Stent kao slamka spasa

Metoda koja je prvi put urađena 1986. godine, danas je uobičajena svuda u svetu i mnogima pomaže da prežive. U Srbiji se godišnje ugradi kod 4.000 pacijenata za infarktom miokarda i 6.000 sa anginom pektoris, pišu "Večernje novosti".

Zdravlje

Izvor: B92

Subota, 24.09.2016.

08:30

Stent kao slamka spasa
Foto: Thinkstock

Piše: Z.Joksović- Ostojić

Kada se iscrpe mogućnosti lečenja obolelog srca medikamentima, koje trpi zbog suženja ili prisustva ugruška u krvnim sudovima, pribegava se primeni drugih metoda. Da bi srce moglo da se hrani krvlju i normalno radi, bajpas ili ugradnja stenta su često metode izbora. U suprotnom, ukoliko se blagovremeno ne reaguje može doći do teških komplikacija, pa i smrtnog ishoda.

Kod ljudi sa uznapredovalim suženjem krvnih sudova na srcu lečenje samo lekovima nije dovoljno da pomogne. Da su neophodne agresivnije terapijske metode, shvatilo se još davne 1972. godine kada je urađen prvi bajpas. Međutim, kako bajpas nije ispunjavao sva medicinska očekivanja, tehnologija rešavanja ovih ozbiljnih zdravstvenih problema krenula je u još jednom smeru, pa su se 1986. godine pojavili prvi stentovi. Za lečenje pacijenata oni nisu bili idealni, ali zahvaljujući Antoniu Kolombu 1995. godine dobijamo stentove koji ispunjavaju zdravstvena očekivanja, i od tog trenutka počinje era stentomanije - objašnjava docent dr Vladan Vukčević, načelnik Službe interventne kardiologije Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije.

* Da li su svi stentovi isti ili se u nečemu razlikuju?

- U Srbiji se primenjuje više od 30-ak vrsta stentova različitih struktura koji sadrže legure čelika, kobalta, nikla i platine. Mrežasti su, a ovi materijali im omogućavaju fleksibilnost da mogu da se ugrade i na mestima gde se krvni sudovi račvaju, ali i na krivini krvnog suda. Oni su, u odnosu na klasične metalne stentove, manjih dimenzija, a poseduju dobru snagu i potporu zidu krvnog suda. Bitno je da omoguće obnavljanje životno važnih, arterosklerozom i plakovima uništenih ćelija na epitelu krvnog suda, dobar protok krvi i da spreče stvaranje nepoželjnog vezivnog tkiva koje se stvara zbog lošeg ili potpunog prestanka dotoka kiseonika na mestu oštećenja krvnog suda, a ukoliko stent nije "zaštićen" može da prekrije i njega. * Na koji način se ovaj problem rešava?

- U upotrebi su stentovi sa lekom citostatikom, koji ne dozvoljava stvaranje vezivnog tkiva. Bez obzira na to da li se stavljaju kroz suženje krvnog suda ili kroz tromb, na stent se stavljaju minijaturne doze citostatika, koji uspešno rešava mogući problem. Ovi medikamenti mogu da se stave i na metalni stent napravljen od običnog materijala i da se spreče neželjene posledice. Zavisno od mesta i dužine koju treba da obuhvati, stentovi se razlikuju po količini i načinu vezivanja leka. Oni sa lekom obavezno se ugrađuju dijabetičarima, koji zbog bolesti imaju izraženiju sklonost ka suženjima na krvnim sudovima.

* U kojim situacijama je stent metoda izbora?

- Kod apsolutnog zapušenja krvnog suda nastalog zbog pucanja aterosklerotskog plaka, odnosno akutnog infarkta miokarda. U tim okolnostima, ćelije srčanog mišića zbog neishranjenosti počinju da umiru nakon 20 minuta. Ovaj proces traje 12 sati. Što se tiče ugradnje stenta, veoma je važno intervenisati u prvih šest sati. Ova metoda je spasonosna i kod angine pektoris, koja pacijentu u najmanjem naporu otežava svakodnevi život, jer zbog zapušenja dovodi do ishemije srčanog mišića. Za njih je stent potpuno komforna metoda.
Foto: Thinkstock
* Koliko se godišnje stentova ugradi?

- Sa infarktom miokarda stent dobije oko 4.000 pacijenata a sa anginom pektoris blizu 6.000. Većinom se radi o bolesnicima između 60. i 75. godina. Angina pektoris i infarkt miokarda se značajno povećavaju već posle 40. godine, mada je naš najmlađi pacijent sa infarktom imao samo 18. godina i ugradili smo mu stent. U idealnim uslovima stent omogućava revitalizaciju krvnog suda uz vraćanje sposobnosti da obavlja svoju funkciju. Ako se u periodu od šest do devet meseci ne pojavi suženje, smatra se da je krvni sud zaštićen od stenoze. A sačuvati krvne sudove od ponovnog suženja i stvaranja tromba moguće je uzimanjem aspirina i drugih lekova koji sprečavaju zgrušavanje.

ŽIVOT BEZ TEGOBA

Stent omogućava potpuno normalan način života i ne stvara nikakve tegobe. Jednom postvaljen, ne dira se, a pacijent već nakon 24 sata može da obavlja druge vrste pregleda, poput onih na rendgenu ili magnetnoj rezonanci. U takvoj situaciji samo bi trebalo da se naglasi da pacijent ima ugrađen stent. Takođe, normalno se prolazi kroz različite detektore metala, počev od aerodromskih.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: