Život

Sreda, 02.06.2010.

12:28

Osmeh za duži i lepši život

Svakodnevna doza smeha smanjuje visoki krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju, aktivira metabolizam, čuva mentalno zdravlje... Zato, naučite kako da se smejete do mile volje...

Izvor : magazin LISA

Podrazumevana plava slika

Engleski zidar Aleks Mičel gledao je humorističku seriju i nakon 25 minuta neprekidnog smeha preminuo je od zastoja srca. On je jedan od desetak ljudi u svetu za koje se može reći da su bukvalno umrli od smeha. Ali nemojte da vas njegov slučaj obeshrabri. Upravo suprotno! Razmislite kad ste se poslednji put nasmejali, iskreno, od srca. Ne sećate se? Baš šteta.

A kad ste se poslednji put namrgodili i osetili da biste mogli da puknete od besa? Nemojte dopustiti da vaša životna statistika prevagne na stranu ružnih emocija – smehom oterajte neraspoloženje i usredsredite se na vedriju stranu života. Vrlo je mala verovatnoća da ćete završiti poput nesrećnog zidara, ali velika je da će više smeha u vašem životu doneti radost i napredak. Možda će vam u toj odluci pomoći naučna istraživanja koja kazuju da smeh ne samo da unapređuje kvalitet života nego ga i znatno produžava.

On jača imunitet poput najvećeg belog luka (bez neprijatnih mirisa), smanjuje porast glukoze u telu, i to bez redukcione dijete, olakšava osećaj bola – kad se smejemo, mislimo samo na lepe stvari. Takođe, dokazano je da može da smanji visoki krvni pritisak, poboljša cirkulaciju, stimuliše nervni sistem, aktivira razmenu materija u metabolizmu i više od svega doprinese mentalnom zdravlju, umiri živce i misli. Smeh je upravo to – eliksir za dušu i telo.

Ko se čemu smeje?

Zašto se neki ljudi smeju više, a drugi manje, od čega to uopšte zavisi i, naravno, kako da se što više i češće smejemo, objasnila nam je psiholog Dubravka Miljković, autorka brojnih naučno-popularnih članaka i knjiga.

„Većina ljudi voli da ih okolina smatra osobama sa smislom za humor, gotovo jednako kao što vole da ih smatra inteligentnim. Ako razmislite malo o ljudima koje poznajete, verovatno ćete zaključiti da su vam najdraži upravo oni sa kojima možete najbolje da se smejete, oni kojima su duhovite iste stvari kao i vama“, objašnjava Miljkovićeva.

Sa smislom za humor i bez njega

Postoje četiri kategorije smeha: prva je apsurd (od vica „Dve krave idu ulicom. Jedna kaže Muuu, a druga pukne od smeha“ do montipajtonovskih šala); druga je satira (u šta spadaju, recimo, vicevi o policajcima); potom postoji smeh koji izazivaju različiti oblici otvorene fizičke agresije (prepuni su ih neki crtani filmovi, na primer „Tom i Džeri“), a poslednju kategoriju čine šale u vezi sa seksom.

Zanimljivo je da se muškarci i žene uopšteno razlikuju po svojim preferencijama prema humoru: muškarci više nego žene vole seksi i agresivne šale, a kako su one zastupljenije od, recimo, satire, čini se da se muškarci češće smeju nego žene. S druge strane, ljudima koji nemaju smisao za humor preti veći rizik od depresije koja može da usledi nakon životnih neprilika.

„Kad se osobe koje po prirodi nisu veseljaci niti skloni humoru razbole, manji im je prag tolerancije na bol. Na primer, oni najčešće zapomažu već pri temperaturi od 37,6 stepeni. S druge strane, oni s razvijenim smislom za humor, koji su u stanju da se smeju i kad su bolesni, mogu tim smehom čak i da osnaže svoj imuno sistem“, objašnjava psiholog.

Zanimljivo je da oni sa razvijenim smislom za humor sve događaje u životu češće dočekuju kao izazove nego kao probleme, i tačnije procenjuju svoje šanse za uspeh od ostalih. Smisao za humor povezan je i sa samopouzdanjem (razvijanjem smisla za humor na svoj i tuđ račun, ujedno se podstiče i razvoj samopouzdanja – kao i obrnuto), ali i sa psihičkim stanjem.

Prema istraživanjima, ljudi sa razvijenim smislom za humor manje su neurotični od onih koji tu osobinu ne poseduju.

Međutim, kako postići to da se što više i češće smejete? Psiholog Miljković savetuje da tražite humor, jer ćete ga u tom slučaju i pronaći.

Ali, pri tom ne smete da zaboravite da se povremeno pogledate u ogledalo, jer treba da umete da se nasmejete i sebi. Takođe, skupljajte dobre viceve, crteže, šale... Pričvrstite ih na frižide, neka su vam uvek blizu, poput podsetnika. I, naravno, ne zaboravite da ih pošaljete i prijateljima. Kad čujete neki dobar vic, istog dana ispričajte ga barem pet puta (po mogućnosti ne istoj osobi), i družite se što više sa osobama koje vole da se smeju.

Saveti za smejanje

Već 25 godina "The Big Apple Circus" iz Njujorka šalje klovnove u bolnice, uglavnom na dečja odeljenja, kako bi nasmejali mališane i doprineli njihovom što bržem ozdravljenju. U SAD deluje udruženje "American Association for Therapeutic Humour" (Američko udruženje za terapijski humor) koje čine lekari, medicinske sestre, psihijatri i ostali stručnjaci. Ono se bavi promocijom lečenja kroz smeh i humor.

U nekim zemljama organizuju se i kursevi joge smeha, s ciljem proširivanja smeha i pozitivne energije na sve sfere života.

Terapija smehom traje oko dva sata i sprovodi se u grupi ljudi. Sastoji se od jednostavnih vežbi koje celu grupu vode u talase smeha - vežbe disanja, lagana istezanja tela, meditacije smeha i dubokog opuštanja.

„Smeh automatski donosi oslobađanje teškoće, stresa, napetosti kao što poboljšava i zdravlje. Kad se smejemo, luči se hormon sreće serotonin, prirodni antidepresiv, i endorfin, hormon koji olakšava i uklanja bolove, u telo se dovodi više kiseonika i životne energije, jača se imuno sistem, smanjuje se visoki krvni pritisak, balansiraju se moždane hemisfere, što sve doprinosi stvaranju psihofizičke harmonije.

Na ovaj način imamo više radosti i entuzijazma, samopouzdanje nam je više, bolje komuniciramo sa drugim ljudima... U radnim timovima povećavaju se kreativnost i produktivnost. A sve to najbolje se vidi u očima ljudi i na licima koja zrače sjajem i lepotom nakon terapije“, opisuje instruktorka joge smeha kako ova neobična rekreacija u stvari pomaže vašem boljem zdravlju.

Pre smo se više smejali

Prema istraživanjima, pre pola veka ljudi su se smejali 18 minuta na dan, a danas to u proseku rade manje od 6 minuta.

„Žalosno, ali danas kao da je zamro smeh na licima ljudi zbog krize o kojoj se svakodnevno govori. Krize je bilo oduvek, otkad je i čovečanstva.

Da menjamo možemo jedino sebe - za početak, da se nasmejemo i ismejemo krizu, da preuzmemo odgovornost i menjamo stvari“, kaže instruktorka terapije smehom, napominjući da takva terapija nudi unutrašnju samospoznaju koja otkriva smešnu stranu onoga što obično smatrate vrlo ozbiljnim. Terapijom smeha možete da iscelite prošlost proširujući svoju percepciju i otpuštajući strahove, kao što možete da uvidite mnoga prošla bolna iskustva kao smešne anegdote. Time se stiče jedno novo poštovanje prema životu.

MAGAZIN LISA U NOVOM BROJU DONOSI:

Spas za lične finansije – trošite onoliko koliko imate

Vedar i iskren osmeh = duži i lepši život

Detoksikacija – zbog čega je važna

Najbolje ideje za ukusan roštilj

Pobedite znojenje

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: