tako spori da Julija "deluje mrtvo".

Foto: Image courtesy of Vichaya Kiatying-Angsulee / FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: