Veze i odnosi

Žene su bolji manipulatori?

Žene su bolji manipulatori, a psiholozi tvrde da muškarca koji ih voli, pomoću različitih tehnika, mogu naterati da uradi baš sve što žele.

Piše: Jasna Jovanovic, Novosti
Foto - healingdream, Freedigitalphotos

Četvrtak, 09.09.2010.

00:04

Izvor: B92

Default images

Podeli:

Zene su bolji manipulatori? Manipulacija je po definiciji model ponasanja kojim se koriste medjuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja informacija. Takodje, to je i smisljeno baratanje pogresnim podacima, izvrnutim cinjenicama, laznim interpretacijama, podmetanje laznih utisaka, kako bi se ostvarila kontrola nad nekim ili necim... Medjutim, manipulacija ima jos mnogo znacenja, definicija, suptilnijih vidova koji nisu uocljivi na prvi pogled, ali sa kojima se svakoga dana susrecemo. Psiholozi tvrde da se manipulacija dogadja toliko cesto da prakticno ne postoji sredina gde nema barem i “najslabijeg” vida upravljanja tudjim mislima i osecanjima. Vrlo cesto toga nisu svesni ni manipulatori ni oni kojima se manipulise, pa su to bezazlene manipulacije koje nece doneti mnogo stete, ali zato postoje i vrlo perfidni, ciljani oblici manipulacije koji za svrhu imaju ostavrivanje skrivenih interesa i potcinjavnje pojedinca ili grupe. Ako pogledate modernu psiho-literaturu, vrlo cesto cete primetiti naslove kao sto su “preuzmite kontrolu”, “kako navesti ljude da cine ono sto zelite”, ili “kako privuci novac, ljubav, uspeh”... Svi mehanizmi kojima uticemo na ljude oko nas, nesvesno ili svesno, baziraju se upravo na manipulaciji. Komunikacijske vestine najcesci su njen oblik i odredjuju medjuljudkse odnose na mnogo nacina. Rec stvara najvise problema, ali i najlakse resava nesporazume. Cesto je, medjutim, vrlo tanka linija izmedju razgovora i manipulacije. Psiholozi tvrde da su zene tu pravi “maheri” i da mogu muskarca koji ih voli da nateraju da uradi bas sve sto zele. Mehanizmi su razliciti, neko “pada” na umiljavanje, neko na ostriji i konfliktniji razgovor, ali efekat je isti. Istrazivanja pokazuju da je cak 99% muskaraca sklono da bude izmanipulisano od strane voljene zene, samo ako ona to zeli. Takodje, roditelji se vrlo cesto koriste manipulacijom u vaspitanju, jer su deca narocito “pogodna” kategorija posto ne umeju da prepoznaju manipulativne tehnike. U pozadini zelje da nekim manipulisemo najcesce je nesigurnost, manjak samopouzdanja, strahovi i kompleksi koji se “vuku” iz detinjstva, poput fobija od manjka ljubavi ili kompleks nize vrednosti. U odnosu u kojem vlada svesna manipulacija, bliskost i iskrenost su iskljucene, tvrde strucnjaci. Nemamo potrebu da manipulisemo drugima samo ako posedujemo dovoljnu kolicinu samopostovanja i istinsku ljubav prema sebi. Ona, tvrde strucnjaci, dolazi “iznutra”, dok je manupulacija osecaj moci koji dolazi “spolja” i koji pruza samo kratkotrajnu satisfakciju. Manipulacija je veliki teret za svesne manipulatore, tvrde psiholozi, jer trazi konstatno pretvaranje i “glumu”, sto manipulatore iscrpljuje, jer moraju da se kontrolisu, budu stalno skoncentrisani i fokusirani na svoj “zadatak”. Oni su pod velikim stresom jer vode racuna hoce li “igru” odigrati savrseno, da li su nesto propustili i postoji li mogucnost da budu razotkriveni... Najcesca pozadina potrebe za manipulacijom jeste zelja ljudi da ih drugi dozive kao harizmaticne, bitne, imresivne pojave. A sve to da bi se manipualtori osecali bolje kada razmisljaju o sebi. Osecaj sopstvene nemoci “kamufliraju” uticajem na druge. I zavodjenje je vrsta manipulacije! Psiholozi tvrde da tu i manipulator i onaj koji je izmanipulisan uzivaju u “igri” do odredjenog trenutka. Tzv. "ljubavna manipulacija" izaziva prijatne osecaje, podstice zaljubljenost koja muti razum i ne dozvoljava da drugog sagledamo onakvim kakav je zaista. Volimo da mislimo da je taj neko savrsen, iskren i idealan. Zbog toga se veliki broj veza raspadne posle te prve faze zaljubljenosti, jer manipulacija postaje ocigledna, transparentna i nepozeljna. Psiholozi tvrde da je, ako zelite da procenite ljubavnog partnera, najbolje da ga posmatrate u komunikaciji sa ljudima koji mu nisu posebno vazni i to, po mogucstvu, u sto stresnijim situacijama. Najverovatnije je da ce se tako ponasati i prema vama kada prodje zaljubljenost. Cena prividne moci, koju postizemo manipulacijom, prevelika je. Strucnjaci tvrde da takvi ljudi nikada nisu u stanju da se opuste, budu ono sto zaista jesu, i uzivaju u zivotu. Privid, stalna tenzija da odrze imaginarnu sliku o sebi, preveliki su teret za licnost i najcesce ne donose nista dobro ni psihi ni telu. Biti uvek na oprezu i u strahu ima “bumerang” efekat i pogubno je po zdravlje. Ako zelimo opustene, iskrene odnose sa emocionalno zrelim ljudima, bilo da je u pitanju posao ili ljubav, manipulacija treba da bude zaboravljena. Jer, emotivno zrela osoba, koja poseduje socijalnu inteligenicju, ne moze dugo biti necija marioneta. Cak i kada manipulacija uspe, manipulator nije svestan da taj neko voli samo njegovu masku, idealizovanu sliku, a ne ono sto je on zaista. Istinska privlacnost, harizma, sarm, “ono nesto” sto pojedinci imaju, proizilazi iskljucivo iz zdrave ljubavi prema sebi, uzivanja u sopstvenom telu i zivotu. "Prijatne" manipulacije Becki psihlog Julija Umek tvrdi da postoji bezbroj vrsta manipulacije, jer je u prirodi coveka da bude izmanipulisan. Ona naglasava tzv. “prijatne” manipulacije, kakva je na primer, lepo postavljen i dekorisan sto u restoranu. Takav prizor prija oku i culima, pa cemo zbog toga ”oprostiti” i ako hrana nije bas najbolja. Ili, ljubazna, simpaticna prodavacica koja vam uz osmeh ponudi odredjeni proizvod. Cak 80% ljudi ce ga kupiti iako im nije potreban. U velikim robnim kucama prodavci se sluze razlicitim manipulacijama kakva je, na primer, francuska muzika na odeljenju gde se prodaju vina. Istrazivanje je pokazalo da to ima uticaj na izbor vina, ali da ljudi toga uopste nisu svesni, cak nisu ni primetili da svira francuska muzika. Julija Umek izdvaja nekoliko vrsti manipulacija sa kojima se najcesce srecemo: Manipulacija govorom Nacinom na koji govorimo moze da se stvori bliskost, distanca, osecaj srece ili nezadovoljstva, poverenja ili straha. Govor se posebno koristi da bi se uticalo na siroke narodne mase. To politicari vrlo dobro znaju, pa su u njihovim timovima cesto i psiholozi koji “pomazu” da reci budu sto ubedljivije. Na primer, strucnjaci tvrde da je americki predsednik Barak Obama svojom poznatom recenicomim „Yes, wecan” (“Mi to mozemo”) citavoj naciji uspeo da ulije osecaj pouzdanosti. Manipulacija odecom U jednom eksperimentu, elegantno obuceni muskarci dosli su u jednu firmu i poceli da demontiraju kompjutere. Niko nije ni pomislio da su lopovi i da ce ukrasti tehnicke uredjaje samo zbog toga sto su bili pristojno obuceni. Odecom se predstavljamo, saljemo poruke i manipulisemo utiscima koje ostavljamo. Istrazivanja su pokazala i zbog cega trgovacki putnici treba da budu sto lepse obuceni - ljudi mnogo vise veruju “ulickanom” prodavcu, nego nekome ko izgleda neuredno i jeftino. Natpisi na rasprodajama Psiholozi tvrde da stvari deluju posebno jeftino kada su izlozeni na gomili iznad koje pise “popust”. Eksperiment je pokazao da ce ljudi kupiti nesto, bez ozbira da li im se dopada ili im je potrebno, jer ta slika i napisani pojmovi, kako tvrde psiholozi, “iskljucuju” mozak. Osim reci “popust“, najvecu manipulativnu moc ima rec “gratis“. „Efekat sveca“ Kada firme angazuju poznate licnosti za reklamiranje nekog proizvoda, to je tzv. „efekat sveca“, koji se koristi da bi se simpatije koje osecamo prema odredjenoj osobi prenele na proizvod. Dugujes mi Kada nam se neko “dodvorava”, emotivno ucenjuje jer zna da ga volimo, ili nam stalno cini usluge, poklanja sitne poklone koje ne mozemo da uzvratimo, to je tzv. “suptilna” manipulacija. Iako donekle prija, takva vrsta manipulacije vrlo brzo pocinje da opterecuje, a dobronamernost da smeta. To nam nesvesno cesto cine roditelji, jer u zelji da pomognu, previse opterecuju i stalno podsecaju decu “sta su sve ucinili za njih i cega su se sve odrekli”. Manipulisu svojim godinama i zdravljem, pa cesto izgovaraju recenice kao sto su “toliko me sekiras da cu svisnuti”, “nadam se da ce i tebi tvoje dete ovako nesto da priredi, pa ces videti kako je to”, “ja samo hocu da ti pomognem, a ti me grdis” i sl. Takve manipulacije mozemo da dozivimo i od prijatelja, komsija, poznanika, koji se nude da pomognu “samo da bi vam ucinili, bez trazenja icega zauzvrat”. Medjutim, to vremenom pocinje da se komplikuje, pa takve osobe pocnu da ocekuju da “vratite dug”. Tako nas cesto navode da radimo stvari koje nam se ne rade, samo da bi ih ispostovali. Stvaranje “osecaja duga” cesta je vrsta manipulacije i vrlo delotvorna. Mehanizam ove vrste manipulacije spada u nesvesne obrasce u psihologiji poznate pod nazivom “projektivne identifikacije”. Ovaj obrazac temelji se na projektovanju “osecaja duga” koji izmanipulisana osoba pocinje da oseca. Smatrajuci kako iz dobrote “podmece svoja ledja” za drugoga, manipulatori najcesce nisu svesni sta rade, ali suptilno salju poruku “dugujes mi”. Od ljubavi do perfidne Zene su bolji manipulatori, a psiholozi tvrde da muskarca koji ih voli, pomocu razlicitih tehnika, mogu naterati da uradi bas sve sto zele. Pise: Jasna Jovanovic, Novosti Foto - healingdream, Freedigitalphotos Zene su bolji manipulatori, a psiholozi tvrde da muskarca koji ih voli, pomocu razlicitih tehnika, mogu naterati da uradi bas sve sto zele.

Manipulacija je po definiciji model ponašanja kojim se koriste međuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja informacija. Takođe, to je i smišljeno baratanje pogrešnim podacima, izvrnutim činjenicama, lažnim interpretacijama, podmetanje lažnih utisaka, kako bi se ostvarila kontrola nad nekim ili nečim...

Međutim, manipulacija ima još mnogo značenja, definicija, suptilnijih vidova koji nisu uočljivi na prvi pogled, ali sa kojima se svakoga dana susrećemo. Psiholozi tvrde da se manipulacija događa toliko često da praktično ne postoji sredina gde nema barem i “najslabijeg” vida upravljanja tuđim mislima i osećanjima. Vrlo često toga nisu svesni ni manipulatori ni oni kojima se manipuliše, pa su to bezazlene manipulacije koje neće doneti mnogo štete, ali zato postoje i vrlo perfidni, ciljani oblici manipulacije koji za svrhu imaju ostavrivanje skrivenih interesa i potčinjavnje pojedinca ili grupe.

Ako pogledate modernu psiho-literaturu, vrlo često ćete primetiti naslove kao što su “preuzmite kontrolu”, “kako navesti ljude da čine ono što želite”, ili “kako privući novac, ljubav, uspeh”... Svi mehanizmi kojima utičemo na ljude oko nas, nesvesno ili svesno, baziraju se upravo na manipulaciji.

Komunikacijske veštine najčešći su njen oblik i određuju međuljudkse odnose na mnogo načina. Reč stvara najviše problema, ali i najlakše rešava nesporazume. Često je, međutim, vrlo tanka linija između razgovora i manipulacije. Psiholozi tvrde da su žene tu pravi “maheri” i da mogu muškarca koji ih voli da nateraju da uradi baš sve što žele. Mehanizmi su različiti, neko “pada” na umiljavanje, neko na oštriji i konfliktniji razgovor, ali efekat je isti. Istraživanja pokazuju da je čak 99% muškaraca sklono da bude izmanipulisano od strane voljene žene, samo ako ona to želi. Takođe, roditelji se vrlo često koriste manipulacijom u vaspitanju, jer su deca naročito “pogodna” kategorija pošto ne umeju da prepoznaju manipulativne tehnike.

U pozadini želje da nekim manipulišemo najčešće je nesigurnost, manjak samopouzdanja, strahovi i kompleksi koji se “vuku” iz detinjstva, poput fobija od manjka ljubavi ili kompleks niže vrednosti. U odnosu u kojem vlada svesna manipulacija, bliskost i iskrenost su isključene, tvrde stručnjaci.

Nemamo potrebu da manipulišemo drugima samo ako posedujemo dovoljnu količinu samopoštovanja i istinsku ljubav prema sebi. Ona, tvrde stručnjaci, dolazi “iznutra”, dok je manupulacija osećaj moći koji dolazi “spolja” i koji pruža samo kratkotrajnu satisfakciju.

Manipulacija je veliki teret za svesne manipulatore, tvrde psiholozi, jer traži konstatno pretvaranje i “glumu”, što manipulatore iscrpljuje, jer moraju da se kontrolišu, budu stalno skoncentrisani i fokusirani na svoj “zadatak”. Oni su pod velikim stresom jer vode računa hoće li “igru” odigrati savršeno, da li su nešto propustili i postoji li mogućnost da budu razotkriveni... Najčešća pozadina potrebe za manipulacijom jeste želja ljudi da ih drugi dožive kao harizmatične, bitne, imresivne pojave. A sve to da bi se manipualtori osećali bolje kada razmišljaju o sebi. Osećaj sopstvene nemoći “kamufliraju” uticajem na druge.

I zavođenje je vrsta manipulacije! Psiholozi tvrde da tu i manipulator i onaj koji je izmanipulisan uživaju u “igri” do određenog trenutka. Tzv. "ljubavna manipulacija" izaziva prijatne osećaje, podstiče zaljubljenost koja muti razum i ne dozvoljava da drugog sagledamo onakvim kakav je zaista. Volimo da mislimo da je taj neko savršen, iskren i idealan. Zbog toga se veliki broj veza raspadne posle te prve faze zaljubljenosti, jer manipulacija postaje očigledna, transparentna i nepoželjna. Psiholozi tvrde da je, ako želite da procenite ljubavnog partnera, najbolje da ga posmatrate u komunikaciji sa ljudima koji mu nisu posebno važni i to, po mogućstvu, u što stresnijim situacijama. Najverovatnije je da će se tako ponašati i prema vama kada prođe zaljubljenost.

Cena prividne moći, koju postižemo manipulacijom, prevelika je. Stručnjaci tvrde da takvi ljudi nikada nisu u stanju da se opuste, budu ono što zaista jesu, i uživaju u životu. Privid, stalna tenzija da održe imaginarnu sliku o sebi, preveliki su teret za ličnost i najčešće ne donose ništa dobro ni psihi ni telu. Biti uvek na oprezu i u strahu ima “bumerang” efekat i pogubno je po zdravlje. Ako želimo opuštene, iskrene odnose sa emocionalno zrelim ljudima, bilo da je u pitanju posao ili ljubav, manipulacija treba da bude zaboravljena. Jer, emotivno zrela osoba, koja poseduje socijalnu inteligenicju, ne može dugo biti nečija marioneta. Čak i kada manipulacija uspe, manipulator nije svestan da taj neko voli samo njegovu masku, idealizovanu sliku, a ne ono što je on zaista. Istinska privlačnost, harizma, šarm, “ono nešto” što pojedinci imaju, proizilazi isključivo iz zdrave ljubavi prema sebi, uživanja u sopstvenom telu i životu.

"Prijatne" manipulacije

Bečki psihlog Julija Umek tvrdi da postoji bezbroj vrsta manipulacije, jer je u prirodi čoveka da bude izmanipulisan. Ona naglašava tzv. “prijatne” manipulacije, kakva je na primer, lepo postavljen i dekorisan sto u restoranu. Takav prizor prija oku i čulima, pa ćemo zbog toga ”oprostiti” i ako hrana nije baš najbolja. Ili, ljubazna, simpatična prodavačica koja vam uz osmeh ponudi određeni proizvod. Čak 80% ljudi će ga kupiti iako im nije potreban. U velikim robnim kućama prodavci se služe različitim manipulacijama kakva je, na primer, francuska muzika na odeljenju gde se prodaju vina. Istraživanje je pokazalo da to ima uticaj na izbor vina, ali da ljudi toga uopšte nisu svesni, čak nisu ni primetili da svira francuska muzika. Julija Umek izdvaja nekoliko vrsti manipulacija sa kojima se najčešće srećemo:

Manipulacija govorom

Načinom na koji govorimo može da se stvori bliskost, distanca, osećaj sreće ili nezadovoljstva, poverenja ili straha. Govor se posebno koristi da bi se uticalo na široke narodne mase. To političari vrlo dobro znaju, pa su u njihovim timovima često i psiholozi koji “pomažu” da reči budu što ubedljivije. Na primer, stručnjaci tvrde da je američki predsednik Barak Obama svojom poznatom rečenicomim „Yes, wecan” (“Mi to možemo”) čitavoj naciji uspeo da ulije osećaj pouzdanosti.

Manipulacija odećom

U jednom eksperimentu, elegantno obučeni muškarci došli su u jednu firmu i počeli da demontiraju kompjutere. Niko nije ni pomislio da su lopovi i da će ukrasti tehničke uređaje samo zbog toga što su bili pristojno obučeni. Odećom se predstavljamo, šaljemo poruke i manipulišemo utiscima koje ostavljamo. Istraživanja su pokazala i zbog čega trgovački putnici treba da budu što lepše obučeni - ljudi mnogo više veruju “ulickanom” prodavcu, nego nekome ko izgleda neuredno i jeftino.

Natpisi na rasprodajama

Psiholozi tvrde da stvari deluju posebno jeftino kada su izloženi na gomili iznad koje piše “popust”. Eksperiment je pokazao da će ljudi kupiti nešto, bez ozbira da li im se dopada ili im je potrebno, jer ta slika i napisani pojmovi, kako tvrde psiholozi, “isključuju” mozak. Osim reči “popust“, najveću manipulativnu moć ima reč “gratis“.

„Efekat sveca“

Kada firme angažuju poznate ličnosti za reklamiranje nekog proizvoda, to je tzv. „efekat sveca“, koji se koristi da bi se simpatije koje osećamo prema određenoj osobi prenele na proizvod.

Duguješ mi

Kada nam se neko “dodvorava”, emotivno ucenjuje jer zna da ga volimo, ili nam stalno čini usluge, poklanja sitne poklone koje ne možemo da uzvratimo, to je tzv. “suptilna” manipulacija. Iako donekle prija, takva vrsta manipulacije vrlo brzo počinje da opterećuje, a dobronamernost da smeta. To nam nesvesno često čine roditelji, jer u želji da pomognu, previše opterećuju i stalno podsećaju decu “šta su sve učinili za njih i čega su se sve odrekli”. Manipulišu svojim godinama i zdravljem, pa često izgovaraju rečenice kao što su “toliko me sekiraš da ću svisnuti”, “nadam se da će i tebi tvoje dete ovako nešto da priredi, pa ćeš videti kako je to”, “ja samo hoću da ti pomognem, a ti me grdiš” i sl. Takve manipulacije možemo da doživimo i od prijatelja, komšija, poznanika, koji se nude da pomognu “samo da bi vam učinili, bez traženja ičega zauzvrat”. Međutim, to vremenom počinje da se komplikuje, pa takve osobe počnu da očekuju da “vratite dug”. Tako nas često navode da radimo stvari koje nam se ne rade, samo da bi ih ispoštovali. Stvaranje “osećaja duga” česta je vrsta manipulacije i vrlo delotvorna. Mehanizam ove vrste manipulacije spada u nesvesne obrasce u psihologiji poznate pod nazivom “projektivne identifikacije”. Ovaj obrazac temelji se na projektovanju “osećaja duga” koji izmanipulisana osoba počinje da oseća. Smatrajući kako iz dobrote “podmeće svoja leđa” za drugoga, manipulatori najčešće nisu svesni šta rade, ali suptilno šalju poruku “duguješ mi”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.