Izvodljivo je bar 2.000 operacija srca više

U kardiohirurškim centrima u Srbiji, sa postojećim brojem sala i hirurga, i bez velikih ulaganja u novu opremu, moglo bi godišnje da se radi čak 2.000 do 2.500 operacija na otvorenom srcu više nego do sad i da se ukinu liste čekanja.

Zdravlje

Izvor: B. RADIVOJEVIÆ

Petak, 25.07.2014.

09:40

Default images

Foto: Eric Schmuttenmaer/Flickr.com

To tvrdi profesor dr Miljko Ristić, kardiohirurg i direktor Kliničkog centra Srbije. On je pred ministra zdravlja dr Zlatibora Lončara, koji ga je kao jednog od koordinatora zadužio da „skenira“ stanje u kardiologiji i predloži kako da se prevaziđe problem dugih spiskova čekanja za operacije i interventne dijagnostičke i terapijske procedure, na kojima je u 12 centara ukupno 7.120 kardioloških pacijenata, već izašao sa konkretnom računicom:

- U četiri kardiohirurška centra: Klinici za kardioohirurgiju KCS, institutima na Dedinju i Sremskoj Kemenici i VMA, radi se godišnje 5.000 operacija na otvorenom srcu, a na listama čekanja je od 2.500 do 2.700 pacijenata - kaže prof. Ristić. - Svi bez velikog napora možemo da povećamo obim posla za 10 odsto, i to je dodatnih 500 operacija godišnje. - U sali u Nišu, gde bi dve ekipe, jedna iz KCS, druga iz „Dedinja“ išle da operišu, „dobili“ bismo još 500 operacija. Isto toliko pacijenata može da se operiše i u nedavno otvorenoj kardiohirurškoj sali u Užicu. Tamo su uslovi, i u samoj sali, i na intenzivnoj nezi, čak bolji nego u Beogradu, a jedino bi trebalo nabaviti još nekoliko monitora. I ako bi „Dedinje“, koje jednu od ukupno pet sala koristi samo sa pet do 10 odsto kapaciteta, radilo „punom parom“, operisali bismo ukupno 2.000 pacijenata godišnje više nego dosad.

Profesor Ristić smatra da i u Sremskoj Kamenici ima prostora da se radi više. On navodi primer da je u ovom centru, dok ga je vodio profesor Ninoslav Radovanović, godišnje operisano u tri sale 1.700 pacijenata, a sada je učinak 1.000 do 1.100 operacija. U „Dedinju“, čiji stručnjaci već dugo upozoravaju da je obim posla prerastao kapacitete bolnice, a od više puta najavljivane gradnje „Dedinja dva“ dosad nije bilo ništa, postoji realan problem sa manjkom prostora u intenzivnoj nezi, zbog čega broj operacija u ovim uslovima teško da može da se poveća za više od 150. Kao jedno od mogućih, bar privremenih rešenja, profesor dr Boško Đukanović, direktor „Dedinja“ i prof. Ristić predočili su ministru Lončaru da se u susednom Institutu za rehabilitaciju u Sokobanjskoj 17 opremi odeljenje intenzivne nege koje bi koristilo „Dedinje“.

- Činjenica je da ne ispunjavamo evropske standarde u pogledu broja kardiohirurških centara - kaže profesor Ristić. - U zemljama zapadne Evrope, gde je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti značajno manja nego u Srbiji, koja je po tom kriterijumu na neslavnom trećem mestu, standard je jedan centar na milion stanovnika, a ovde bi trebalo da imamo jedan centar na 600.000 do 700.000 stanovnika. Po toj računici nama nedostaje četiri-pet kardiohirurških centara. Nije, međutim, realno očekivati da se u ovakvoj ekonomskoj situaciji obezbedi novac za to.

Procenjuje se da bi izgradnja „Dedinja dva“ koštala oko 30 miliona evra. Ali, dok se ne uđe u velike projekte, mora da se „gasi požar“.

Izvor: Novosti.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: