Bolničarke, sekretarice ili supruge - Hitlerovom režimu služile su stotine hiljada žena. One su uglavnom delovale u pozadini, ali mnoge su se dohvatile i oružja, tvrdi u svojoj knjizi "Hitlerove pomoćnice" Vendi Lover.
Ako se može verovati istoričarki Vendi Lover, nacistički genocid je počeo u bolnicama. "Prva metoda bile su tablete za spavanje, injekcije i izgladnjivanje do smrti. Prve žrtve bila su deca", piše američka autorka u svojoj knjizi "Hitlerove pomoćnice". Ona tvrdi da su bolničarke smrtonosnim injekcijama ubile na hiljade dece s invaliditetom. To je samo jedan od brojnih primera pomoću kojih Vendi Lover oslikava ulogu žena u nacionalsocijalističkom režimu, piše Dojče vele.
Nisu birale sredstva u karijeri
"Prve nacionalsocijalističke ubice nisu bile čuvari u koncentracionim logorima nego bolničarke", piše autorka i ističe da genocid nije počeo u gasnim komorama nego na mestima na kojima su progonjeni u stvari očekivali pomoć. Američka istoričarka je istražila životne priče bolničarki, učiteljica i sekretarica i objavila 13 portreta. Neke od tih žena su se svesno odlučile za karijeru u Hitlerovoj Nemačkoj i nisu birale sredstva kako bi napredovale. One su postale svedoci, učesnici i počinitelji mnogih zločina, piše Vendi Lover.
Trećina ženskog stanovništva nacionalsocijalističke Nemačke, oko 13 miliona žena, aktivno je učestvovalo u brojnim organizacijama, a do kraja rata je konstantno rastao i broj članica Hitlerove stranke NSDAP. U Savezu nemačkih devojaka (Bund Deutscher Mädel) mlade su žene mogle da nauče da koriste oružje. "Hitlerove pomoćnice bile su revnosne upravnice, lopovi, mučiteljice i ubice", zaključuje američka istoričarka i iznosi podatak da je najmanje milion žena otišlo na Istočni front.
Dobrovoljno učestvovanje u zločinima
Sliku žene bez skrupula autorka, pored ostalog, ocrtava i na primeru Lizel Vilhaus, supruge zapovednika zloglasnih SS jedinica u koncentracionom logoru kod ukrajinskog grada Lavova. Ona je u nacionalsocijalističkom aparatu delovala još od 1934. godine, pa je tako i upoznala svog supruga. Sledila ga je i u Ukrajinu, zajedno s njihovom kćerkom. Očevici su kasnije ispričali da je sa svog balkona pucala na Jevreje u koncentracionom logoru, pa čak i pred svojim detetom.
Autorika je proučavala iskaze samih počiniteljki, ali i svedoka. I pri tome je došla do otrežnjujućeg zaključka: nakon sloma Hitlerovog režima karijera tih žena je, doduše, prekinuta, ali vrlo malo ih je odgovaralo za zločine. "One su se vratile kući u ruševine nacističke Nemačke i pokušale su da prikriju svoju kriminalnu prošlost", objašnjava Vendi Lover. Ni zlodela koja je počiniIa Lizel Vilhaus nisu dokazana.
"Ona nije imala službeni položaj u nacionalsocijalističkoj mašineriji i zato nema dokumenata iz tog doba koji bi potkrepili iskaze svedoka", piše američka istoričarka. "Ona je bila na mestu zločina i javno počinila masovno ubistvo, ali pravno nije mogla da bude pozvana na odgovornost."
Vendi Lover u svojoj knjizi daje zastrašujuću sliku žena koje su učestvovale u masovnim ubistvima. I to dobrovoljno. Njih na to niko nije prisiljavao. "Da su odbile da učestvuju u ubistvima Jevreja, ne bi bile kažnjene", ističe američka autorka.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.
Četiri od sedam kandidata za predsednika Severne Makedonije, koji su prikupili potpise građana, predali su danas Državnoj izbornoj komisiji (DIK) kandidaturu za učešće na predstojećim izborima.
BYD želi da se dokaže širom Evrope, sa ciljem da ima pet odsto udela na tržištu EV do trenutka kada počne da proizvodi vozila lokalno u svojoj fabrici u Mađarskoj.
Komentari 43
Pogledaj komentare