Angina pektoris u novom svetlu

Da li ste znali da prijatna muzika godi srcu? Da ljubav godi srcu? Da osobe koje su zaljubljene ređe pate od kardiovaskularnih bolesti od drugih? Ovo su pokazala sveobuhvatna istraživanja medicinskih stručnjaka, a koja su predstavljena Barseloni, gde je bio dr Stojan Babić, naš vrhunski kardiolog-specijalista.

Zdravlje

Izvor: Izvor: danas.rs, Ljuba Ðorðeviæ

Subota, 08.09.2012.

15:59

Default images

- U Barseloni je predstavljen značaj muzike na tok i prognozu angine pektoris i drugih kardiovaskularnih bolesti kao što su nizak i visok krvni pritisak, aritmije i dr. Tokom istraživanja došlo se do saznanja da prijatna muzika širi koronarke, smanjuje učestalost anginoznih napada, deluje povoljno na regulaciju krvnog pritiska i aritmije, što rezultira boljim kvalitetom života, a samim tim i produžetkom životnog veka, objašnjava dr Babić.

On kaže da su se u Barseloni čula i zanimljiva saznanja poput onih koja je saopštio čuveni italijanski kardiolog Maseri. „Doktor Maseri je u svom istraživanju pratio dve grupe grupe pacijenata sa anginom pektoris. Rezultati istraživanja su bili vrlo zanimljivi. Utvrđeno je da je, kod pacijenata koji su se zaljubili, angina pektoris praktično nestala!“, kaže dr Babić.

Rizične grupe

Pacijenti koji boluju od povišenog krvnog pritiska, povišene masnoće u krvi ili dijabetesa češće boluju od angine pektoris, posebno ako su pušači i imaju pozitivnu anamnezu za najbliže srodnike na anginu pektoris i infarkt kao poslednje stepenice angine pektoris. Ove bolesti su ujedno glavni faktori rizika za koronarnu bolest. Dodatni rizik za raniji nastanak bolesti je i fizička neaktivnost, gojaznost i stres. Ovo su sporedni faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.

Međutim, dr Babić napominje, da je 1999 godine Američko udruženju za srce i šlog (AHA i ASA ) uvrstilo i gojaznost u glavne faktore rizika za koronarnu bolest. Takođe, pojedini autori svrstavaju i stres u glavne faktore rizika za kardiološke bolesti, a takva su i iskustva dr Babića.

Nije svaka angina pektoris ista

Doktor Babić upozorava da treba znati da nije svaka angina pektoris ista. Ona se deli u stabilnu i nestabilnu, a stabilna opet na Heberdenovu koja se javlja samo u naporu i Maserijevu gde se bolovi javljaju i u naporu i u miru. Svaki pod tip angine pektoris se drugačije leči. Nestabilnu anginu pektoris neophodno je hospitalizovati a stabilnu je moguće tretirati i konzervativno.

Angina pektoris se leči invazivno, balon dilatacijom i stentom i by-pass -om, koji može biti sa venskim graftom ili pak sa arterijskim -koji se pokazao kao bolji jer ima bolji protok i komplinasu a duže živi od venskog grafta. Bitno je napomenuti da posle invazivnog lečenja, pacijent mora da promeni životni stil da bi se zaustavio razvoj kardiovaskularnih bolesti. Danas imamo moćna farmakološka sredstva za lečenje angine pektoris, ali to se odnosi samo na stabilnu anginu pektoris. Ono može biti privremeno dok pacijent ne ode na invazivni tretman, ili trajno - što zavisi od godina pacijenta i same „čudi“ angine pektoris. U lečenju se koriste beta blokatori, acetil salicilna kiselina - ASK, statini, nitrati, kao i ACE inhibitori kao što su: Perindopril -Preksanil tabl.

Tajna „čarobne formule“

Doktor Babić ističe da je Evropsko kardiološko udruženje (ESC) dalo preporuku za način života, kako bi se sprečio šlog i infarkt do kraja sedme decenije. Ta formula glasi: 5-3-0-140-5-3-0 Pet ( 5) znači da bi svaki čovek trebao da ima pet obroka dnevno, što je značajno i za pravilno lučenje insulina, 3 glavna i 2 sporedna. Poželjno je da konzumirati integralni hleb i najmanje dnevno uneti 600 g. svežeg voća i povrća! Tri (3) svaki dan prošetati 3 kilometra ili 30 minuta ali da tu bude uključena i oštrija šetnja sa preznojavanjem. Nula (0) Bez cigareta! Sto četrdeset (140) to je vrednosti krvnog pritiska, dakle da sistolni ili gornji krvni pritisak bude niži od 140 mmHg. Sledeća cifra (5) označava da ukupni holesterol treba da je manji od 5 mmol/L ! , Sledeća trojka (3) ukazuje da bi LDL holesterol -loš holesterol trebalo da bude manji od 3 mmol/L i Poslednja (0) upozorava da ne bi trebalo da budemo gojazni!

Kruna koja steže
Sam naziv bolesti, podseća dr Stojan Babić, naš vrhunski kardiolog, potiče od grčke reči „angor“ što znači stezati i manifestuje se, u početku samo prilikom napornog rada, kao bol iza grudne kosti, najčešće u vidu stezanja ili pak pečenja, žarenja, paljenja i sl, sa širenjem u jedno ili oba ramena, u jednu ili obe ruke a, bol može da bude atipičan i da se širi u vilice ili epigastrijum. Za kliničku procenu za lekara je važno i koliko dugo bol traje. Bol je posledica bolesti krvnih sudova srca koje se zovu venačne ili koronarne arterije, koje se obmotavaju oko srca kao kruna. Otuda je i došao naziv - kornarna bolest.

Foto: freedigitalphotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: