Nekoliko (ne)poznatih stvari o Nadeždi Petrović

Umetnička galerija "Nadežda Petrović" u Čačku ove godine organizuje 25. Memorijal "Nadežda Petrović" i obeležava 50 godina njegovog trajanja. Program počinje 15. maja dokumentarnom izložbom o samoj manifestaciji. Ovogodišnji Memorijal, inspirisan umetničkim i društvenim angažmanom slikarke, biće održan od 18. septembra do 1. novembra.

Pripremila: Biljana Mišić
Foto: Ljubaznošću umetničke galerije "Nadežda Petrović"
Izvor: magazin "Elle dekor"

Život

Izvor: B92

Sreda, 30.06.2010.

12:24

Default images

Nadežda je rođena u Čačku 1873. u uglednoj srpskoj građanskoj porodici.
Otac Dimitrije bio je narodni poslanik i predsednik poreske uprave. Njena majka Mileva, sestričina Svetozara Miletića, bila je izuzetno obrazovana žena za ondašnje prilike u Srbiji.

Dolazak u Beograd 1884. značio je prekretnicu u životu slikarke.
Porodična kuća u nekadašnjoj Ratarskoj, danas ulici Kraljice Marije u Beogradu, odisala je specifičnom atmosferom u kojoj se razvijala mlada umetnica. Kuća i svi predmeti u njoj, među kojima i primerak najstarijeg srpskog bukvara i violina izrađena u radionici Gvarneri, stradali su u bombardovanju 1941.

Umetničko obrazovanje Nadežda je sticala kod vodećih domaćih i stranih umetnika.
Nakon školovanja u ateljeu Đorđa Krstića i školi Kirila Kutlika, nastavila ga je u Minhenu u ateljeu Antona Ažbea, čiji je učenik bio i Vasilij Kandinski, jedan od najznačajnijih apstraktnih umetnika XX veka.

Njena prva izložba održana u Beogradu 1900. propraćena je oprečnim mišljenjima javnosti.
Kritičar Pera Odavić pisao je o njenim slikama: "Zar posle rada na akademiji gospođica ne nađe boljih uzora sebi no impresionističke radove, to bolesno i trulo shvatanje..."

Patriotizam i društvenu angažovanost Nadežda je iskazivala kroz sve oblasti svog rada.
Svojim delovanjem je prvi put pokrenula pitanja rodne i socijalne ravnopravnosti. Političke stavove iskazivala je držeći vatrene patriotske govore s balkona Narodnog pozorišta. S Branislavom Nušićem je 1903. osnovala „Kolo srpskih sestara“ u sali Kolarčeve zadužbine, organizujući do tada najveći ženski skup u Srbiji. Zbog angažovanja na zbližavanju južnoslovenskih naroda dobila je nadimak „jugoslovenska nada“.

Bila je jedan od inicijatora i osnivača društva „Lada“.
Njenim zalaganjem organizovana je Prva jugoslovenska izložba 1904, u Kapetan Mišinom zdanju i osnovana Prva jugoslovenska umetnička kolonija u Sićevu.
Boravak u Parizu 1910. iskoristila je za upoznavanje s avangardnim umetničkim tokovima.
Susreti s Matisom i Pikasom, kao i izlaganje na Jesenjem pariskom salonu, uticali su na stvaranje njenog ličnog stila, prepoznatljivog na slikama iz takozvanog "pariskog perioda": "Most na Seni", "Bulonjska šuma", "Notr Dam", "Plaža u Bretanji"...

U Beogradu je 1912. godine osnovala sopstvenu slikarsku školu.
Taj period njenog rada obeležen je slikama "ratnog perioda", u kom su nastala dela: "Prizren", "Gračanica", "Kosovski božuri", "Dušanov most", "Vezirov most", "Ruševine" i "Valjevska bolnica".

Rat je Nadeždi doneo mnoge gubitke, pre svega lične.
Period Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata provodi kao dobrovoljna bolničarka na frontu. Njena tragična smrt u ratu, a ne za štafelajem, učinili su je heroinom modernog doba. U njenu čast podignuti su spomenici u gradovima za koje je bila vezana ličnim i umetničkim razlozima – u Čačku, Beogradu i Sićevu.

Lik Nadežde Petrović, kao simbol društvene angažovanosti, patriotizma i umetničke svestranosti, od 2001. nalazi se na novčanici od dvesta dinara.
Prikaz njenog lika kao slikarke i bolničake, zajedno sa obrisima manastira Gračanica i slikarskom četkicom, predstavljao je prvu pojavu ženskog lika u modernoj istoriji domaće monete.

Memorijal "Nadežda Petrović" je najstarija likovna manifestacija u Srbiji i širem regionu.
Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ smeštena je u zgradi koja je, u vreme kada se Nadežda vatreno borila za „prava ženskinja“, izgrađena doborvoljnim prilozima čačanskih gospođa za „žensku školu“. Galerija i Memorijal već pola veka neguju i razvijaju od Nadežde nasleđene umetničke i životne principe.

"Reformatori u svakom slučaju gledaju preko ljudi i bregova, gledaju vekove koji se nalaze pred njima, imajući za podlogu vekove koji su ostali za njima". - Nadežda Petrović

MAGAZIN ELLE DEKOR U NOVOM BROJU DONOSI:

Ekskluzivno:
Tajne doma Tricie Guild

Savršeni komadi nameštaja za vaš dom

Sve tajne jednostavnog dekora

Savršene ideje i inspiracija za poklone

Vruć letnji šoping

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: