Sindrom kompjuterskog vida zadaje glavobolje

Sušenje očiju, usporeno treptanje, tupi bol u dubini oka i osećaj umora najčešći su problemi koji se javljaju posle višečasovnog gledanja u monitor računara.

Zdravlje

Izvor: Milijana Latinoviæ

Četvrtak, 21.05.2015.

11:30

Default images
Foto: Thinkstock

Lekari ističu da je za zdravlje tkiva oka neophodno treptanje do 17 puta u minutu kako bi se podmazivao suzni kanal i štitilo tkivo oka.

“Gledajući neprestano u monitor računara, pogotovo u situacijama kada nešto tražimo, pa stalno otvaramo stranice iznova i iznova, oči se suše u velikoj meri”, navodi specijalista oftalmolog dr Milica Dragić.

Ona ističe da računar posebno šteti onima koji već imaju probleme sa vidom pa nose kontaktna sočiva, koja već sama po sebi isušuju oko.

“Optimalno vreme za sedenje ispred računara je tri časa dnevno, a sve više od toga utiče na pojavu sindroma kompjuterskog vida”, kaže je dr Dragić, ističući da ovaj sindrom izaziva glavobolje i poremećaj vida kao što je zamućena slika. Dodaje da je konfiguracija teksta na računaru drugačija, nije kao u knjizi i teže se izoštrava slika, posebno kod LCD monitora, što posebno utiče na ljude koji su kratkovidi.

“Kratkovidim osobama je, inače, smanjena vidna oštrina, a dugotrajnim gledanjem u monitor stvara se zamor i bol u dubini oka”, naglasila je dr Dragić. Dodaje da kod osoba koje imaju miopiju, odnosno urođenu manu kratkovidosti, višečasovno gledanje u razne monitore utiče na porast dioptrije.

Oftalmolozi naglašavaju da je prevencija neophodna. Posebno ističu da je potrebno ispirati oči hladnom vodom najmanje pet puta dnevno kako bi se poboljšao protok krvi i pospešila regeneracija oka i očnog živca.

“Posebno se preporučuje antirefleks zaštita pred računarom, jer odbija štetne refleksije. Takva zaštita ne popravlja vid, ali se kroz antirefleks staklo može gledati duže i služi da se oko manje zamara”, rekla je dr Dragić. Oftalmolozi savetuju i vežbe za oči, posebno kod kratkovidih osoba, a jedna od njih je zadržavanje pogleda na tački udaljenoj oko 30 centimetara, a zatim na predmetu koji je udaljen više od 100 metara. Ako se ova vežba ponavlja više puta, može da zaustavi pogoršanje vida.

“Boravak u prirodi i redovna fizička aktivnost doprinose poboljšanju vida. Kada pogled luta po udaljenim predelima, oči se odmaraju, mišići opuštaju, a protok krvi se poboljšava”, naglasila je dr Dragić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: