"Ravnozemljaši", odustanite - naša planeta nije ploča

Na ideju da je Zemlja okrugla došli su još grčki filozofi, ali su se ljudi u srednjem veku udaljili od tog stanovišta. Tada se verovalo da je naša planeta ravna ploča oko koje kruže ostala nebeska tela. Uprkos tome što se u najranijim razredima osnovne škole uči o dokazima zahvaljujući kojim znamo da Zemlja nije ravna, neke je u to i dalje teško ubediti.

Život

Izvor: Staša Rosiæ, B92

Ponedeljak, 05.12.2016.

09:06

Foto: Thinkstock

Štaviše, u poslednje vreme je nešto što se smatra aksiomom u našem poznavanju sveta oko sebe postalo predmet neosnovanog preispitivanja.

“Ravnozemljaši” nekritički prihvataju “dokaze” o teoriji zavere, zbog koje je tobože kompletno čovečanstvo dovedeno u zabludu o obliku planete na kojoj živi, dok se prava istina posredstvom nekih “centara moći” krije od ljudi. Podržavaju ih i mediji željni senzacionalizma.

Tako je nedavno po internetu počeo da kruži snimak predavanja koje je fizičar doc. dr Božidar Boža Nikolić sa Fizičkog fakulteta održao na Festivalu nauke davne 2011. godine. Predavanje nije bilo standardno, već je posle kratkog uvoda, publika provocirana da iznese dokaze da je Zemlja okrugla, dok je doc. dr Nikolić imao zadatak da pronađe slabosti u tim dokazima.

Reč je o finoj intelektualnoj igri, čiji je osnovni cilj bio skretanje pažnje na to da čak i najočiglednije stvari nije lako dokazati, kao i da dokazi moraju biti potpuno jasni i ponovljivi, kako bi bili prihvaćeni kao naučni dokazi.

Međutim, pojedini mediji su bez znanja o tom ogledu na Festivalu nauke delili link ka snimku koji ne obuhvata poslednjih sedam-osam minuta predavanja uz naslove koji upućuju da “srpski fizičar tvrdi kako je Zemlja ravna ploča”. Nikolić ne zna zašto je neko na takav način zbunio javnost.

“Najverovatnije je posredi glad za senzacijama, koja u nekom trenutku nije mogla da se zadovolji pa se posegnulo za starim stvarima, bez ikakve provere”, kaže on. "Sve ostalo bi bila neka moja teorija zavere, a o tome ne želim da razmišljam”.

* Koliko mediji utiču na odnos ljudi prema nauci, a samim tim prema ovoj temi?

Doc. dr Nikolić: Mediji utiču na sve: šta oblačimo, šta jedemo, šta je prikladno da se govori, kako da se ponaša... Sve je propisano nekakvim trendovima. Onda je logično da utiču i na odnos ljudi prema nauci. Nauka je suviše specijalizovana, isparcelisana, pa treba mnogo znanja da se o njoj korektno piše. Ali nekada su postojali naučni novinari. Gde su danas (čast izuzecima)?

* Iz iskustva znamo da domaći mediji u principu poslednji saznaju za neka od svetski značajnih otkrića naučnika iz Srbije. Kolika je odgovornost naučnih krugova u izveštavanju medija o ovakvim temama?

Doc. dr Nikolić: Na žalost (naučnih krugova), mislim da je odgovornost poprilična. Sa jedne strane ozbiljni naučnici se nimalo ne bave popularizacijom niti imaju neku ozbiljnu saradnju sa medijima. Samozvani eksperti su zato vrlo aktivni, u svim oblastima, pa i u nauci. Novinarima je lakše da da izaberu nekoga ko se sam nameće, nego da istraže i raspitaju se o istinskim ekspertima. Ozbiljna komunikacija sa medijima i širokom publikom je vrlo ozbiljna stvar. Ali čak i među stručnjacima je prilično potcenjena. To je svuda tako. Čuveni Karl Sagan je imao mnogo problema oko napredovanja tokom akademske karijere i uopšte vrednovanja njegovog rada, zato što je u ono vreme bio neka vrsta medijske zvezde. Siguran sam da postoje generacije i generacije fizičara, astronoma i astrofizičara u celom svetu koje su izabrale svoj poziv, pored ostalih razloga, i zbog njegovih knjiga i serije "Kosmos". Ali takav uticaj na savremenu nauku se ne vrednuje.

U celoj ovoj epizodi najviše me je zapanjio odnos nekih medija posle pojavljivanja tekstova i snimka. Odmah su me pozvali da gostujem u nekim popularnim emisijama kolažnog tipa. Kada sam im objasnio o čemu se radi, dobio sam odgovor "Pa, onda nam niste zanimljivi"(!?) Dakle, cirkuske atrakcije, raznorazni čudaci, mogu, ali ako tema nije skandalozna, ne. To je slika naših medija.
Foto: Thinkstock
* Možete li sada za sve one koji nisu čuli predavanje i koji sumnjaju u kompletno obrazovanje razjasniti kog je oblika Zemlja i kakve dokaze imamo za to?

Doc. dr Nikolić: Ima mnogo dokaza. Bolje rečeno, ima mnogo pojava koje nije moguće drugačije objasniti nego kao posledicu Zemljinog oblika i kretanja. Najjednostavniji ogled je ogled sa Fukoovim klatnom. To je jedno obično ali vrlo dugačko klatno. Kada se pusti da osciluje ono može da se kreće vrlo dugo dok se ne zaustavi. Tokom kretanja ravan u kojoj se klatno kreće rotira. Ako obeležite pravac duž koga osciluje klatno jednog dana, videćete sutradan da se pravac malo promenio. Možete da izmerite vreme koliko je potrebno da se klatno vrati da osciluje duž početnog pravca. Skretanje pravca je posledica rotacije Zemlje i kretanja tela u odnosu na Zemlju, ali to nije dovoljno da se dokaže oblik Zemlje.

Ako se isti ogled izvede u različitim mestima na Zemlji, dobijaju se različiti rezultati za vreme potrebno da pravac oscilovanja opiše pun krug. E to se može objasniti samo loptastim oblikom Zemlje. Ili, recimo, zašto tornado uvek rotira u istom smeru na severnoj polulopti, a uvek u suprotnom smeru na južnoj? Ili jedan morbidan primer: 1961. su Sovjeti isprobali ogromnu hidrogensku bombu, zvanu "Car". Udarni talas je nekoliko puta obišao Zemlju. Kako je moguće da se udarni talas pojavi na istom mestu posle tačno određenog vremena, koje odgovara brzini talasa i obimu Zemlje, ako Zemlja nije okrugla? Ili trougao sa tri prava ugla koji možete da napravite na površini Zemlje...

* Ljudi koji smatraju da je Zemlja ravna ploča postaju poslednjih godina sve glasniji, tvrdeći da živimo u zabludi iza koje se krije velika teorija zavere. Kakvi su njihovi argumenti? Da li sve što oni kažu možemo pripisati takozvanom “trolovanju”?

Doc. dr Nikolić: Ne znam zašto su sve glasniji i koji su im motivi. Verovatno je kriza u obrazovanju globalna. Među njihovim argumentima ima svačega. Od potpunih besmislica, do stvari koje podstiču finu mentalnu vežbu da bi se opovrgle (mada su pronalazači raznih perpetuuma mobile mnogo kreativniji). Ako je Bredford jedino mesto na svetu gde mogu da naprave eksperiment koji im ide u prilog (ako zanemarite ozbiljne argumente), onda nešto ozbiljno ne valja u njihovoj teoriji. Zapravo nema ogleda (a ne može ih ni biti) koji bi doveli u sumnju postojeće naučne činjenice o obliku Zemlje. Mislim da je važno reći da nije problem u tome što neki ljudi ne veruju u neke dobro zasnovane i potvrđene stvari. Problem je što svoje neznanje pokušavaju da predstave kao pravo na različito mišeljenje. Da bismo različito mislili o nekom fenomenu moramo da ga poznajemo, a to ovde nije slučaj. Ne možemo da branimo neznanje i neobrazovanje pravom da mislimo drugačije. Imamo pravo da mislimo i govorimo šta želimo, ako time ne ugrožavamo druge, ali ako govorimo besmislice onda moramo da naučimo da podnesemo da nam to neko i saopšti u lice. Takođe, ne mogu nikako da shvatim kome ide u prilog čuvanje tajne o obliku Zemlje, kako to "ravnozemljaši" tvrde? Šta je tu toliko važno da bi neko sakrio istinu? Zašto je ljude lakše kontrolisati ako misle da je Zemlja okrugla, a revoluciju bi izazvalo obajavljivanje prave istine? Ne poznajem baš istoriju, ali nešto se ne sećam "ravnozemljaša" koji su goreli na lomačama.

Sa druge strane postoji trend nepoverenja u nauku. Ne znam čime je sve izazvan. Možda je takvo vreme, bez epohalnih otkrića. Danas je nauka prilično iscepkana na vrlo uske oblasti. Standardno obrazovanom čoveku je teško da prati šta se sve događa i da to koliko toliko razume, i ne samo to, stručnajku je teško da prati šta njegov kolega radi. Suviše smo specijalizovani i to je teško predstaviti široj publici, a slabo se i trudimo.

Zamišljam da su ovakve rasprave ljudi vodili u grčkim polisima pre 2.500 godina. Zar nismo malo sazreli i nešto više naučili od onda?

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

339 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

20 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: