Naučnici na tragu otkrića leka protiv najobičnije prehlade
Britanski naučnici veruju da su na tragu načina koji bi mogli da primene u borbi protiv obične prehlade, pri čemu se ne bi fokusirali na uništenje virusa koji ima stotinu verzija, već na lečenje tkiva domaćina, piše BBC.
Infekcija ili zaraza nekim virusom podrazumeva štetan prodor i multiplikaciju nekoga biološkog agensa (mikroorganizma) u telu domaćina, čija je posledica bolest tkiva domaćina.
Domaćini se protiv infekcije bore koristeći svoj imuni sistem.
Sisari na zaraze reaguju urođenim odgovorima, a često je reč o upalama i adaptivnim imunim odgovorima. Pošto inficira organizam domaćina, uzročnik infekcije njime se koristi da bi se razvijao i razmnožavao na domaćinovu štetu.
Britanski naučnici s londonskog Imperijal koledža u laboratorijskim testiranjima blokirali su ključan protein (enzim) u telesnim ćelijama koje virusi obično "otimaju" kako bi se replicirali i širili.
Intenzivno rade na razvoju leka koji bi se inhalirao kako bi se izgledi za pojavu nuspojava smanjili na minimum. Njihove laboratorijske studije pokazale su da bi lek pacijentu trebalo dati što ranije kako bi se zaustavilo delovanje bilo kog virusa, a klinička ispitivanja na ljudima mogla bi da počnu za dve godine.
Tvrde da je u laboratoriji lek delovao samo nekoliko minuta nakon primene na ćelijama ljudskih pluća, pri čemu se ciljao protein NMT (N-miristiltransferaza), piše časopis Nature Chemistry.
Svim vrstama virusa prehlade ovaj je enzim potreban da bi se mogli raznožavaati.
"Naša je zamisao da lek damo pacijentu čim oseti simptome prehlade kako bi se onemogućilo umnožavanje virusa i njegovo širenje", kaže naučnik Ed Tejt.
"Čak i kad bi prehlada uzela maha, simptomi bi joj bili mnogo blaži", ističe.
"Ovakav bi lek mnogo pomogao osobama koje boluju od astme i kojima je obična prehlada vrlo ozbiljna bolest", kaže dr Tejt.
Pojašnjava da je ciljanje domaćina umesto infekcije "prilično radikalan potez", ali se čini razumnim jer je "napad" na virus prilično zamršen.
Virusi obične prehlade nisu samo raznovrsni i brojni, nego se i brzo umnožavaju, što znači da vrlo brzo razvijaju otpornost na bilo kakve lekove.
Laboratorijska ispitivanja leka pokazala su da novi medikament uspeva da blokira više sojeva virusa, ne nanoseći pritom štetu ljudskim ćelijama. Potrebno je sprovesti dodatne studije kako bi se garantovalo da lek neće naneti dodatnu štetu organizmu.
"Premda je studija u potpunosti sprovedena 'in vitro', pri čemu se koristio model infekcije rinovirusom, ona obećava, kada je posredi potencijalni razvoj leka kojim ćemo se boriti protiv posledica ovoga virusa kod pacijenata", smatra dr Piter Barlou iz Britanskog udruženja za imunologiju.
Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvata i ždrelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer je ne prati povišena temperatura, a klinički je karakteršu kašalj i kijanje, začepljen nos i osećaj suvoće ždrela. Obična prehlada je najčešća bolest čoveka uopšte.
Prehladu izazivaju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je kod male dece naročito važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Prehladu tokom leta mogu da uzrokuju i i enterovirusi. Inkubacija je vrlo kratka, iznosi samo jedan do tri dana.
Javlja se tokom cele godine, no češća je zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovetravanja prostorija. Bolest je naročito česta među malom decom, učenicima, studentima i vojnicima kod kojih se može pojaviti i epidemijski. Generalno, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tokom čovekovog života.
Običnu prehladu nikad ne treba lečiti antibioticima pa je lečenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih opštih simptoma, najčešće nije potrebno uzimati ni antipiretike, lekove za snižavanje telesne temperature.
Preporučuje se uzimanje veće količine tečnosti i izbegavanje većih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za lečenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uva, preneo je Index.hr.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
U poljoprivrеdnom dеlu Limanskе pijacе, radi se kompletno uređenje, očišćen je krov, postavljena je nova rasveta, a danas su na red stigle i nove tezge.
Na Veletržnici Beograd, u toku prethodne nedelje, stigle su lubenice, a najveća tražnja je bila za zelenom salatom, šargarepom, jabukama, crnim lukom i kupusom.
Jogurt je poznat po svojim hranljivim sastojcima kao što su kalijum, fosfor, riboflavin, jod i cink. Međutim, postoji jedan mlečni proizvod koji nadmašuje jogurt u količini probiotika, a to je kefir.
Pred hiljada okupljenih na Crvenom trgu u Moskvi, Putin podsetio na desetogodišnjicu aneksije Krima i najavio novu železničku liniju sa crnomorskim poluostrvom.
Komentari 6
Pogledaj komentare