Vodič za ekološki odgovorne potrošače [1]

Danas u visoko potrošačkom društvu primorani smo da velikom brzinom prihvatamo i sagledavamo svoju odgovornost u ulozi potrošača. U trenutku kada smo na rubu naftnih rezervi, kada šume i životinjske vrste nestaju a klimatski uslovi vidljivo menjaju, promene navika potrošača mogu mnogo da utiču na sveukupno stanje sveta.

Niko ne pravi veću grešku od onoga ko ne poduzima ništa samo zbog toga što može da uradi samo malo.- Edmund Bruke.

Autor: Julia Hailes
Tekst preuzet iz časopisa "Marketing Strbija"
Ilustracije: Nikola Radojčić

Izvor: B92

Ponedeljak, 10.12.2007.

08:00

Default images

Kako je MS07 posvećen društvenoj odgovornosti, rubrika infuzija prenosi neke od stvari koje svako od nas može učiniti kako bi buduće generacije nasledile svet koji će biti značajno bolji od prognoza koje imamo danas. Sve ove “zelene ” savete Džulija Hejls (Jullia Hailes) objedinila je u jednu veoma korisnu knjigu "Green consumer guide", odnosno Vodič za zelene potrošače.

Klimatske promene

Svako od nas u proseku proizvede jednu tonu ugljen dioksida (CO2) godišnje koji je jedan od glavnih krivaca za globalno zagrevanje.

Amerika je odgovorna za gotovo četvrtinu ukupne svetske emisije C02. U vrhu liste top zagađivača nalaze se sve zemlje visoko razvijenog zapadnog sveta, dok će disproporcionalno, zemlje naj pogođenije klimatskim promenama biti upravo one najsiromašnije.

Energetska glad

Dok se potražnja za energijom povećava, intenzivira se debata o tome odakle ta energija treba da dođe. Svetska energija, odakle god da dolazi ima svoju finansijsku, socijalnu ili cenu koju plaća naša životna sredina-obično su sva tri elementa povezana.

U prvih 25 godina ovog veka predviđa se da će se potrošnja struje udvostručiti a potražnja za naftom povećaće se za čak 60%.

Da bi današnji svet funkcionisao kako funkcioniše zavisni smo o fosilnim gorivima: uglju, nafti i gasu, kojih je rapidno sve manje i koji zagađuju sve više.

2005. godine potrošili smo polovinu raspoloživih rezervi nafte. Ne zna se tačan datum kada ćemo doći do kraja rezervi ali količina koja dolazi sa naftnih polja sve je manja. Danas je prioritet pronaći alternativu ovim ne obnovljivim izvorima energije.

Sunce, vetar, talasi

Kada bismo uspeli da iskoristimo barem jedan hiljaditi deo solarne energije koju Zemlja apsorbuje u toku samo jedne godine, to bi bilo više nego dovoljno da se zameni fosilno gorivo. Najveći problem je taj što su solarne ploče skupe iako ne zauzimaju mnogo mesta lake su za instaliranje.

Procenjeno je da bi energija mora i okeana mogla da obezbedi oko 20% potrebe za električnom energijom i bila bi finansijski konkurentna. Prednost energije talasa je ta da je veoma predvidljiva za razliku od sunca i vetra.

Kombinacija ovih obnovljivih izvora bi mogla i trebalo bi da se što više koristi u rešavanju problema energije.

Voda

Manje od jedna trećine svetskih voda čini slatka voda, a samo mali deo toga nam je dostupan. Od 1950. godine svetska potrošnja vode se utrostručila i ljudi u bogatim zemljama troše deset puta više vode nego ljudi u siromašnim zeljama. 40% svetske populacije suočeno je sa ozbiljnim nestašicama vode.

Zbog toga bi svi trebalo da vodimo računa o tome koliko vode trošimo.

Planine otpada

Svako od nas napravi otpad u količini vlastite težine za manje od dva meseca, kada tome dodamo industrijski otpad brojka nije ni malo ohrabrujuća. A ta brojka nezaustavljivo raste. Većina toga ide u ogromne rupe u zemlji, premda nam ponestaje mesta i za ovakav način odlaganja otpada. Drugi problem je taj da ove gigantske rupe mogu da budu veliki zagađivači. Zapravo metan koji nastaje usled truljenja 24 puta je snažniji od CO2 kao uzročnik efekta zelene bašte.

Samo nešto ispod 10% otpada se spaljuje, međutim ovaj način eliminacije otpada je vrlo štetan po okolinu i troši mnogo energije.

Reduce, Reuse, Recycle

Ako želimo da u budućnosti proizvodimo manje otpada moramo da promenimo svoje potrošačke navike. Obično bez ikakvog razmišljanja kupujemo fotoaparate za jednokratnu upotrebu, pelene, plastične čaše i ambalažu u svim bojama i oblicima. Sve dolazi u potrošnim kesama, vrlo malo od toga se ponovo upotrebi, a gotovo ništa se ne popravlja.

Često krivimo industriju i velike kompanije ali koliko nas se seti da u kupovinu ponese platnenu torbu? Kada bi svako upotrebljavao platnene torbe proizvodnja plastičnih kesa bi se znatno smanjila.

Recikliranje je jedno od prilično dobrih rešenja kada je u pitanju smanjenje otpada i očuvanje resursa. U mnogim zemljama postoje odvojeni kontejneri za staklo, metal, papir i plastiku i postoji dobro razvijen sistem recikliranja, kod nas to još uvek nije slučaj.

Staklo

Ne postoji limit koliko puta staklo može biti reciklirano. Recikliranjem samo jedne flaše uštedećemo energiju koja je dovoljna da 10 sijalica radi čitav sat.

Metal

Trenutno na pr. u Velikoj Britaniji se reciklira skoro 50% metala. Nova aluminijumska konzerva oduzima 20 puta više energije nego jedna reciklirana. Zapravo ako reciklirate 1 tonu aluminijuma uštedećete 6 tona boksita, 4 tona hemikalija i električne energije koja bi mogla da opslužuje četvoročlanu porodicu gotovo 3 godine.

Papir i karton

Da ne spominjemo zaštitu šuma. Potrebno je što više papira reciklirati ali takođe možemo mnogo da učinimo i ako kupujemo proizvode od recikliranog materijala(toalet papir, sveske, kancelarijski papir, kuhinjske salvete, pelene itd..).

Plastika

Upotreba plastike u razvijenom svetu se alarmantno povećava i 8% svetske nafte koristi se za proizvodnju plastike, dok se samo 15% reciklira.

Postoji mnogo veće interesovanje da se reciklira papir i staklo od plastike. Jedan od problema je taj da plastika treba da bude sortirana po tipu kako bi bila spremmna za reciklažu. Iznenađujuće, ovo se ponekad radi ručno!

Recikliranjem plastike se takođe drastično štedi na energiji i vodi i smanjuje se CO2 zagađenje. Čak i sa ovom uštedom još je bolje pronaći plastičnim predmetima novu namenu u domaćinstvu.

Neki od velikih lanaca supermarketa prepoznaju neophodnost recikliranja i povećavaju upotrebu povratne plastike dok mnoge kompanije istražuju biorazloživu plastiku.

Kako da smanjimo potrošnju:

* Izbegavajte stvari za jednokratnu upotrebu kakve su baterije, plastičan pribor za jelo, pelene, fotoaparati za jednokratnu upotrebu itd....
* Ponovo upotrebite sve šta možete: Flaše, kese, odeću, papir za pakovanje itd...
* Upotrebljavajte torbe i korpe za kupovinu i ne zaboravite da ih ponesete sa sobom.
* Prigovarajte kompanijama koje pakuju svoje proizvode u preobimnu ambalažu.
* Pijte vodu iz česme.
* Planirajte obroke unapred kako ne biste kupovali više hrane nego što vam je potrebno.
* Naučite kako da popravljate vaše stvari u kući ili nađite nekog ko zna.
* Nemojte da robujete modi i trendovima. Koristite svoj mobilni dok ne prestane da radi.
* Ako razmišljate da kupite nešto novo razmislite da li vam to zaista treba ili koliko to zaista želite.
* Hranu čuvajte u plastičnim ili metalnim posudama nemojte da upotrebljavate foliju za umotavanje.
* Kupujte voće i povrće od lokalnih snabdevača oni obično koriste mnogo manje materijala za pakovanje od super marketa.
* Šaljite elektronske čestitke za novu godinu ili rođendane ili ako umete napravite ih sami od starog materijala.
* Kupujte proizvode od recikliranih materijala.
* Ne kupujte više odeće nego što vam je potrebno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

16.700 vojnika raspoređeno: Počelo je...

Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.

12:24

22.4.2024.

1 d

Podeli: